Navarra
Navarra
Nafarroa

Zastava Grb
Geografski polo?aj Navarre u ?panjolskoj
Glavni grad	Pamplona
Povr?ina - ukupno	11. po veli?ini - 10.391 km²
Stanovni?tvo - Ukupno - Gusto?a	15. po veli?ini - 601.874 ( 2006 . ) - 60,22/km²
Politi?ki status	autonomna zajednica
Statut usvojen	16. kolovoza 1982 .
ISO 3166-2	NA
Broj predstavnika u Las Cortes Generales  Kongres  Senat	5 5
Predsjednik	Miguel Sanz Sesma
Slu?bene stranice

Navarra ( ?panjolski Navarra , baskijski Nafarroa ) je ?panjolska autonomna zajednica , smje?tena na sjeveru ?panjolske . Njezin slu?beni naziv na ?panjolskom glasi Comunidad Foral de Navarra (?panjolska rije? foral dolazi od rije?i fuero ?to zna?i bula, slobo?tina, povlastica).

Navarra grani?i na zapadu s Baskijom (s provincijama Guipuzcoa i Alava ), na jugu s autonomnom zajednicom La Rioja , na istoku s Aragonijom (s provincijama Zaragoza i Huesca ), te na sjeveru s Francuskom .

Sastoji se od 272 op?ine, i ima 593.472 stanovnika (2005.), od kojih otprilike tre?ina ?ivi u njezinom glavnom gradu Pamploni (193.328 stanovnika). Navarra je tzv. jednoprovincijalna autonomna zajednica.

Navarra je mje?avina baskijskog utjecaja iz planinskog podru?ja Pireneja , i mediteranskog utjecaja iz doline rijeke Ebro .

Iz njezine duge politi?ke povijesti, sada?nja upravno-pravna organizacija ima za osnovu Statut autonomije ( Amejoramiento del Fuero ) iz 1982 ., koji uklju?uje tradicionalni sustav povijesno ste?enih prva i slobo?tina ( fueros ), prizatih i ?panjolskim Ustavom iz 1978..

Navarra, kao i druge autonomne zajednice, ima svoj Parlament ( Parlamento de Navarra ) i Vladu ( Gobierno de Navarra ). Zdravstvo, zapo?ljavanje, obrazovaje i socijalna skrb, zajedno sa stanogradnjom, urbanim planiranjem, politikom za?tite okoli?a, u nadle?nosti su njezinih autonomnih institucija. Za razliku od drugih regija (osim Baskije i Katalonije , prema novom statutu), Navarra ima i autonomiju pri ubiranju poreza, iako mora slijediti neke smjernice koje utvrđuje sredi?nja ?panjolska vlada.

Tradicionalno, Navara je bila mala agrarna i slabo razvijena regija. Danas je jedna od bogatijih autonomnih zajednica s dru?tvenoekonomskim blagostanjem, zahvaljuju?i prije svega razvoju industrije i uslu?nih djelatnosti u Pamploni, glavnom gradu zajednice. Stopa nezaposleosti je među najni?ima u ?panjolskoj (7,41% 2005.), a dohodak po glavi stanovnika među najvi?im.

Glavni ?lanak: Kraljevina Navara

Tijekom Rimskog Carstva , Vasckonci-predrimsko pleme naseljeno na ju?nim obroncima Pirineja zauzeli su prostor koji bi u kona?nici postao Navara. U planinskom sjeveru, Vascones su pobjegli iz velikih rimskih naselja, ali ne toliko u ravnija podru?ja na jugu, koja su bila pogodna za velika rimska naseljavanja.

Ni Vizigoti niti Mauri nisu nikad u potpunosti pokorili ovaj prostor. Godine 778., Baski su pobijedilu frana?ku vojsku u bitci kod Roncesvallesa . Dvije generacije kasnije, godine 824.,poglavica Inigo Arista izabran je za kralja Pamplone polo?iv?i temelje za kasniju Kraljevinu Navaru . To kraljevstvo do?ivjelo svoj vrhunac za vrijeme vladavine Sancha III. , a obuhva?alo je podru?ja dana?nje Navare, Baskije , i La Rioje , zajedno s dijelovima moderne Kantabrije, Kastilje-Leona i Aragona .

Nakon ?to je umro Sancho III., Kraljevina Navara je podijeljena između njegovih sinova. Ona nikada nije u potpunosti vratila svoju politi?ku mo?, iako se njena trgova?ka va?nosti pove?ala naon ?to su ?to su trgovci i hodo?asnici pre?li Put Svetog Jakova , prelaze?i kraljevstvo. Navara se borila uz druga kr??anska ?panjolska kraljevstva u odlu?uju?oj bitci za Las Navas de Tolosa godine 1212., nakon ?ega su muslimanska osvajanja Iberijskog poluotoka polako svedena na mala podru?ja oko Granade godine 1252. Zbog svog strate?kog polo?aja, Navara se ?esto borila da zadr?i svoju cjelovitost protiv ja?ih kraljevstva na istoku ( Aragon ) i zapadu ( Kastilija ). Njena kraljevska obitelj ?enila se s francuskim plemi?ima, ali Navarezi su zadr?avali svoje jake gradski bazirane demokratske tradicije, ?to ne samo da je dr?alo ceste odr?avanima, ve? je i ograni?avalo aristokratsku mo?. Godine 1469. brak kraljice Isabelle od Kastilje-Leona i kralja Ferdinanda od Aragona-Katalonije ujedinio je ta tim kraljevstva u ono ?to je postalo Kraljevina ?panjolska. Iako je njihova vojna pa?nja ostala usredoto?ena na preostali muslimanskog carstva na jugu, i Navari su dani bili odbrojani. Napori da se planinsko kraljevstvo stopi u novoformiranu Kraljevinu ?panjolsku brakom u kona?nici nisu uspjeli.

Godine 1515., nakon rata Lige Cambrai, ve?ina Navare ju?no od Pireneja (Gornja Navara) je apsorbirana u ?panjolsku , ali je zadr?ala neki stupanj autonomije. Navare?ka je kraljevska obitelj pobjegla u male dijelove Navare sjeverno od Pirineja ( Donja Navarra ), a njihovi vojni poku?aji vra?anja svog kraljevstva nisu uspjeli. Kraljica Jeanne d'Albret postala je poznata hugenotkinja i njezin sin postao francuski kralj Henrik IV. , osniva? Dinastije Bourbon , ?iji je ogranak mnogo kasnije do?ao na vlast u ?panjolskoj. Uz progla?enje Francuske Republike i smaknu?e Luja XVI. , posljednjeg kralja Francuske i Navare, kraljevstvo je uklopljeno u unitarnu francusku dr?avu.

Navara nalazi se u sjevernoj ?panjolskoj. Na sjeveru grani?i sa francuskim departmanom Atlantski Pireneji , u regiji Akvitaniji , na zapadu s baskijskom autonomnom zajednicom, La Riojom na jugu i s Aragonom na istoku. Zemljopis Navare je, unato? malim dimenzijama, vrlo raznolik. Ve?ina teritorija je brdovito i njime dominirala gorje Pirineja, za razliku od ravnice u dolini Ebro i ju?no od La Ribera.

Navara se sastoji od 272 op?ine, i ima ukupnu populaciju od 601.874 (prema popisu iz 2006.), od ?ega oko jedna tre?ina ?ivi u glavnom gradu, Pamploni (195769 stanovnika.), a polovica u metroplitanskom podru?ju Pamplone (315988 stanovnika). U regiji nema drugih velikih op?ina. Sljede?e najve?e su Tudela (32802), Baranain (22401), Burlada (18388), Estella-Lizarra (13892 ), Zizur Mayor (13197), Tafalla (11040), Villava/Atarrabia (10295), i Ansoain (9952).

Pored relativno male veli?ine, Navaru odlikuju potpuni kontrasti u zemljopisnim odlikama, u rasponu Pireneja koji dominiraju teritorijem do ravnica doline rijeke Ebro na jugu. Najvi?a to?ka u Navarri je Mesa de los Tres Reyes , visine 2.428 metara. Ostale va?ne planine su Txamantxoia, Kartxela, Larra-Belagua masiv, Sierra de Alaiz, Untzueko Harria, Sierra de Leyre, Sierra del Perdon, Montejurra, Ezkaba, Monte Ori, Sierra de Codes, Urbasa, Andia i planinski lanac Aralar. Na sjeveru je klima pod utjecajem Atlantskog oceana (po Koppenu: Cfb). U sredi?njoj Navari ljetne padaline se smanjuju, ?to dovodi do mediteranske klime (po Koppenu: CSA i CSB) Na najju?nijem dijelu Navarra je hladna polusuha klima (po Koppenu: BSK)

U Navarri postoje dva hidrografskih podru?ja: kantabrijski i mediteranski slijev.

Kantabrijski slijev zauzima oko 1000 km², ?to predstavlja 10% teritorija Navare. Rijeke ovog slijeva teku dubokim dolinama, ima kratki tok i njihovi slijevovi su maleni. Također se odlikuju strmim padinama i visokom erozivnom snagom.

Rijeke su vrlo redovite zbog obilne i stalne ki?e na tom podru?ju. Glavne rijeke u ovom slijevu su: Bidasoa (zove se Baztan u po?etnoj fazi), Araxes, Urumea, Leizaran.

Mediteranski slijev ima povr?inu oko 9000 km² ?to predstavlja 90 % teritorija Navarra . Ovaj aspekt rijeke teku u Sredozemno more preko rijeke Ebro koji traje oko 90 km ² zajednicu uglavnom obilje?avanje ovaj put grani?i autonomne zajednice La Rioja . Ova rijeka prima podatke od glavnih rijeka Navare: El Arga , El Ega i Aragon i daju?i joj 4180 hm³ ?to ?ini 23%. ^[1]

U reljefu Navare razlikuuju se dvije zone:sjeverno planinsko podru?je Navare, hrapavi Pireneji, s prosje?nim gradijent od oko 10-20 %, s najvi?om to?kom u Mesa de los Tres Reyes (2438 metara). Na jugu, La Ribeira, u blizini ogromne ravnice sa obroncima op?enito manjim od 5% . Između to dvoje je prijelazna zona zvana Navarra Media (sredi?nja Navara) ili Zona Media (sredi?nja zona) podru?je s planinama na sjeveru i ?irokim ravnicama jugu s nagibom između 5 i 10%.

Ove dvije zone su odvojeni crtom po?ev?i od Sierra de Codes, nastavljaju?i za Santiago Loquiz, Andia, Echauri, Perdon, Alaiz, Izco, Leyre i Navascues. U planini dominiraju zemlji?ta sa vi?e od 600 metara nadmorske visine. U Ribeiri, međutim, prevladavaju zemlji?ta ispod 400 metara, iako su neka podru?ja vi?a od 600 metara. (Sierra de Peralta, Bardena Negra, Montes del Cierzo. Oko 40 % teritorija Navare je iznad 600 metara a preostalih 60 % ni?e. Ta brda su dijelom baskijskog gorja . ^[2]

Prema zakonu iz 1986. kojim je uređeno govorno podru?je gdje je baskijski jezik ima status slu?benog jezika, Navara je jezi?no podjeljena na tri zone: baskofonu, mje?ovitu i nebaskofonu.

U baskofonoj i mje?ovitoj zoni, baskijski ima slu?beni status, zajedno sa ?panjolskim , dok u nebaskofonoj zoni nema uop?e status slu?benog jezika. Status slu?benog jezika pretpostavlja da, između ostalog, zemljopisni nazivi budu na baskijskom, te jam?i pravo građanima da se slu?e baskijskim u komunikaciji sa javnom upravom.

Baskijski jezik puno sporije napreduje u Navari nego u ostale 3 pokrajine ju?ne Baskije. Unato? tomu, broj djece koja u?e baskijski u ?kolama je u stalnom rastu.

Navara povijesno sredi?te dr?ave Baska u srednjem vijeku ( Kraljevina Navara ). Međutim, prema istra?ivanjima iz 1981. i 1991. 51% se uop?e ne smatra Baskima ?to je najve?i postotak od svih 7 povijesnih baskijskih regija. Oko 80% stanovni?tva uop?e ne zna baskijski jezik .

U srednjem vijeku i za vrijeme trajanja ?upanijskog vije?a Merindade su imale je ulogu lokalne vlasti, pa ?ak i izbornih jedinica (od 1841. do kraja Francova re?ima, merindade su djelovale kao provincijske izborne jedinice za izbor pokrajinskih zastupnika. Dana?nje merindade nemaju upravne ovlasti, iako se ta podru?ja preklapaju s postoje?im sudskim pokrajinama (iako u njima dvjema se mijenja sjedi?te).

Te tradicionalne merindade su:

• Erriberri
• Lizarra
• Irunea
• Tutera
• Zangoza

Navara je pak, poljoprivredno, podijeljena na 7 zona tj. sedam poljoprivrednih ?upanija (comarcas Agricolas):

Himna se povijesno naziva "Himna Sabora", koji duguje svoje podrijetlo "Mar? za ulazak Kraljevstva koja se iuvodila u klaustru katedrale u Pamploni za vrijeme zasijedanja Sabora Navare, povodom njegovih sastanaka.

?panjolski	baskijski
Por Navarra tierra brava y noble, siempre fiel, que tiene por blason la vieja ley tradicional Por Navarra pueblo de alma libre proclamemos juntos nuestro afan universal En cordial union, con leal teson, trabajemos y hermanados todos lograremos. honra, amor y paz.	Nafarroa, lur haundi ta azkar, beti leial, zure ospea da antzinako lege zaharra Nafarroa, gizon askatuen sorlekua, zuri nahi dizugu gaur kanta Gaiten denok bat, denok gogo bat behin betiko iritsi dezagun aintza, bake eta maitasuna

Navara je mje?avina svoje Vaskonske tradicije prekopirenejskog priljeva ljudi i ideja i mediteranskih utjecaja koji su dolazili od Ebra. Dolina Ebro je pogodan za p?enicu, povr?e, vino, pa ?ak i maslinike kao u Aragonu i La Rioji. Ona je bila dio Rimskog Carstva , naseljena Vaskoncima, kasnije na svojim ju?nim rubovima pod kontrolom muslimana Banu Qasi , ?ija je vlast bila preuzeta od strane taifa kraljevstva Tudela u 11. stolje?u .

Tijekom Rekonkviste , Navara je stekla malo teritorija nau?trb muslimana, jer je njena ju?na granica ve? bila uspostavljena u vrijeme bitke kod Las Navas de Tolosa godine 1212 . Po?ev?i od 11. stolje?u , Put svetog Jakova porastao je na va?nosti. To je donijelo hodo?asnike, trgovce i kr??anske vojnika sa sjevera. Gaskonjci i Oksitanci s one strane Pirineja (nazivani Francima primili su samoupravu i druge povlastice za naseljavanje navare?kih gradova, a oni donijeli svoje obrte, kulturu i romanske jezike.

?idovi i muslimani su bili proganjani i na sjeveru i jugu Navare, a protjerani su najve?im dijelom tijekom kasnog 15. stolje?a do po?etka 16. stolje?a. Kraljevstvo se borilo za zadr?avanje svog ??identiteta u 14. i 15. stolje?u , a nakon ?to je kralj Fernando nasilno pripojio Navaru nakon smrti svoje supruge kraljice Isabelle, nastavio je s protjerivanjem i prisilnom integracijom Conversosa i Mudejar a godine 1492. Stoga, Tudela vi?e nije mogla slu?iti kao uto?i?te nakon ?to je inkvizitori po?ela djelovati.

Navara je vode?a u Europi po kori?tenju obnovljivih izvora energije. U planu je da do 2010. godine u potpunosti prijeđe na kori?tenje obnovljivih izvora energije. U 2004. godini, 61% potrebne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora (43.6% iz 28 vjetroelektrana, 12% iz 100 malih hidroelektrana i 5.3% iz bioelektrana). Također, u ovoj regiji je najve?a ?pnjolska solarna elektrana, smje?tena na Montes de Cierzo de Tudela (kapaciteta 1.2 MWs ), zajedno s jo? nekoliko manjih.

U program razvoja od 2004. uklju?uje i nove solarne elektrane Larrion (0.25 MWs) i ?panjolsku najve?u na Castejonu (2.44 Mws).