Radoslav ?elnik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sremsko vojvodstvo Radoslava ?elnika (1527?1530 g.)
Ostaci srednjovekovne slankamena?ke tvrđave

Radoslav ?elnik je bio vladar Srema , odnosno, vojvoda Sremskog vojvodstva u 16. veku.

Istorija [ uredi | uredi kod ]

U po?etku, Radoslav ?elnik je bio vrhovni komandant vojske Cara Jovana Nenada . Kada se 1527. godine, posle ubistva Cara Jovana Nenada, njegova vojska raspala, Radoslav ?elnik je sa delom nekada?nje careve vojske pre?ao iz Ba?ke u Srem i tamo stupio u tursku slu?bu. ?elnik je zatim vladao Sremom kao turski vazal i uzeo je za sebe titulu sremskog vojvode, a rezidencija mu se nalazila u gradu Slankamenu .

Iako je bio vazal Osmanskog carstva, Radoslav ?elnik je takođe odr?avao tajne veze sa Habsbur?kom Monarhijom . Kada je turska vojska prolazila kroz Srem, Radoslav ?elnik se povukao na habsbur?ku teritoriju, ali kad su se Turci vratili iz svog pohoda, ?elnik se takođe vratio u Srem. Međutim, posle ovog povratka, njegova se vlast vi?e nije protezala nad celim Sremom, a rezidencija mu se vi?e nije nalazila u Slankamenu, nego u gradu Nebojcu , na reci Vuci u blizini Vukovara .

1530. godine, ?elnik je sklopio sporazum sa Habsburzima, pre?ao iz Srema na habsbur?ku teritoriju i, javno se odri?u?i svog saveza sa Turcima, stupio u habsbur?ku slu?bu.

Narodno predanje [ uredi | uredi kod ]

Radoslav ?elnik je ostao zapam?en u narodnoj tradiciji kao junak narodne pesme ?Od Srijema Rajko“, u kojoj je izlo?en razgovor između ?Margite devojke“ i ?Rajka vojevode“.

Na po?etku pesme Margita devojka ?eta gradom Slankamenom i kune vojvodu Rajka ovim re?ima:

  • "... Bog ubio Rajka vojevodu!
  • ?im ti nasta na Srijem vojvoda,
  • Tako nama Turci dodija?e..."
  • "... Turski konji noge iskida?e
  • ?etaju?i jutrom i ve?erom
  • Na plo?ama polje raznije?e
  • Me?u?i se d?ide i lobuda..."

Kada je ?uo ?ta Margita devojka govori, vojvoda Rajko joj odgovara:

  • "... Sele moja, Margita đevojko!
  • Nemoj kleti vojevodu Rajka!..."

Zatim se dalje u pesmi pominju gotovo sve najva?nije li?nosti na?e pro?losti i njihove zadu?bine, a po?to je nabrojao junake, sve ?boljeg od boljega“, vojvoda Rajko svoj odgovor Margiti devojci zavr?ava ovako:

  • "... Sve to bjehu na?e vojevode
  • Sve su bili, pa su preminuli
  • Koji, sele, oni po?inu?e,
  • A koji li oni izginu?e,
  • Danas toga nema nijednoga,
  • Sam ostade u Srijemu Rajko,
  • Kao suvo drvo u planini:
  • ?ta ?e sebe, a ?ta li ?e Srijemu?
  • A ?ta li ?e u Srjemu Turcima!..."

Na kraju pesme, vojvoda Rajko pote?e no? iza pojasa i ubija se, a i Margita devojka, koju su dirnule bolna pro?lost na?eg naroda i Rajkova smrt, uzima i sama Rajkov no?, te se i ona ubija.

Literatura [ uredi | uredi kod ]

  • Dr. Aleksa Ivi?, Istorija Srba u Vojvodini, Novi Sad, 1929.
  • Dr. Du?an J. Popovi?, Srbi u Vojvodini, knjiga 1, Novi Sad, 1990.

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]