Prelog
je grad u sjevernom dijelu
Hrvatske
, koji administrativno pripada
Međimurskoj ?upaniji
.
Prelog se smjestio tik uz lijevu obalu rijeke
Drave
na nadmorskoj visini od oko 150 metara i udaljenosti 15 km od
?akovca
.
Prema popisu stanovni?tva 2001. godine Grad Prelog sa prigradskim naseljima ima 7.781 stanovnika. Od toga 3.910 mu?karaca i 3.961 ?ena. Sam Grad ima 4.288 stanovnika.
| Ovom ?lanku ili jednom njegovom dijelu
nedostaju izvori
.
Molimo vas da pomognete Wikipediji i dodate odgovaraju?e izvore u ?lanak.
|
Prvi podaci o organiziranom ?ivotu ljudi na podru?ju Međimurja dolaze iz mlađeg kamenog doba, 5000 godina prije rođenja Isusa Krista. Bogati arheolo?ki nalazi pri?aju o ?ivotu u bron?anom dobu, a danas se zna da su u ?eljezno doba tu ?ivjela plemena Panona i Sereta. Po?etkom 1. stolje?a pojavili su se Rimljani. Iz anti?kog doba na podru?ju Preloga nalazi se ruralni kompleks villa rustica kod Feren?ice, Cigli??a i Vara??ine, kojeg su arheolozi vremenski smjestili u 3. stolje?e. Kroz Međimurje su, koriste?i rimske prometne pravce, pro?li mnogi narodi ? Vizigoti, Huni, Ostrogoti... Poslije njih do?li su i drugi. Stolje?a su prolazila.
Na podru?je dana?njeg Međimurja po?eli su se u 13. stolje?u naseljavati hospitesi ? kraljevski gosti - koji su imali zadatak razviti obrt i trgovinu. To su uglavnom bili njema?ki obrtnici koji su se ?ezdesetih godina 13. stolje?a, uz ostala podru?ja, naselili i u Prelogu, na posjedu tada?njeg gospodara imanja Subotica grofa Lankreta. Kako u monografiji Preloga navodi jedan od autora mr.Vladimir Kal?an, grof Lankret je morao ustupiti dio svojega imanja, a u zamjenu je dobio dva posjeda ?iji su vlasnici umrli bez potomaka. Tu zamjenu proveli su hrvatski ban Roland od Ratolda i vespremski biskup Pavao, a pisana isprava izdana je u Prelogu 9. prosinca 1264. godine. Tri dana ranije, 6. prosinca, ban Roland je u Prelogu izdao jo? jednu povelju ? presudu oko posjeda Trnava. To je zapravo prvi pisani spomen Preloga.
Prelog je ime (Prelak, Perlak, Perlok) dobio prema hrvatskoj rije?i vlak, odnosno kajkavskoj rije?i vle?i, vla?iti, prevla?iti, a uvjetovala ga je ?injenica ?to je tu oduvijek bilo tranzitno pristani?te, odnosno prijelaz preko rijeke Drave.
Iz 1334. godine sa?uvan je popis svih ?upa Zagreba?ke biskupije. U Međimurju se spominje 11 ?upa, a od toga izrijekom 3 - one u Prelogu, ?trigovi i dana?njoj Maloj Subotici...
U rujnu 1480. godine u Prelogu je s cijelom svojom vojskom boravio hrvatsko - ugarski kralj Matija Korvin. Trgovi?te Prelog bilo je u to vrijeme dobro upravno organizirano.
I u vrijeme kada su Međimurjem gospodarili grofovi Zrinski (1546. - 1691.) Prelog je bio trgovi?te.
Nakon sloma Zrinsko-franskopanskog ustanka 1670. godine zbog stalne nazo?nosti njema?ke vojske broj stanovnika Preloga ubrzano se smanjivao. Ipak, ve? 1716. godine broj je stanovnika po?eo rasti. Od toga vremena do po?etka 50-ih godina 20. stolje?a broj stanovnika trgovi?ta Prelog bio je u stalnom porastu.
Jedan putopis iz 1750. godine opisuje Prelog kao veliko i mnogoljudno trgovi?te s puno ulica i s velikim brojem malih drvenih slamom pokrivenih ku?a. Od sredine 18. stolje?a u Prelogu djeluje trivijalna (pu?ka) ?kola. Prelog je u pro?losti na?ega kraja bio najrazvijenije obrtni?ko sredi?te. Tijekom 18. stolje?a u Prelogu su se u gospodarskom smislu dogodile dvije zna?ajne stvari. Prvo je tu osnovano centralno skladi?te kamene soli za ovaj dio kraljevstva, a potom je osnovana filandra - manufaktura za preradu kokona dudovog svilca, odnosno primitivna svilana. Bila je to prva poznata manufaktura u Međimurju. Na?alost, s radom je definitivno prestala 1848. godine. Po broju stanovnika, obrtni?kih radionica, cehovskih udru?enja i trgovaca Prelog je imao sredi?nju gospodarsku ulogu u Međimurju.
Iz popisa stanovni?tva 1786. godine saznajemo da je Prelog imao 1.729 stanovnika, a ?akovec samo 1.048 stanovnika. Prelog je tada bio sjedi?te kotara u kojem su bile ?etiri upravne op?ine: Prelog, Kotoriba, Hodo?an i Sveta Marija. Na prijelazu u 20. stolje?e, to?nije 1900. godine Prelog imao 4.109 stanovnika.
Jo? 1860. godine Prelog je zaobi?la ?eljezni?ka pruga, a nakon likvidacije proizvodnje sirove svile, nije se pojavila nekakva zna?ajnija poduzetni?ka inicijativa. Ipak, razvijeno poljodjelstvo isto?arstvo, te obrt i trgovina, uvjetovali su ve? 1873. godine osnivanje prvog nov?anog zavoda u Prelogu. Bila je to "Donjomeđimurska ?tedionica". Godine 1905. osnovana je i "Prelo?ka ?tedionica".
Na graditeljskom planu, u Prelogu se grade krasna zdanja koja su mu iz godine u godinu davala gradski ?tih. Nakon ?to je ?eljezni?ka pruga 1860. godine zaobi?la Prelog, po?inje razdoblje op?e stagnacije, pa i propadanja. Potrajalo je to kroz dva svjetska rata, pa se nastavilo nakon Drugog svjetskog rata. Mađarska okupacija 1941. ? 1945. godine ostavila je duboke rane. Prelogu su postupno oduzete mnoge upravne funkcije. Povijest tako bilje?i podatak da je 1962. godine Prelog sputan u okvire obi?ne mjesne zajednice. No, Prelo?ani su uz svoj marljivi rad, trud i zalaganje do?ekali ponovni procvat svoga mjesta koje se ponovno po?elo uzdizati, zajedno sa susjednim naseljima koji ?ine dana?nji Grad Prelog. I veli?anstvenoj pobjedi u Domovinskom ratu Prelo?ani i Prelog dali su dostojan obol.
Hrvatski sabor proglasio je Prelog gradom u velja?i 1997. godine.
Prelog najve?i dio svoga dohotka ostvaruje od industrije (preko 50 posto), trgovine i ugostiteljstva (23 posto), poljoprivrede (18 posto), te drugih djelatnosti.
Na podru?ju Grada radi niz dr?avnih, upravnih i drugih ustanova i ureda, Op?inski i Prekr?ajni sud, ?kole, kulturne, sportske i vatrogasne udruge, policijska postaja... Grad se stalno ?iri i razvija. Na turisti?kom planu Prelog se ve?e uz rijeku Dravu.
(Podaci su kopirani sa slu?benih stranica Grada Preloga uz dozvolu Gradske uprave.)
U Prelogu je kroz stolje?a postojanja najva?niju ulogu u razvoju, uz nezaobilaznu poljoprivredu, odigralo gospodarstvo, u kojem je to mjesto dugo bilo i ostalo sredi?te donjeg Međimurja.
No, najva?niji i najzna?ajniji procesi razvoja gospodarstva odvijali su se unatrag 40-ak godina. Uz ve?e tvrtke, nemjerljiv je doprinos malih poduze?a i obrtnika. Nova prelo?ka industrija prati zahtjeve modernog tr?i?ta. Globalizacija name?e nove trendove u poslovanju. Mnogo se proizvoda izvozi, ?ak i na tako zahtjevna tr?i?ta kao ?to su njema?ko ili austrijsko.
Prije petnaestak godina po?ela se razvijati industrijska zona na izlazu Preloga u pravcu Cirkovljana, koja je prerasla u rasadnik vrlo uspje?nih tvrtki. Dovoljno je spomenuti tvrtke nastale zaslugom poduzetni?kog duha i talenta Stjepana Hre??a i partnera. Tu je i tvrtka ?estan-Busch suvlasnika Alojzija ?estana, također uspje?nog poduzetnika. I S.Hre?? i A.?estan dobitnici su presti?ne nagrade Udru?enja poduzetnika CROMA kao hrvatski poduzetnici godine.
Danas prelo?ku industrijsku zonu nose tvrtke Hespo, Heplast ? Pipe te L&P Tehnologije u vlasni?tvu svjetskog korporacijskog diva tvrtke Legget & Platt. U gospodarstvu Grada Preloga vrlo su zna?ajne i tvrtke Beton, Komet, MT? te niz manjih poduze?a i obrtni?kih radnji. Gradska se vlast trudi poduzetnicima stvoriti ?to bolje uvjete za rad i razvoj.
Spomenici i znamenitosti
[
uredi
|
uredi kod
]
Dje?ji vrti? ≪Fijolica≫ jedina je odgojno-obrazovna ustanova u gradu Prelogu koja se bavi odgojem i obrazovanjem djece pred?kolske dobi. Osim vrti?a u Prelogu, u sastavu ≪Fijolice≫, nalaze se i dva podru?na odjeljenja, jedno u Dra?kovcu i jedno u Cirkovljanu.
Uz vrti? postoje i Osnovna ?kola Prelog sa podru?nom ?kolom u Cirkovljanu, Osnovna ?kola Dra?kovec te Srednja ?kola Prelog. Vi?e o navedenim ?kolama mo?ete prona?i na vanjskim poveznicama.
Uz 2000. godine obnovljenu zgradu Doma kulture, u Prelogu svoje mjesto imaju i Gradska knji?nica, udruga Selja?ka sloga, Likovna udruga donjeg Međimurja te nedavno osnovani dje?ji zbor Maleni.
Na podru?ju op?ine postoji 25 ?portskih udruga i klubova od kojih je mo?da najpoznatiji Speedway klub Prelog, a evo i njihovog popisa:
1. RK Prelog - Prelog
2. NK Mladost - Prelog
3. NK ?ukovec 77 - ?ukovec
4. NK Dra?kovec - Dra?kovec
5. NK Naprijed - Cirkovljan
6. NK Galeb - Oporovec
7. NK Otok - Otok
8. NK Start - ?ehovec
9. NK ?SK - ?ehovec
10. TK Prelog- Prelog
11. KK Prelog - Prelog
12. Speedway klub Prelog - Prelog
13. Karate klub Mihovil - Prelog
14. STK Cirkovljan - Cirkovljan
15. STK Hemu?evec - Dra?kovec
16. SD Jocker Prelog - Prelog
17. Streli?arski klub Prelog - Prelog
18. ?RD Glavatica - Prelog
19. ?RD Sloga - Oprovec
20. ?RD Smuđ - Dra?kovec
21. ?RD Ostri? - Cirkovljan
22. Nauti?ki klub Labud - Prelog
23. USR Sport za sve - Prelog
24. ?RK Prelog - Prelog
25. MK REN BAN
Iako je Prelog smje?ten u nizini, u njem je osnovano i Planinarsko dru?tvo Prelog koje svaki drugi vikend organizira planinarenje po uzvisinama Hrvatske, ali i susjednih zemalja.