Kraljevina Crna Gora
ili
Nezavisna Dr?ava Crna Gora
[1]
je bila
marionetska dr?ava
za vrijeme
Drugog svjetskog rata
pod protektoratom jedne od sila Osovine
Kraljevine Italije
(
1941
?
1943
) i kasnije
Njema?ke
(
1943
?
1944
). Glavni grad je bio
Cetinje
.
Kraljevina Crna Gora je bio projekt
fa?isti?kog okupacionog re?ima
Kraljevine Italije
da obnovi crnogorsku dr?avu kao svoju marionetu.
Talijani
su po?etkom
20. stolje?a
imali intezivnu suradnju sa
Kraljevinom Crnom Goru
, gospodarsku i politi?ku.
Nakon
1918.
imali su simpatije za rje?enje crnogorskoga pitanja, daju?i povremeno diskretnu potporu
Bo?i?noj pobuni
i
po?etnoj fazi crnogorskog oru?anog otpora srpskoj okupaciji njihove domovine
.
No, podr?ku Crnogorcima, makar i simobli?ku, opozvali su nakon ?to su sa
Kraljevinom SHS
potpisali
Rapalski ugovor
.
Kralj
Viktor Emanuel III.
je bio o?enjen
Crnogorkom
,
princezom Jelenom
(
k?erkom crnogorskog kralja Nikole
).
Po?etkom
invazije na Jugoslaviju
od strane
Njema?ke
i
Italije
6. travnja
1941.
, i predajom
Kraljevske Jugoslavenske Vojske
17. travnja
1941., manja grupa funkcionera
Crnogorske stranke
, kojima se kasnije, po dolasku u Crnu Goru, priklju?io i dr.
Sekula Drljevi?
, uz potporu talijanskih okupacionih vlasti je uspostavio
Privremeni administrativni komitet Crne Gore
.
No, drugi, utjecajniji dio
Crnogorske stranke
, okupljen oko vojskovođe,
generala
Krsta Popovi?a
, nije htio dati potporu takvom projektu. Oni su bili rezignirani ?injenicom da
Neovisna Crna Gora
ne bi obuhva?ala sve povijesne crnogorske teritorije.
Glavni ?lanak:
Krsto Popovi?
Komitet
je ukinut
5. svibnja
1941., a formira se
Crnogorsko savjetodavno vije?e
. Ni
Komitet
ni
Vije?e
nikada nisu imali efektivnu vlast koju su u svojim rukama zadr?ali Talijani. Okupacijsku talijansku vlast je vodio
Serafino Mazzolini
,
komesar za civilna pitanja
, koji je bio slu?benik talijanskog Ministarstva vanjskih poslova.
Vije?e
je
12. srpnja
1941. organiziralo
Sabor
(skup?tinu), na kojem je progla?ena neovisna Crna Gora, sa ustavnom monarhijom kao oblikom vladavine.
Saborom
je predsjedavao
Mihailo Ivanovi?
.
No, ve? sjutradan,
13. srpnja
1941
. izbio je oru?ani ustanak koji je organizirala crnogorska ogranizacija
KPJ
.
Na P
etrovdanskom saboru
usvojena je aklamacijom Deklaracija (tekst iz izvornika na
crnogorskom
):
- I. Okupacija Crne Gore od strane Srbije, koju je protvno volji Crngoorskog naroda prihvatila tzv. Velika Narodna skup?tina u Podgorici svojom odlukom od 26 novembra
1918.
godine prestala je.
- II. Stavljeni su van snage: re?im koji je bio stvoren u Crnoj Gori od biv?e Kraljevine Jugoslavije i dinastije Karađorđevi?a. Vidovdanski Ustav i Ustav od 3. septembra
1931.
godine, koji su potjecali od pomenutog re?ima, ukinuti su.
- III. Progla?ava se suverena i nezavisna Dr?ava Crna Gora u obliku Ustavne Monarhije.
- IV. Crnogorski sabor izjavljuje da su svi Crnogorci blagodarni fa?isti?kim Oru?anim Silama, ?ijom se zaslugom ostvarilo oslobođenje njihove Domovine i sje?aju?i se uskih veza koje postoje između dinastije Petrovi? Njego? i Italijanskog Kraljevskog Doma, sa povjerenjem u djelo obnove dato uvijek i svuda od Du?ea i od fa?isiti?ke Italije - rije?eni da sjedine ?ivot i sudbinu Crne Gore sa sudbinom Italije, uspostavljau?i sa njom veze uske solidarnosti. Naknadno ?e se pristupiti sklapanju sporazuma između Crne Gore i Italije, pro?etim duhom ove solidarnosti i saglasni ulasku Crne Gore u akcionu sveru Rima.
- V. Crnogorski sabor, u pomanjkanju nosioca Vrhovne vlasti ?efa Dr?ave, rije?io je da uspostavi kraljevsko namjesni?tvo i da umoli Njegovo Veli?anstvo Italijanskog Kralja i Cara da blagoizvoli odrediti Namjesnika Kraljevine Crne Gore koji ?e proglasti Ustav.
Uslijedio je nakon oru?anoga ustanka 13. srpnja
1941.
masivni vojni odgovor italijanskih vlasti.
Crnogorsko savjetodavno vije?e
je ukinuto. Dr. Sekula Drljevi? je, odlukom talijanskih okupacionih vlasti, bio protjeran iz Crne Gore.
Talijani su u Crnoj Gori zaveli vojnu upravu na ?ijem je ?elu bio general
Alessandro Pirzio Biroli
i trajno su napustili projekat marionetske "Kraljevine Crne Gore". Od toga vremena talijanski okupator je davao potporu kvislin?kim formacijama
?etnika u Crnoj Gori
.
Dio pristalica
Crnogorske stranke
, oko
Krsta Popovi?a
,
1942.
?e oformiti kvislin?ku
Crnogorsku narodnu vojsku
, dok ?e neki akteri
Petrovdanskog sabora
, poput ?asnika Sava ?elebi?a, pri?i partizanima i kasnije polu?iti i generalski ?in.
Godine
1943.
crnogorski partizani ?e oformiti
Crnogorsku antifa?isti?ku skup?tinu narodnog oslobođenja
(CASNO), definiranu kao vrhovni organ dr?avne vlasti i dr?avnog suvereniteta
Crne Gore
.
CASNO
je bila suglasna da Crna Gora, kao ravnopravna federalna jedinica, postane dio nove jugoslavenske dr?avne zajednice (
DFJ
) a
Crnogorci
njezin ravnopravni, konstitutivni narod.
|
---|
Sukobljene
strane
| |
---|
Vođe
i vojskovođe
| |
---|
Tok rata
![](//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9a/Stjepan_Stevo_Filipovi%C4%87.jpg/85px-Stjepan_Stevo_Filipovi%C4%87.jpg) | |
---|
Ratni zlo?ini
(
spisak osuđenih
)
| |
---|
|
|
---|
Marionetski re?imi
| | |
---|
Politi?ke organizacije
| |
---|
Kvislinzi i kolaboracionisti
| |
---|
Oru?ane formacije
| |
---|
|