Rusko-?vedski rat (1590?1595)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Rusko-?vedski rat (1590-1595)
Segment Rusko-?vedskih ratova

Zamak Ivangorod
Datum 1570 . - 1590 .
Lokacija Baltik - Estonija - Finska - Karelija
Ishod Teusinski mir
Sukobljene strane
Rusija Rusko Carstvo Švedska Kraljevina ?vedska

Poljsko-Litavska konfederacija

Komandanti i vođe
Fjodor I., car Rusije , Boris Godunov , Vojvoda ?eremetjev, Vojvoda Dolgorukov, Knez Svenigorodski Clas Akesson Tott

Rusko-?vedski rat (1590-1595) kog ?veđani zovu i Nordiska tjugofemarskriget odigravao se od 1590 . do 1595 . na kraju tog rata , Kraljevina ?vedska i Carska Rusija sklopile su Teusinski mir .

Pozadina rata

[ uredi | uredi kod ]

Inicijator tog rata bio je Boris Godunov koji je htio zauzeti djelove Estonije du? Finski zaljev koji su pripali Kraljevini ?vedskoj na osnovu prethodnog Livonski rat . [1]

Odmah nakon ?to je istekao Mir iz Pljuska po?etkom 1590 , velika ruska vojska predvođena Godunovim i njegov bole?ljivim zetom Fjodorom I , mar?irala je iz Moskve prema Novgorodu . rijeku Narvu pre?li su 18. januara i po?eli opsjedati ?vedski zamak Narvu , koju je branio komandant Arvid Stalarm. Druga va?na utvrda Jama / Jamburg (dana?nji Kingisep ), pala je u ruske ruke 27. januara 1590 . Istovremeno je njihov drugi e?alon opusto?io Estoniju sve do Revala ( Tallinn ) a tre?i Finsku do Helsingforsa ( Helsinki ).

Zbog tog je ?vedski guverner Klas Henriksson Horn bio prisiljen potpisati primirje 25. februara . [1] Na osnovu kog je ?vedska morala predati sve teritorije koje je dobila na osnovu Pljuskog mira , a to su bili Jama ( Kingisep , Koporje i Ivangorod sa okolicom. Uvjeti tog primirja nisu bili po volji ?vedskom kralju Johanu III , pa je poslao flotu da zauzeme utvrdu Ivangorod, ali taj poku?aj mu je propao jer ih je ruska posada odbila. [1] Nakon tog nastupilo je zati?je koje je potrajalo do ljeta 1591 ., kad su ?veđani napali Gdov i zarobili lokalnog gubernatora , kneza Vladimira Dolgorukova.

Drugi front tog sukoba bila je Isto?na Karelija , gdje su ?veđani oplja?kali grad Kolu i druga ruska naselja na granici Bijelog mora . ?veđanima se pridru?io i finski seljak Pekka Vesainen, koji je okupio vlastitu vojsku on je zapalio manastir Pe?enga 25. decembra 1589 , ubiv?i 50 monaha i 65 đakona . [1] On je tada okrenuo svoju vojsku prema Kolskom zaljevu ali zbog nedostatka ljudi nije mogao zauzeti utvrdu Kola, pa je umjesto toga zauzeo i spalio Kandalak?a i malo rusko naselje Kem , ali opet zbog nedostatka ljudi, nije uspio zauzeti Solovecki manastir na Soloveckim otocima .

Godunov je postepeno uspio zaustaviti te napade, tako ?to je u Kareliju poslao kneza Volkonskog da uvede red, a generale Bogdana Belskog, Fjodora Mstislavskog i kneza Trubetskog da popale Finsku. Nakon toga se rat pretvorio u niz ?arki bez pobjednika. Rusija i ?vedska su 20. januara 1593 . zaklju?ili dvogodi?nje primirje, koje je potrajalo do prolje?a 1594 . kad su ?veđani nastavili napadati (bezuspje?no) na Novgorod i okolicu. [1] U tim okolnostima zapo?eli su mirovni pregovori, pored sela Tjavzino kod Ivangoroda, koji su potrajali do maja 1595 ., tu je 18. maja 1595 . sklopljen Teusinski mir . [1]

Tim sporazumom Rusiji su vra?ene sve teritorije izgubljene Pljuskim mirom 1583 ., osim Narve koja je ostala u ?vedskim rukama. Rusija se morala odre?i svih potra?ivanja prema Estoniji (uklju?uju?i i Narvu) i potvrditi ?vedski suverenitet nad Estonijom iz 1561 . [1]

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 ? Русско-шведская война 1590-1595 (ruski). World History at KMLA . Pristupljeno 22. 09. 2015 .  

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]