Podru?je
Plodnog polumjese
, oko 7500 p.n.e, sa glavnim arheolo?kim nalazi?tima
Predkerami?kog neolita
. Podru?je
Mesopotamije
jo? nije bilo naseljeno ljudima
?irenje Neolita u Evropu. -
1.Teorija autohtonisti
(kontinuiteta) - mezolitske lokalne zajednice svojim postupnim razvojem prelaze u Neolit (domesticiranje ?ivotinja, kultiviranje biljaka).
[1]
2.Teorija difuzije
- Postupno demografsko ?irenje, Preseljavanje ?itavih zajednica, Selektivna kolonizacija brzim skokovima, Infiltracija manjih skupina ljudi, Grani?ni dodiri, Trgovina.
[2]
Grupa neolitskih artefakata, uklju?uju?i ogrlice, vr?kove sjekira, dlijeta i oruđe za poliranje
Neolitik
je mlađe
kameno doba
. Ime dobiva od
gr?kih
rije?i
neos
= nov i
lithos
= kamen.
Osnovna obilje?ja neolitika su razvoj
zemljoradni?ke
i
sto?arske privrede
, pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na
sjedila?ki na?in ?ivota
, te proizvodnja
kerami?kog
posuđa
i drugih predmeta od pe?ene
gline
. Kameno se oruđe oru?je i dalje proizvodi (sve do u bron?ano doba), a javljaju se tehnike gla?anja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukra?avanju kerami?kih posuda, figuralne plastike i razli?itih kultnih predmeta.
Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na
europskome
tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobra?aja, a u neka podru?ja sti?e seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisu?lje?a prije Krista. Britanski prapovijesni?ar Gordon Childe uveo je u znanost pojam
neoliti?ke revolucije
, prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima dru?tveno-gospodarski karakter.
Neoliti?ke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije ?to bli?e idemo prema JI, Gr?koj i Maloj Aziji, tj. bli?e ?ari?tima - pokreta?ima dru?tvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na ?injenici da su prvi koraci u proizvodnji na?injeni u prostoru koji ?ini ?iroki luk ?to se pru?a visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do ira?kog Kurdistana, ju?no od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo po?inje, dakle, neovisno u razli?itim dijelovima svijeta, u razli?ita vremena, s uzgojem razli?itih biljaka (
Plodni polumjesec
- p?enica, je?am, mahunarke oko 8000. g. pne.;
Azija
- ri?a, proso oko 6000. g. pne.;
Srednja Amerika
- kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.)
Prijelazno razdoblje između
mezolitika
i neolitika naziva se
protoneolitik
(gr?.
protos
=prvi, prednji).
Tada kasni mezolitik ne zadr?ava izvorne osobine klasi?nog mezolitika, ve? se nazire prijelaz sa skupljanja i lova na proizvodnju hrane, kao i pripitomljavanje
?ivotinja
. Pojava pripitomljenih ?ivotinja potvrđena je
arheolo?ki
u podru?ju
Kurdistana
(Zagroz planine), ali nema dokaza o uzgoju
biljaka
. Ipak određeni arheolo?ki nalazi poput kamenih ?rvnjeva i mu?ara, batova i bruseva, jama za zalihe i sl. svjedo?e o promjenama u
gospodarstvu
. Va?an izvor prehrane postaju samonikle
?itarice
?ija je postojbina upravo u podru?ju
Bliskog
i
Srednjeg Istoka
. Istovremeno se javljaju tragovi
prvih trajnih naselja
koji sugeriraju sjedila?ki na?in ?ivota (sedentizam), ?to je vidljivo u ostacima nastambi, a također ga potvrđuju skladi?tenje i ?uvanje hrane, ostaci
flore
i
faune
koji pokazuju na izmjenu
godi?njih doba
, te pokapanje mrtvih u sklopu naselja.
Primjeri protoneoliti?kih zajednica su
Karim Shahir kultura
u podru?ju Kurdistana (Zagroz planine)i
natufijenska kultura
na podru?ju dana?njeg
Izraela
i
Jordana
(10000. ? 8300. g. pne.), za koju su karakteristi?na trajna naselja na otvorenom: Ejnan, Jerihon i Beidha, ali se jo? uvijek naseljavaju i pe?ine. To su djelomi?no ukopane nastambe kru?nog tlorisa koje imaju donji dio od kamena, gornji od trske i rogo?ine, a sredi?nji stup nosi krovnu konstrukciju. Smje?tene su oko sredi?njeg prostora u kojem je ukopano vi?e jama obljepljenih ilova?om, a koje su slu?ile za spremanje zaliha ?itarica. Natufijenska kultura u svome je prostoru pojam ne?eg novog, a to je osnivanje seoskih zajednica i uvođenje ?itne ishrane. Bitno je nova dru?tvena kategorija ruralni ?ivot sa standardiziranim stambenim elementima i dugotrajnim boravkom na jednom mjestu kroz vi?e generacija, dakle barem stotinu godina.
U
Europi
, protoneoliti?kom razdoblju pripada
kultura Lepenskog vira
?ije je gospodarstvo (
lov
i
ribolov
) tipi?no mezoliti?ko, ali sjedila?ki na?in ?ivota u naseljima bli?i je neolitiku.
Nazivom
pretkerami?ki neolitik
se obilje?avaju zajednice koje su u razli?itim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima (gospodarskom, dru?tvenom, duhovnom) osim u poznavanju kerami?ke proizvodnje.
Najprije je ta pojava uo?ena na Bliskom Istoku - pretkerami?ki
Jerihon
A i B,
Catal Hoyuk
, Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike po?etkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem ?ivotinja. Sli?ne pojave uo?ene su u Kirokitiji (
Cipru
) i u
gr?koj
Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anadoliji i do po?etaka stvaranja gradova.
Na osnovu arheolo?kih nalaza i radiokarbonske analize izrađena je ASPRO (Atlas des sites du Proche-Orient - Atlas of Near East archaeological sites) hronologizacija
[3]
perioda, kultura i osobenosti
neolita
na podru?ju Plodnog polumjeseca.