Romanija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Romanija (razvrstavanje) .
Romanija

Pogled na Romaniju
Nadmorska visina : 1 652 [1]
Mesto:   BIH
Venac : Dinaridi
Koordinate : 43°51′N 18°40′E  /  43.850°N 18.667°E  / 43.850; 18.667
Topo. mapa :
Romanija na mapi Bosne i Hercegovine
Romanija
Romanija
Pozicija Romanije na karti Bosne i Hercegovine

Romanija je planina u isto?noj Bosni , oko 10 km isto?no od Sarajeva .

Geografske karakteristike

[ uredi | uredi kod ]

Romanija se prostire jugozapadno od Sokoca , sjeveroisto?no od Pala i isto?no od Sarajeva . Na jugu grani?i sa planinom Jahorina , a na istoku sa Glasincem .

Najvi?i vrh planine je Veliki Lupoglav sa nadmorskom visinom od 1 652 m. [1] Na ju?noj strani, iznad Pala, nalazi se Novakova pe?ina [1] , ?iji je naziv vezan za hajduka Starinu Novaka. Na zapadnoj strani, iznad Mokrog , su Crvene stijene . [1]

Crvene stijene
IUCN kategorija III ( spomenik prirode )
Lokacija   Bosna i Hercegovina
Najbli?i grad Pale , Glasinac
Povr?ina 0,151 km² (0 mi² )
Osnivanje 2023. [2]
Upravitelj JP ?umarstva "?ume Republike Srpske", ?umsko gazdinstvo Jahorina Pale i ?umsko gazdinstvo Romanija Sokolac

Za?ti?eno podru?je

[ uredi | uredi kod ]

Crvene stijene su najmarkantniji oblik reljefa na Romaniji, kao reprezentativan primjer prete?no vertikalnih stjenovitih litica visokih vi?e od 100 metara. Terenskim istra?ivanjima registrovano je 300 taksona vaskularnih biljaka, od kojih je 10 endemi?no za Balkansko poluostrvo. Od pojedina?nih stabala, isti?e se breza ispod sipara, koja je neobi?ne građe, kore i stani?ta, te crni bor , izuzetnog polo?aja na litici, habitusa i stani?ta. [3]

Progla?ene su za za?ti?eno podru?je , slijede?ih karakteristika: [4]

Via Ferrata Sokolov Put na Romaniji je osigurani planinarski put odnosno staza po Crvenim stijenama, uređene ?eli?nim pomagalima , namjenjena svima, pogotovo onima bez prethodnog alpinisti?kog iskustva. Ime je dobila po stani?tu sokolova na stijenama. [5] Du?ina ove ferate iznosi 350  m i sa dva vise?a mosta predstavlja jedinstvenu atrakciju u Bosni i Hercegovini. [6]

Etimologija

[ uredi | uredi kod ]

U bukvalnom prevodu Romanija zna?i Zemlja Rimljana . [1] To ime je vjerojatno nastalo u ranom srednjem vijeku dolaskom Slavena i Avara po?etkom 7. vijeka na ove prostore. Oni su poru?ili rimske gradove i sve tragove Romejskog carstva , a romanizirano stanovni?tvo iz tih naselja povuklo se na Romaniju, i nastavilo slobodno ?ivjeti sa svojim stadima. Njih su ostali stanovnici vremenom nazvali Vlasi , a planinu po njima Romanija, jer su oni sebe zvali Romanji . [7]

Historija

[ uredi | uredi kod ]

U Drugom svjetskom ratu Planina Romanija bila je centar partizanskog otpora, protiv usta?ko - njema?ko - talijanskih snaga.

U vreme raspada Jugoslavije , septembra 1991. godine, progla?ena je Srpska Autonomna Oblast Romanija ( SAO Romanija ). U novembru 1991. ova oblast je spojena sa novoformiranom obla??u SAO Bira? i nazvana je SAO Romanija-Bira?. Oblast je postala deo Srpske Republike Bosne i Hercegovine 1992. godine.

U najnovijem Ratu u Bosni Romanija je bila jedno od najve?ih upori?ta bosanskih Srba i njihove vojske , a Pale su sve do 1996 bile i glavni grad Republike Srpske i ?vrsto upori?te Radovana Karad?i?a .

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 ? Romanija ? zemlja Rimljana (hrvatskosrpski). SARAJEVO.co.ba . Pristupljeno 24. 10. 2012 .  
  2. 2,0 2,1 ?Odluka o za?titi spomenika prirode Crvene stijene” . Slu?beni glasnik Republike Srpske, broj 18, 24.02.2023. . Pristupljeno 10.03. 2023 .  
  3. ?SPOMENIK PRIRODE Crvene stijene Romanije stavljene pod za?titu (VIDEO)” . Srpska info . Pristupljeno 10.03. 2023 .  
  4. ?Crvene stijene na Romaniji postale spomenik prirode (FOTO)” . Mondo . Pristupljeno 10.03. 2023 .  
  5. ?Crvene stijene na Romaniji: Mjesto gdje se ukr?taju istorijske legende i netaknuta priroda (FOTO)” . Mondo . Pristupljeno 10.03. 2023 .  
  6. ?Via Ferrata “Sokolov put” Romanija” . Turisti?ka organizacija grada Isto?no Sarajevo . Pristupljeno 10.03. 2023 .  
  7. ? I Vlasi o Morlacchi, i latini delle alpi dinariche (talijanski). ilbenandante. Arhivirano iz originala na datum 2014-06-06 . Pristupljeno 2. 09. 2012 .  

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]