Proton

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Proton
Klasifikacija
Subatomske ?estice
Fermion
Hadron
Barion
Nukleon
Proton
Svojstva
Masa: 938 MeV / c 2
Naelektrisanje: 1.6 × 10 −19 C
Spin: 1/2
Kvark sastav: 1 Down, 2 Up

Proton je subatomska, nukleonska pozitivna ?estica. Subatomska zna?i da izgrađuje atom . Nukleonska je jer je sastavni dio jezgre ( nukleus ). Broj protona u jezgri određuje atomski broj i određuje tip elementa kojeg nukleus formira. U fizici , proton ( gr?ki protos = prvi) je subatomska ?estica sa pozitivnim jedini?nim naelektrisanjem od 1.6 × 10 −19 kulona i masom od 938 MeV / c 2 (1 E-27 kg|1.6726231 × 10 −27 kg, ili oko 1 800 puta ve?om od mase elektrona ). Proton se smatra stabilnim, sa donjom granicom polu-raspad -a od oko 10 35 godina, mada neke teorije predviđaju da proton mo?e da se raspadne. Proton je, poput neutrona, nukleon.

Atomsko jezgro najrasprostranjenijeg izotopa vodonika je samo jedan proton. Jezgra drugih atoma se sastoje iz protona i neutrona koje na okupu dr?i jaka nuklearna sila . Broj protona u jezgru određuje hemijska svojstva atoma i hemijski element kome pripada. Proton se sastoji od dva "up"- kvarka i jednog "down"-kvarka. Ova tri valentna kvarka su okru?ena sa jednim "oblakom" gluona i kvark-antikvark parova. Manje od 20% mase protona otpada na valentne kvarkove, dok ostatak otpada na gluone, koji su prenosioci jakih sila . [1] . Promjer jednog slobodnog protona iznosi oko 1,7 · 10 -15 m. Proton, kao i neutron spada u barione . Anti?estica protona je antiproton , koji ima istu koli?inu naelektrisanja kao proton, ali suprotnog znaka.

U hemiji i biohemiji , termin proton mo?e da se odnosi na vodonikov jon . U ovom kontekstu, donor protona je kiselina , a akceptor protona je baza .

Istorija

[ uredi | uredi kod ]

Proton je 1918 . otkrio Ernest Raderford . On je zapazio da pri bombardovanju gasovitog azota alfa ?esticama svetlosni detektori pokazuju prisustvo vodonikovog jezgra. Raderford je zaklju?io da je jedino mesto odakle vodonik mo?e da poti?e - azot, i stoga azot mora sadr?ati vodonikovo jezgro. On je stoga zaklju?io da je vodonikovo jezgro, za koje je bilo poznato da ima atomski broj 1, elementarna ?estica. Ovoj ?estici je dao ime proton od gr?ke re?i protos - ?prvi“.

Tehnolo?ke primene

[ uredi | uredi kod ]

Poput drugih elementarnih ?estica proton poseduje spin . Ovo svojstvo je iskori??eno u nuklearnoj magnetnoj rezonanciji ( NMR spektroskopiji ).

Vidite jo?

[ uredi | uredi kod ]

Reference

[ uredi | uredi kod ]
  1. Physik der Elementarteilchen - Nobelpreis 2004 & Elektroschwache Schleifen; Bernd Feucht; Institut fur Theoretische Teilchenphysik; Universitat Karlsruhe; Weblink PDF Vortrag Arhivirano 2007-06-12 na Wayback Machine-u

Literatura

[ uredi | uredi kod ]
  • S. Macura, J. Radi?-Peri?, ATOMISTIKA, Fakultet za fizi?ku hemiju Univerziteta u Beogradu/Slu?beni list, Beograd, 2004, str. 499.
  • Wolfgang Demtroder: Experimentalphysik (Band 4). 2. Auflage. Springer, Berlin 2005, ISBN 3-540-21451-8 .
  • Donald H. Perkins: Introduction to high energy physics. 4th edition. Cambridge University Press, 2000, ISBN 0-521-62196-8 .
  • Tabellenwerte vom CODATA / NIST 2010

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]