Za ostale upotrebe, v.
Romanija (razvrstavanje)
.
Romanija
je planina u isto?noj
Bosni
, oko 10 km isto?no od
Sarajeva
.
Romanija
se prostire jugozapadno od
Sokoca
, sjeveroisto?no od
Pala
i isto?no od
Sarajeva
. Na jugu grani?i sa planinom
Jahorina
, a na istoku sa
Glasincem
.
Najvi?i vrh planine je
Veliki Lupoglav
sa nadmorskom visinom od 1 652 m.
[1]
Na ju?noj strani, iznad Pala, nalazi se
Novakova pe?ina
[1]
, ?iji je naziv vezan za
hajduka
Starinu Novaka. Na zapadnoj strani, iznad
Mokrog
, su
Crvene stijene
.
[1]
Crvene stijene
|
---|
|
![](//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ae/Autorova_%22Zastava_u_stijeni%22%2C_Romanija_-_panoramio.jpg/284px-Autorova_%22Zastava_u_stijeni%22%2C_Romanija_-_panoramio.jpg) |
Lokacija
|
Bosna i Hercegovina
|
---|
Najbli?i grad
| Pale
,
Glasinac
|
---|
Povr?ina
| 0,151 km²
(0 mi² )
|
---|
Osnivanje
| 2023.
[2]
|
---|
Upravitelj
| JP ?umarstva "?ume Republike Srpske", ?umsko gazdinstvo Jahorina Pale i ?umsko gazdinstvo Romanija Sokolac
|
---|
Crvene stijene su najmarkantniji oblik reljefa na Romaniji, kao reprezentativan primjer prete?no vertikalnih stjenovitih litica visokih vi?e od 100 metara. Terenskim istra?ivanjima registrovano je 300 taksona vaskularnih biljaka, od kojih je 10 endemi?no za Balkansko poluostrvo. Od pojedina?nih stabala, isti?e se
breza
ispod sipara, koja je neobi?ne građe, kore i stani?ta, te crni
bor
, izuzetnog polo?aja na litici, habitusa i stani?ta.
[3]
Progla?ene su za
za?ti?eno podru?je
, slijede?ih karakteristika:
[4]
Via Ferrata
Sokolov Put na Romaniji je osigurani planinarski put odnosno staza po Crvenim stijenama, uređene
?eli?nim pomagalima
, namjenjena svima, pogotovo onima bez prethodnog alpinisti?kog iskustva. Ime je dobila po stani?tu
sokolova
na stijenama.
[5]
Du?ina ove ferate iznosi 350 m i sa dva vise?a mosta predstavlja jedinstvenu atrakciju u Bosni i Hercegovini.
[6]
U bukvalnom prevodu Romanija zna?i
Zemlja Rimljana
.
[1]
To ime je vjerojatno nastalo u ranom
srednjem vijeku
dolaskom
Slavena
i
Avara
po?etkom
7. vijeka
na ove prostore. Oni su poru?ili
rimske
gradove i sve tragove
Romejskog carstva
, a romanizirano stanovni?tvo iz tih naselja povuklo se na Romaniju, i nastavilo slobodno ?ivjeti sa svojim stadima. Njih su ostali stanovnici vremenom nazvali
Vlasi
, a planinu po njima Romanija, jer su oni sebe zvali
Romanji
.
[7]
U
Drugom svjetskom ratu
Planina Romanija
bila je centar
partizanskog
otpora, protiv
usta?ko
-
njema?ko
-
talijanskih
snaga.
U vreme raspada
Jugoslavije
, septembra 1991. godine, progla?ena je Srpska Autonomna Oblast Romanija (
SAO Romanija
). U novembru 1991. ova oblast je spojena sa novoformiranom obla??u SAO Bira? i nazvana je SAO Romanija-Bira?. Oblast je postala deo
Srpske Republike Bosne i Hercegovine
1992. godine.
U najnovijem
Ratu u Bosni
Romanija
je bila jedno od najve?ih upori?ta
bosanskih
Srba
i njihove
vojske
, a
Pale
su sve do
1996
bile i
glavni grad
Republike Srpske
i ?vrsto upori?te
Radovana Karad?i?a
.
- ↑
1,0
1,1
1,2
1,3
1,4
?
Romanija ? zemlja Rimljana
”
(hrvatskosrpski). SARAJEVO.co.ba
. Pristupljeno 24. 10. 2012
.
- ↑
2,0
2,1
?Odluka o za?titi spomenika prirode Crvene stijene”
.
Slu?beni glasnik Republike Srpske, broj 18, 24.02.2023.
. Pristupljeno 10.03. 2023
.
- ↑
?SPOMENIK PRIRODE Crvene stijene Romanije stavljene pod za?titu (VIDEO)”
.
Srpska info
. Pristupljeno 10.03. 2023
.
- ↑
?Crvene stijene na Romaniji postale spomenik prirode (FOTO)”
.
Mondo
. Pristupljeno 10.03. 2023
.
- ↑
?Crvene stijene na Romaniji: Mjesto gdje se ukr?taju istorijske legende i netaknuta priroda (FOTO)”
.
Mondo
. Pristupljeno 10.03. 2023
.
- ↑
?Via Ferrata “Sokolov put” Romanija”
.
Turisti?ka organizacija grada Isto?no Sarajevo
. Pristupljeno 10.03. 2023
.
- ↑
?
I Vlasi o Morlacchi, i latini delle alpi dinariche
”
(talijanski). ilbenandante. Arhivirano iz
originala
na datum 2014-06-06
. Pristupljeno 2. 09. 2012
.