Kraljevina Crna Gora (1941?1944)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Nezavisna Dr?ava Crna Gora )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kraljevina Crna Gora
Кра?евина Црна Гора
Kraljevina Crna Gora
  
1941.   
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Kraljevine Crne Gore
Lokacija Kraljevine Crne Gore
Glavni grad Cetinje
Jezik/ci crnogorski
Religija Mitropolija crnogorsko-primorska CPC , islam , Barska nadbiskupija
Vlada Okupacija
Predsjednik
 - 1941. Mihailo Ivanovi? , predsjedavaju?i Petrovdanskoga sabora
 - 1941. Serafino Mazzolini
 - 1941. Alessandro Pirzio Biroli , general , okupacijski vojni guverner
Historija Drugi svjetski rat
 - Uspostavljena 1941.
 - Ukinuta 1941.
Valuta Talijanska lira
Jugoslavenski dinar

Kraljevina Crna Gora ili Nezavisna Dr?ava Crna Gora [1] je bila marionetska dr?ava za vrijeme Drugog svjetskog rata pod protektoratom jedne od sila Osovine Kraljevine Italije ( 1941 ? 1943 ) i kasnije Njema?ke ( 1943 ? 1944 ). Glavni grad je bio Cetinje .

Kraljevina Crna Gora je bio projekt fa?isti?kog okupacionog re?ima Kraljevine Italije da obnovi crnogorsku dr?avu kao svoju marionetu.

Povijesni kontekst

[ uredi | uredi kod ]

Talijani su po?etkom 20. stolje?a imali intezivnu suradnju sa Kraljevinom Crnom Goru , gospodarsku i politi?ku.

Nakon 1918. imali su simpatije za rje?enje crnogorskoga pitanja, daju?i povremeno diskretnu potporu Bo?i?noj pobuni i po?etnoj fazi crnogorskog oru?anog otpora srpskoj okupaciji njihove domovine .

No, podr?ku Crnogorcima, makar i simobli?ku, opozvali su nakon ?to su sa Kraljevinom SHS potpisali Rapalski ugovor .

Kralj Viktor Emanuel III. je bio o?enjen Crnogorkom , princezom Jelenom ( k?erkom crnogorskog kralja Nikole ).

Okupacija

[ uredi | uredi kod ]

Po?etkom invazije na Jugoslaviju od strane Njema?ke i Italije 6. travnja 1941. , i predajom Kraljevske Jugoslavenske Vojske 17. travnja 1941., manja grupa funkcionera Crnogorske stranke , kojima se kasnije, po dolasku u Crnu Goru, priklju?io i dr. Sekula Drljevi? , uz potporu talijanskih okupacionih vlasti je uspostavio Privremeni administrativni komitet Crne Gore .

No, drugi, utjecajniji dio Crnogorske stranke , okupljen oko vojskovođe, generala Krsta Popovi?a , nije htio dati potporu takvom projektu. Oni su bili rezignirani ?injenicom da Neovisna Crna Gora ne bi obuhva?ala sve povijesne crnogorske teritorije.

Glavni ?lanak: Krsto Popovi?

Komitet je ukinut 5. svibnja 1941., a formira se Crnogorsko savjetodavno vije?e . Ni Komitet ni Vije?e nikada nisu imali efektivnu vlast koju su u svojim rukama zadr?ali Talijani. Okupacijsku talijansku vlast je vodio Serafino Mazzolini , komesar za civilna pitanja , koji je bio slu?benik talijanskog Ministarstva vanjskih poslova.

Sabor

[ uredi | uredi kod ]
Glavni ?lanak: Petrovdanski sabor

Vije?e je 12. srpnja 1941. organiziralo Sabor (skup?tinu), na kojem je progla?ena neovisna Crna Gora, sa ustavnom monarhijom kao oblikom vladavine. Saborom je predsjedavao Mihailo Ivanovi? .

No, ve? sjutradan, 13. srpnja 1941 . izbio je oru?ani ustanak koji je organizirala crnogorska ogranizacija KPJ .

Deklaracija Sabora

[ uredi | uredi kod ]

Na P etrovdanskom saboru usvojena je aklamacijom Deklaracija (tekst iz izvornika na crnogorskom ):

  • I. Okupacija Crne Gore od strane Srbije, koju je protvno volji Crngoorskog naroda prihvatila tzv. Velika Narodna skup?tina u Podgorici svojom odlukom od 26 novembra 1918. godine prestala je.
  • II. Stavljeni su van snage: re?im koji je bio stvoren u Crnoj Gori od biv?e Kraljevine Jugoslavije i dinastije Karađorđevi?a. Vidovdanski Ustav i Ustav od 3. septembra 1931. godine, koji su potjecali od pomenutog re?ima, ukinuti su.
  • III. Progla?ava se suverena i nezavisna Dr?ava Crna Gora u obliku Ustavne Monarhije.
  • IV. Crnogorski sabor izjavljuje da su svi Crnogorci blagodarni fa?isti?kim Oru?anim Silama, ?ijom se zaslugom ostvarilo oslobođenje njihove Domovine i sje?aju?i se uskih veza koje postoje između dinastije Petrovi? Njego? i Italijanskog Kraljevskog Doma, sa povjerenjem u djelo obnove dato uvijek i svuda od Du?ea i od fa?isiti?ke Italije - rije?eni da sjedine ?ivot i sudbinu Crne Gore sa sudbinom Italije, uspostavljau?i sa njom veze uske solidarnosti. Naknadno ?e se pristupiti sklapanju sporazuma između Crne Gore i Italije, pro?etim duhom ove solidarnosti i saglasni ulasku Crne Gore u akcionu sveru Rima.
  • V. Crnogorski sabor, u pomanjkanju nosioca Vrhovne vlasti ?efa Dr?ave, rije?io je da uspostavi kraljevsko namjesni?tvo i da umoli Njegovo Veli?anstvo Italijanskog Kralja i Cara da blagoizvoli odrediti Namjesnika Kraljevine Crne Gore koji ?e proglasti Ustav.

Epilog

[ uredi | uredi kod ]

Uslijedio je nakon oru?anoga ustanka 13. srpnja 1941. masivni vojni odgovor italijanskih vlasti. Crnogorsko savjetodavno vije?e je ukinuto. Dr. Sekula Drljevi? je, odlukom talijanskih okupacionih vlasti, bio protjeran iz Crne Gore.

Talijani su u Crnoj Gori zaveli vojnu upravu na ?ijem je ?elu bio general Alessandro Pirzio Biroli i trajno su napustili projekat marionetske "Kraljevine Crne Gore". Od toga vremena talijanski okupator je davao potporu kvislin?kim formacijama ?etnika u Crnoj Gori .

Dio pristalica Crnogorske stranke , oko Krsta Popovi?a , 1942. ?e oformiti kvislin?ku Crnogorsku narodnu vojsku , dok ?e neki akteri Petrovdanskog sabora , poput ?asnika Sava ?elebi?a, pri?i partizanima i kasnije polu?iti i generalski ?in.

Godine 1943. crnogorski partizani ?e oformiti Crnogorsku antifa?isti?ku skup?tinu narodnog oslobođenja (CASNO), definiranu kao vrhovni organ dr?avne vlasti i dr?avnog suvereniteta Crne Gore . CASNO je bila suglasna da Crna Gora, kao ravnopravna federalna jedinica, postane dio nove jugoslavenske dr?avne zajednice ( DFJ ) a Crnogorci njezin ravnopravni, konstitutivni narod.

Izvori

[ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]