Occupy Wall Street
(
engl.
Okupiraj
Wall Street
ili
Okupirajmo Wall Street
) je naziv za kontinuiranu
protestnu
akciju koja se od 17. septembra odvija na ulicama
New Yorka
, odnosno
demonstracije
protiv vode?ih
ameri?kih
banaka
i
multinacionalnih korporacija
koje njihovi sudionici dr?e odgovornima za naglo osiroma?enje svjetskog stanovni?tva i druge ?tetne efekte
globalne financijske krize
. Akciju je 17. septembra zapo?ela
kanadska
antikonzumeristi?ka
organizacija
Adbusters
, a s vremenom joj se priklju?io niz drugih pojedinaca i organizacija, uglavnom pripadnika ameri?ke
radikalne ljevice
, a logisti?ku podr?ku im je pru?ila i svjetska
haktivisti?ka
organizacija
Anonymous
. Iako organizatori tvrde da ?e se demonstracije, u obliku "okupacije" javnih povr?ina nastaviti dok "se ciljevi ne ostvare", ti ciljevi jo? uvijek, prema njihovim rije?ima "nisu formulirani"; neki od sudionika su, pak, naveli da se oni prvenstveno odnose na nastojanje da se ukloni ?tetni uticaj
krupnog kapitala
, oli?enog o tvrtkama na Wall Streetu, na
ameri?ku politiku
, odnosno da se najbogatijim pojedincima i tvrtkama nametnu visoki porezi i tako prikupljenim sredstvima odr?e federalni
socijalni
programi i izbjegnu
rezovi
izazvani ekonomskom krizom i bud?etskim deficitom. Neki od tih ciljeva su uobli?eni u sloganu "
Mi smo 99 %"
kojim se isti?e dru?tvena nejednakost u SAD, odnosno ?injenica da "1 %" ili maleni broj građana SAD dr?i u svojim rukama daleko ve?i udio dru?tvenog bogatstva.
Organizatori su naveli kako im je uzor za akciju
Arapsko prolje?e
, odnosno da nastoje, koriste?i iste metode, provesti
revoluciju
nalik na
revoluciju u Egiptu
po?etkom 2011.
Van Jones
, ljevi?arski aktivist i biv?i visoki funkcionar
Obamine
administracije, koji se priklju?io protestima, najavio je kako ?e se protesti pretvoriti u "Ameri?ku jesen". Na demonstracijama se okupljalo između nekoliko stotina do nekoliko hiljada ljudi i uglavnom nisu zabilje?eni nikakvi ozbiljni incidenti. Izuzetak je predstavljalo policijsko bacanje
paparnog spreja
u lice tri demonstrantice 24. septembra (a ?to je demonstrantima donijelo brojne simpatije u međunarodnoj javnosti) te masovno hap?enje 700 demonstranata koji su 1. oktobra 2011. blokirali
Bruklinski most
. Organizatorima su, u razli?itoj mjeri, podr?ku dale brojne javne li?nosti - među kojima se isti?u sineast
Michael Moore
, glumica
Susan Sarandon
, lingvist
Noam Chomsky
i slovena?ki filozof
Slavoj ?i?ek
- kao i sindikati, uz ?iju pomo? je organiziran mar? solidarnosti 6. oktobra na kojem je u?estvovalo 15.000 ljudi. Dio komentatora smatra kako je protestna akcija u New Yorku prvi ozbiljniji odgovor ameri?ke ljevice i
demokrata
na akcije desnih populista okupljenih u
Pokret ?ajanke
.
U drugoj polovici oktobra i po?etkom novembra je pokret do?ao u krizu, s obzirom da je dolazak jeseni, odnosno hladnog vremena trajni boravak na ulici u?inio neprakti?nim; logisti?kim i drugim problemima, koje se poku?alo rije?iti dijeljenjem vre?a za spavanje i organiziranjem ?atorskog naselja, pridru?ili su se sigurnosni problemi vezani uz infiltraciju
besku?nika
i uli?nih kriminalaca, a negativni publicitet su izazvali medijski napisi o intenzivnoj trgovini drogom, plja?kama, silovanjima, tu?njavama i frakcijskim sukobima. "Okupacija" Wall Streeta je izazvala i negativnu reakciju stanara okolnih zgrada i vlasnika lokalnih trgovina, koji su zahtijevali da se demonstranti isele iz . 16. novembra 2011. je gradona?elnik
Michael Bloomberg
naredio da se Park Zucotti - neslu?beno sjedi?te pokreta - iseli; kasnije je izjavio da ?e ga demonstranti mo?i koristiti za protestne akcije, ali da vi?e u njega ne?e smjeti donositi ?atore niti vre?e za spavanje.
Glavni ?lanak:
Occupy protesti
Protesti u New Yorku su izazvali sli?ne demonstracije i protestne akcije po ameri?kim gradovima, koje su također preuzele naslov "Occupy" ("Okupiraj"). One su se pro?irile i izvan ameri?kih granica te kulminirale u
globalnim protestima
odr?anim 15. oktobra 2011. ?irom svijeta; među njima su najmasovnije bile demonstracije u Barceloni gdje se okupilo 350.000 ljudi, a najnasilnije u
Rimu
gdje su zabilje?eni ?estoki sukobi demonstranata sa policijom, te paljenje automobila, demoliranje banaka i crkava.