Murter

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je glavno zna?enje pojma Murter . Za druga zna?enja, v. Murter (razvrstavanje) .
Murter
Podaci
Lokacija Jadransko more
?ibensko-kninska ?upanija
Arhipelag Dalmacija
Dr?ava   Hrvatska
Povr?ina 18,6  km²
Broj stanovnika 5 192

Murter je otok u srednjoj Dalmaciji , pored ?ibenika .

Geografija

[ uredi | uredi kod ]

Murter je najve?i otok ?ibensko-kninske ?upanije i po povr?ini od - 18,6 km² i po broju stanovnika 5 192. [1] Otok le?i vrlo blizu kopna, pa je ve? od kraja 18. vijeka izgrađen most [1] dug 37 m. Murter je udaljen 8.6 km od Pirovca , i 25 km od ?ibenika . Murter je zapravo vrlo malen, - dug je nekih 15 km , a ?irok do 2 km, ali je vrlo razveden, pravi mali arhipelag sa oko 20 oto?i?a i hridi.

Kao i svi dalmatinski otoci kra?kog je sastava, bez stalnog vodotoka. Najvi?i vrh je Radu?, visok 125 m pored Murtera .

Na otoku ima 4 naselja; Murter (2 075 stanovnika), Tisno (1 377), Betina (774) i Jezera (841)

Historija

[ uredi | uredi kod ]

Otok su naseljavali Liburni jo? od prahistorije , o tome svjedo?e ostatci njihovih građevina na lokalitetima Gradina kod Murtera i Pudarica kod Jezera . [2]

Otok pod imenom Scardon prvi spominje gr?ki geograf Ptolomej . [3] Za rimskih vremena na otoku je postojalo naselje Colentum . Ono je propalo u 2. vijeku , a uzroci se jo? uvijek neznaju, prepostavlja se nakon potresa , iako ima hipoteza da su mo?da razorili gusari . [3] U 9. vijeku otok naseljuju Slaveni Za srednjeg vijeka spominje se 1251 . i to pod slavenskim imenom Strimac i to u spisu hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. u kojem on određuje ?ibenske komune. Iz spisa se vidi da su u to vrijeme na otoku postojala samo dva naselja: Villa Magna (Veliko Selo), dana?nji Murter i Jezera . [3] Naselja Tisno i Betina nastala su u vrijeme osmanske invazije na Balkan . Od 1318 . otok se po?eo zvati Insula Mortari (Smrtonosni otok) vjerojatno zbog opasne plovidbe pored njegovih obala, pune o?trih hridi , tokom vremena to ime se kratilo u Mortar , Murtar da bi se od 1740 . ustalilo ime Murter. [3] Sve do kraja 18. vijeka po otoku se upotrebljavala se glagoljica i bosan?ica ( ?irilica ). [3]

Znamenitosti

[ uredi | uredi kod ]

Na rtu Gradina na sjevernoj strani uvale Hramina, pored Murtera nalaze se ostatci liburnskog naselja i groblja . [2] U uvali Makirina kod Tisnog nalazi se romani?ka crkva sv. Martina s kraja 11. vijeka , na istom lokalitetu nalaze se ostatci rimske vile rustice , jedne trobrodne bazilike i srednjovjekovnog groblja. Na brda?cu iznad Betine nalazi se barokna crkva sa zvonikom , sv. Frane Asi?kog iz 1601 . godine. [4]

Slavni ljudi

[ uredi | uredi kod ]

Privreda

[ uredi | uredi kod ]

Jedina grana privrede koja jo? nekako funkcionira na Murteru je turizam , uz ne?to ribarstva i vrlo skromne poljoprivrede uz oku?nice za vlastite potrebe.
Nekad je Murter bio poznat po ov?arstvu i maslinarstvu i brodogradnji koje se u Betini razvilo jo? od 18. vijeka [2] . Danas Brodogradili?te u Betini posluje u sklopu marine, pa se manje vi?e bavi popravkom i odr?avanjem poliesterskih jahti, ali i izgradnjom drvenih brodova (kad to netko naru?i), po kojima su nekad bili poznati. [5]

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. 1,0 1,1 ? Geografija otoka (hrvatski). Otok Murter. Arhivirano iz originala na datum 2013-03-18 . Pristupljeno 14. 02. 2013 .  
  2. 2,0 2,1 2,2 ? Povijest otoka Murter (hrvatski). Otok Murter. Arhivirano iz originala na datum 2013-03-18 . Pristupljeno 14. 02. 2013 .  
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 ? Murter (hrvatski). Kulturni turizam . Pristupljeno 14. 02. 2013 .  
  4. ? Kultura i povijest otoka Murtera (hrvatska). Otok Murter. Arhivirano iz originala na datum 2013-03-18 . Pristupljeno 14. 02. 2013 .  
  5. ? Dobro do?li! (hrvatska). Brodogradili?te i marina d.o.o. Betina . Pristupljeno 14. 02. 2013 .  

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]