Povol?ka Bugarska

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Upozorenje : Nije specificirana vrijednost za " kratko_ime "
Povol?ka Bugarska
?
? ?
Glavni grad Bolghar
Bilar
Jezik/ci bulgarski
Suar , Barsil , Bilar , Baranjar
Religija paganizam
islam
Vlast monarhija
Kan ?
 - sredina 7. vijeka Kotrag
Historijska era srednji vijek
 - Uspostava
 - osvajanje od Zlatne Horde

Povol?ka ili Vol?ka Bugarska ( ruski : Волжская Булгария ), odnosno Vol?ko-Kamska Bugarska ( ruski : Волжско-Камская Булгария ), ili  Itilska Bugarska  ( tatarski : Идел Болгар ?uva?ki : Ат?лcи? П?лха?р ), bila je srednjovjekovna prabugarska dr?ava koja je od 7. do 13. vijeka postojala oko u??a rijeke Kame u Volgu u dana?njoj Rusiji . Svojevrsni dana?nji nasljednici Povol?ke Bugarske su Tatarstan i ?uva?ija , republike u sastavu dana?nje Ruske Federacije .

Nastanak [ uredi | uredi kod ]

Izvornih podataka o Povol?koj Bugarskoj je malo. Autenti?ni prabugarski zapisi se nisu sa?uvali, pa ve?ina podataka poti?e iz tada?njih arapskih , perzijskih , indoarijskih i ruskih izvora. Ne?to je podataka prikupljeno kasnijih arheolo?kim iskopavanjima.

Podru?je Povol?ke Bugarske su ispo?etka naseljavala ugro-finska plemena. Prabugari su se tamo preselili iz okolice dana?njeg Azova oko godine 665. Vodio ih je Kotrag , sin prabugarskog kana Kubrata . U 8. vijeku su naselili podru?je Idel-Ural (Volga-Ural), te su krajem 9. vijeka postali dominantna populacija i ujedinili razli?ita plemena koja su ?ivjela na tom podru?ju. [1] Dio prabugarskih plemena se, pak, naselio dalje na zapad, odnosno u Podunavlju u dana?njoj Bugarskoj , stopiv?i se sa tamo?njim slavenskim stanovni?tvom, preuzev?i ju?noslavanski jezik i pravoslavnu vjeru te tako stvoriv?i bugarsku naciju.

Plemena na podru?ju Povol?ke Bugarske su se po?ela udru?ivati krajem 9. vijeka. Podigli su prijestolnicu Bolgar, smje?tenu oko 160 km ju?no od dana?njega Kazanja . Ve?ina histori?ara smatra da nisu bili posve nezaviusni od Hazara , barem do 965. kada je Hazare uni?tio Svjatoslav I. Kijevski .

Uspon [ uredi | uredi kod ]

Povol?ka Bugarska godine 1237.

Najve?i dio stanovni?tva Povol?ja su ?inila turkijska plemena, među kojima su bili Prabugari, Suvari, Barsili, Bilari, Baland?ari i dio Burtasa (prema ibn Rustahu). Potomci tog dijela Povol?kih Prabugara, s ve?im ili manjim premjesama ugro-finskih i kip?a?kih turkijskih naroda su dana?nji ?uva?i i kazanski Tatari . Manji dio stanovni?tva su ?inili ugro-finska plemena (Esegeli i Paskatiri) od kojih su vjerojatno nastali dana?nji Besermeni i Tatari .

Pod vladavinom Almi?a je u 10. vijeku dr?avna religija postao islam . U dr?avu je godine 922/923. abasidski kalif al-Muktadir poslao Ibn Fadlana . Njegova misija je bila uspostaviti diplomatske odnose, obu?iti suce (kadije) i u?itelje ?erijatskog prava te pomo?i izgradnji tvrđava i d?amija . [2] Usprkos uvođenja islama, du?e vremena se među Povol?kim Prabugarima nastavio prakticirati tengriizam .

Povol?ka Bugarska je bila na srednjem toku Volge, te je zato pred kri?arske ratove postala va?nom rutom i po?ela dominirati trgovinom između Evrope i Azije . Prijestolnica Bolgar je postala razvijeni i bogat grad, koji se po materijalnom bogatstvu mogao natjecati s najve?im sredi?tima islamskog svijeta. Glavni trgovski partneri Povol?kih Prabugara su bili Vikinzi , Bjarmija na ju?noj obali Bijelog mora i porje?ju Sjeverne Dvine, Jugra između rijeke Pe?ore i sjevernog Urala te Nenci. Njihovi trgovca su putovali do Bagdada i Carigrada na jugu odnosno do Kine na istoku.

Druga ve?a naselja su bili Biljar (Bilar), Suvar (Suwar), Ka?an (Qa?an) i ?ukotin (Cukataw). Dana?nji gradovi Kazan i Jelabuga su se razvili iz nekada?njih povol?kobugarskih tvrđava. Neka od povol?kobugarskih naselja, spominjanih u ruskim ljetopisima, do danas nisu otkrivena. Među njih spadaju O?elj, Tuh?in, Brjahimov i Tav Ile. Neke od njih su prilikom najezde potpuno uni?tili Mongoli .

Jedina vojni?ka sila koja je ugro?avala Povol?ku Bugarsku su bile ruske kne?evine na zapadu. Rusi su u 11. vijeku opusto?ili Povol?ku Bugarsku, a na prijelazu iz 12. u 13. vijeka, vladari Vladimira na ?elu sa Andrejem Pobo?nim i Vsevolodom III, strahuju?i od povol?kobugarskog napada sa istoka, preventivno napali povol?kobugarska mjesta. Povol?ki Prabugari su zbog toga prijestolnicu premjestili iz Bolgara u Biljar.

Propast [ uredi | uredi kod ]

Crna pala?a u prijestolnici Bolgar
đavolji toranj u Jalabugi

U septembru 1223. je prethodnica mongolske D?ingiskanove vojske pod Subedejem kod Samare prva pre?la granicu Povol?ke Bugarske, ali je pora?ena. Godine 1236. su se Mongoli vratili i u pet godina pokorili cijelu dr?avu, koja je tada trpila unutra?nje sukobe. Povol?ka Bugarska je postala dio D?o?ijevog kanata, kasnije Zlatne Horde . Podijeljena je na nekoliko kne?evina, koje su postali vazali Zlatne Horde, i imali ne?to autonomije. Godine 1438. je od jedne od njih nastao Kazanski Kanat .

Dio histori?ara vjeruje da je tokom mongolske invazije ubijeno preko 80 % stanovni?tva. Pre?ivjeli su se povukli na podru?je dana?mnje ?uva?ije i Tatarstana stvorilo nekoliko dr?ava. Stepska podru?ja Povol?ke Bugarske su naselili nomadski Kip?aci i Mongoli , te je na njima, do?lo do nestanka poljoprivrede.

Pre?ivjela povol?kobugarska naselja su kasnije obnovila i postala sredi?ta trgovine i obvrta u Zlatnoj Hordi.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. Tatar Encyclopedia. Kazan: Tatarstan Republic Academy of Sciences Institution of the Tatar Encyclopaedia. 2002.
  2. ?Vikings in the East, Amazing Eyewitness Accounts” . Arhivirano iz originala na datum 2008-02-15 . Pristupljeno 2012-03-16 .