Pra?ki ustanak
Segment Drugog svjetskog rata
Spomenik Pra?kom ustanku
Datum 5. ? 8. svibnja 1945. Lokacija Prag , Protektorat ?e?ka i Moravska Ishod Njema?ka takti?ka pobjeda i prekid vatre Oslobođenje Praga
Sukobljene strane
?e?ki pokret otpora ROA   Sovjetski Savez	Tre?i Reich
Komandanti i vođe
Karel Kutlva?r Franti?ek Slune?ko Otakar Machotka Sergej Bunja?enko Ivan Konev	Karl Hermann Frank Rudolf Toussaint Carl von Puckler
Snage
30,000 18,000 Ukupno: 48,000	Ukupno: 40,000
?rtve i gubici
1,693 ubijenih 300 ubijenih 30 ubijenih Ukupno: 2,023 ubijenih	Ukupno: 1,000 ubijenih
4,000 ubijenih civila

Pra?ki ustanak ( ?e?ki : Pra?ske povstani ) je bio poku?aj ?e?kog pokreta otpora da oslobodi Prag od njema?ke okupacije u Drugom svjetskom ratu . Događaji oko ustanka po?eli su se zbivati 5. svibnja 1945. godine, tokom posljednjih dana rata u Europi . Ustanak je zavr?io 8. svibnja 1945. godine njema?kom pobjedom i prekidom vatre. Ipak, samo dan nakon ?to su ugu?ili ustanak, njema?ki vojnici su se predali Crvenoj armiji , koja je sljede?eg dana u?la u Prag .

Nekoliko je faktora uvelike utjecalo na svakodnevni ?ivot ve?ine stanovnika, među kojima militarizacija ekonomije, eliminacija politi?kih prava, transport u Njema?ku radi prisilnog rada te nacionalna opresija. Njema?ka opresija diljem ?e?ke nije pogađala samo radni?ku klasu, koja je tradicionalno prikazivana kao neprijatelj, ve? i srednju klasu, odnosno male i srednje poduzetnike te dr?avne i upravne ?inovnike.

?e?ki pokret otpora je postepeno planirao pobunu, a sve s ciljem prisiljavanja Nijemaca da se povuku u Tre?i Reich . Svjesni da sami ne?e imati velike ?anse, ?lanovi pokreta su znali da ?e im za kona?nu pobjedu trebati Crvena armija . Njema?ka opresija je s vremenom dovela i do razvoja sna?nog animoziteta ?eha prema njema?kom stanovni?tvu, ?to ?e nakon rata dovesti do protjerivanja 3,000,000 Sudetskih Nijemaca iz njihovih domova u ?e?koj.

Tokom prolje?a 1945. , ukupno 7,500 ljudi se formiralo u partizanske odrede diljem ?ehoslova?ke. Oni su uglavnom sudjelovali u sabota?ama na ?eljeznicama, istovremeno transportiraju?i potrep?tine saveznicima i sabotiraju?i njema?ke vlakove. To je dovelo do toga da su Nijemci određene pruge mogli koristiti samo tokom dana i ne svaki dan.

Netom prije ustanka, organizacija znana kao Komunisti?ka mlade? vr?ila je sna?nu propagandu, međutim ona nije dugo potrajala.

Glavni ?lanak: Bitka za ?e?ki radio

Od 30. travnja do 1. svibnja 1945. , Waffen-SS Obergruppenfuhrer i general policije Karl Hermann Frank objavio je preko radija da ?e svaki poku?aj ustanka u Pragu biti ugu?en u "moru krvi". Kako su glasine o pribli?avanju Saveznika gradu postale sve sna?nije, narod je po?eo izlaziti na ulice kako bi do?ekao pobjednike i osloboditelje. Frank je naredio uklanjanje ljudi s ulica te dao dozvolu svojim ljudima da pucaju u svakoga tko bi se oglu?io o naredbe.

Dana 5. svibnja , objava "Tek je ?est sati", koja je na kombinaciji ?e?kog i njema?kog emitirana na ?e?kom radiju, potakla je ustanak. Skupina ?e?kih policajaca poku?ala je osvojiti radio u Vinohradskoj ulici, ne znaju?i da je skupina SS -ovaca ve? tamo, ?to je dovelo do ?ustre borbe. Uz zvukove borbe u pozadini, radio je nastavio emitirati poruke kojima je poticao narod na pobunu.

Oko 13:00, 5. svibnja 1945. , skupina naoru?anih ?e?kih boraca svladala je ?lanove Waffen-SS -a koji su branili zgrade radija. Ubrzo je preko radija emitirana poruka ?esima da izađu na ulice i izgrade barikade . Na drugim lokacijama, ?esi su uspje?no okupirali sredi?ta Gestapa i Sipa .

Tokom popodneva, gradona?elnik Praga je formalno podr?ao Nacionalni komitet. ?esi su na ulicama po?eli uni?tavati njema?ke prometne znakove i natpise na trgovinama. Pobunjenici su napadali Nijemce na ulicama i oduzimali im oru?ja. Nijemci su se branili tako ?to su pucali na pobunjenike.

Pred sam kraj dana, pobunjenici su saznali kako Nijemci planiraju ugu?iti ustanak pomo?u te?kog napada izvana. Cilj ovog plana bilo je objedinjenje lokalnih njema?kih trupa s onima pozicioniranim neposredno izvan Praga. Sredi?te pokreta otpora ubrzo je dobilo vijest o pribli?avanju te?ke artiljerije glavnom gradu. Ubrzo je do?lo do balansiranja snaga, iako su pobunjenici imali veliku prednost na samom po?etku.

Tokom jutra, 6. svibnja , Pra?ani su podigli preko 1,000 barikada diljem grada. Pokret otpora je uspio osvojiti gotovo pola grada prije nego su Nijemaci stigli reagirati silom. Njema?ki garnizoni diljem Praga bili su opkoljeni. Pobunjenici su prisilili Nijemce na predaju ga?enjem struje, vode i telefonskih komunikacija. Prag je ubrzo potpao pod val antinjema?kog nasilja, na kojeg su ?lanovi SS -a reagirali nasiljem protiv ?eha.

Njema?ke trupe izvan grada krenule su prema Pragu kako bi spasile svoje sunarodnjake. Drugi cilj njema?kih snaga bilo je osvajanje ?eljeznica i telekomunikacijskih sredi?ta, ?to bi omogu?ilo nesmetani prilazak njema?kim trupama.

Dana 6. svibnja 1945. , Nijemci su poku?ali vratiti zgradu radija. Kako su njema?ke trupe nai?le na zna?ajan otpor na putu do zgrade radija, odlu?ili su koristiti avione. Napad je bio uspje?an, iako su ?esi nastavili emitirati svoje poruke s tornja Husova doma . Od 7. do 9. svibnja , toranj Husovog doma kori?ten je kao improvizirani radio toranj, ali i kao skloni?te za ?e?ke partizane.

Kada su pobunjenici saznali da su Amerikanci kod Plze?a , porasla je nada da bi se njihovi tenkovi mogli ubrzo pribli?iti Pragu. Međutim, pobunjenici nisu znali kako su Sovjeti i Amerikanci dogovorili demarkacijsku liniju nekih 70 km zapadno od Praga . ?esi su preko radija slali molbe Amerikancima, međutim iste su odtale bez odgovora. Drugi problem bila je i ?injenica da pobunjenici nisu znali gdje se to?no nalazi Crvena armija , a njema?ki vojni pritisak je rastao.

Dana 7. svibnja , oklopljene i artiljerijske jedinice Waffen-SS -a, frustrirane sporo??u pje?adije, pokre?u nekoliko sna?nih tenkovskih napada na grad. Situacija je bila te?ka. Waffen-SS je koristio te?ku artiljeriju, a ubrzo je koristio i zra?ne napade Luftwaffea , ?to je dovelo do bombardiranja nekoliko povijesnih spomenika u centru grada. Tokom nekoliko sati, njema?ke trupe su postepeno svladale pobunjenike.

Poseban problem bile su ?injenice da su pobunjenici imali jako malo protutenkovskog oru?ja te da im je ponestajalo municije.

Tokom mar?a na jug, 1. pje?adijska divizija Ruske oslobodila?ke armije , koju je predvodio general Sergej Bunja?enko , do?la je pomo?i pobunjenicima u Pragu . Iako je Andrej Vlasov , osniva? ROA-e, isprva bio protiv toga da se Bunja?enko bori protiv Nijemaca, na kraju se nije usprotivio njegovoj odluci.

ROA je u?la u Prag i po?ela se boritiv protiv Waffen-SS -a, koji je namjeravao sravniti Prag sa zemljom. Dobro naoru?ana, ROA je uspje?no odbila njema?ke napade i uspjela spasiti dobar dio grada od uni?tenja. Međutim, kako je ?e?ki pokret otpora bio ve?inski komunisti?ki , ROA je ve? sljede?eg dana dezertirala i poku?ala se predati Pattonovim trupama. Međutim, Saveznici nisu imali prevelikog interesa u skrivanju ?lanova ROA-e, smatraju?i da bi takav potez na?tetio odnosima sa Sovjetskim Savezom . Ubrzo nakon neuspjele predaje Amerikancima, Bunja?enko, Vlasov i ostali pripadnici ROA-e su predani Sovjetskom Savezu, gdje su mahom pogubljeni kao izdajnici.

Dana 8. svibnja , suo?eni s nedolaskom pomo?i i uni?tenjem grada, pobunjenici su morali prekinuti ustanak i pristati na uvjete koje je iznio njema?ki vojni upravitelj, general Rudolf Toussaint . Iako su uvjeti slu?beno znani kao njema?ka kapitulacija , zapravo su omogu?ili Nijemcima da prekr?e uvjete sporazuma i pobjegnu na zapad, gdje bi se predali Amerikancima. Zauzvrat, Prag ne bi bio uni?ten. Pobunjenici su u pregovore u?li znaju?i kako se Amerikanci ne?e udaljavati sa svojih pozicija te da je Crvena armija samo nekoliko dana udaljena od Praga. Kompromi se tako, iako je i?ao na ruku Nijemcima, ?inio kao jedino mogu?e rje?enje.

Sporazum o prekidu vatre zapravo je koristio samo Nijemcima u Pragu, omogu?iv?i im bijeg, dok njema?ke tripe na Istoku nisu imale previ?e koristi od njega zbog brzog napredovanja Crvene armije .

Glavni ?lanak: Pra?ka ofenziva

Dana 9. svibnja 1945. , sovjetska Crvena armija u?la je u Prag . Iako su ameri?ke trupe bile bli?e Pragu od sovjetskih, a ameri?ke izvidnice su ve? bile u predgrađima kada je ustanak izbio, ?esi su morali ?ekati Sovjete zbog prethodnih politi?kih dogovora između dvaju velikih sila.

Tokom Pra?kog ustanka, poginulo je 1,694 pripadnika pokreta otpora, dok ih je 1,600 te?ko ranjeno. Gotovo 1,000 njema?kih vojnika je ubijeno, s tim da je broj njema?kih civilnih ?rtava nepoznat. Vlasovljeva ROA je izgubila oko 300 ljudi. Dana 9. svibnja , Crvena armija je izgubila 30 ljudi. ^[1] Ukupan broj ?rtava i danas je nepoznat jer mnoge nisu otkrivene ili identificirane.

• Slova?ki narodni ustanak

• Czechoslovakia marks 56th anniversary of liberation , ?esky rozhlas , 2001
• "Calling all Czechs, calling all Czechs!" - the Prague Uprising remembered , Czech Radio , 12-05-2004
• Czechs commemorate Prague revolt , BBC News , 5 May 2005
• Prague's war: Legacy of questions - Historians still debate myths and mysteries of the liberation Arhivirano 2014-02-01 na Wayback Machine-u , The Prague Post , May 5, 2005
• ( cz ) Picture gallery of Prague uprising - a gallery located at the official website of The Prague City Archives
• Execution of German civilians in Prague (9 May 1945) (Czech TV documentary) ( Adobe Flash Player , 2:32 min)
• The expulsion of the Sudeten Germans: http://www.alfreddezayas.com/books.shtml