Menorca
Podaci
Lokacija	Sredozemno more
Arhipelag	Baleari
Koordinate	39°58′0″N ,  4°05′0″E
Dr?ava	?panjolska
Glavno naselje	Mao-Mahon
Povr?ina	702 [1]   km²
Broj stanovnika	68,000 [2]

Menorca (od latinskog : Insula Minor , kasnije Minorica = Mali otok) je naj isto?niji i drugi po veli?ini otok arhipelaga Baleari u ?panjolskoj . ^[2]

Geografija [ uredi | uredi kod ]

Menorca le?i u Sredozemnom moru , gotovo na pola puta između Al?ira i Marseilla ^[1] , od susjedne Mallorce udaljena je oko 34 km isto?no . ^[2] Otok ima povr?inu od 702 km² , obalu dugu 216 km² , ^[3] dug je pedesetak i prosje?no ?irok desetak km . Na njoj ?ivi 68,000 stanovnika . ^[2]

Administrativni centar Mao-Mahon le?i na istoku otoka, na kraju dubokog zaljeva odli?ne prirodne luke . Pored Mao-Mahona ve?i urbani centar je Ciutadella nekada?nja oto?ka prijestolnica i jedan od najstarijih gradova na otoku. ^[2]

Otok administrativno podpada pod Autonomnu pokrajinu i Provinciju Baleari ^[3] , a podjeljen je na 8 op?ina .

Iako nije velika Menorca je poprili?no razli?ita. Sjeverna polovica otoka ima vrlo razvedenu stjenovitu obalu sa malim pla?ama od crvenog pijeska ispod visokih klifova . To je geolo?ki najstariji dio otoka, kraj blagih bre?uljaka među kojima je i Monte Toro, koji je sa svojih 358 metara najvi?a to?ka na otoku. Kako je izlo?en sna?nim sjevernim tramontanama - vegetacija je oskudna, a stabla rijetka. ^[1]

Za razliku od tog ju?na obala je ravna sa malo uvala . Iznad se redaju vapnena?ke visoravni , izborane ?umovitim klancima , a pla?e su od bijelog pijeska . ^[1]

Klima [ uredi | uredi kod ]

Prosje?na godi?nja temperatura iznosi oko 17 °C , ali se ljeti penje i do 30 °C . Ali zahvaljuju?i povjetarcima s mora i ?estim tramontanama , rijetko je prevru?e. Ljeta su suha i gotovo bez padavina od juna do septembra , ali ih zato ima zimi . Prosje?na koli?ina padavina varira po otoku, na jugu padne do 400 mm godi?nje, za razliku od tog na sjeveroistoku padne 650 mm ki?e . ^[1]

Historija [ uredi | uredi kod ]

Najstariji nalazi ljudske prisutnosti na otoku se?u do 2. milenija pne. . Ta neolitska kultura nastavila je egzistirati sve do rimskih vremena . Ostavila je puno talaiota i taula - megalita za koje se nezna ?emu su slu?ili. Iz tog perioda ostalo je je i nekoliko nekropola sa karakteristi?nim kamenim grobnicama u formi prevrnutog broda (naus / navetas). ^[3]

Rimljani su zavladali Balearima 123. pne. i uklju?ili ih u svoju provinciju Hispania Citerior od Augusta je dio Provincije Hispania Tarraconensis .

Za ranog srednjeg vijeka ?esto je mjenjala gospodare a od 10. vijeka je dio Kordopskog Kalifata , a od 13. vijeka Krune Aragona . Tokom 16. vijeka trpio je od napada berberskih pirata .

Britanska vojska se 1708 . iskrcala na otok i zauzela ga, 4 godine kasnije Menorca je Utrechtskim mirom pripala Britaniji . Jedan od prvih poteza koji je poduzeo prvi britanski guverner - Richard Kane, bilo je preseljenje prijestolnice iz Ciutadelle u Mao-Mahon , jer je on imao bolju luku za britansku mornaricu . ^[1]

Prvi period britanski vladavine, od 1708 . do 1756 . godine, smatra se jednom od najplodnijih u novijoj historiji Menorce, jer je guverner Kane ukinuo inkviziciju , bitno smanjio utjecaj crkve , podigao ?kole , cisterne i bolnice , i izgradio modernu cestu između Maoa i Ciutadelle koju i danas zovu Kaneova cesta . ^[1]

On je zavr?io 1756 . kad se na otok iskrcalo 20.000 francuskih vojnika , i natjeralo Britance na odlazak. Nakon tog je otok narednih 50 godina ?esto mjenjao gospodare, kako se mjenjao odnos među tada?njim silama ^[1] To je potrajalo do 1802 . kad je Menorca vra?ena u ?panjolskoj . Otok je ponovno procvjetao tokom 19. vijeka , za industrijske revolucije kad su otvorene predionice , tvornice cipela i nakita po kojima je otok i danas poznat. Razvilo se i govedarstvo i paralelno s tim proizvodnja mlije?na industrija , zahvaljuju?i ?irenju novih pasmina krava . ^[1]

Najzna?ajniji događaj 19. vijeka , koji je ostavio velik trag na otok, bio je ?panjolski građanski rat 1936 . godine, jer se Menorca svrstala na republikansku stranu. Kad su frankisti kona?no zauzeli otok 1939 . krenuli su u krvavu odmazdu i poduzeli su ?itav niz represivnih mjera. ^[1]

Privreda [ uredi | uredi kod ]

Uz turizam stanovnici se bave ribarstvom i poljoprivredom . Za razliku od Mallorce , Menorcu nije toliko zahvatio bum turisti?ke izgradnje, pa je jo? uvijek ima dosta borovih ?uma i zelenih pa?njaka , po kojima pase 25.000 grla stoke . ^[2] Velik dio vapnena?kih visoravni je posan i pogodan jedino za ispa?u stoke , ali su neki vi?i tereni plodni, pa se te terasaste oranice intenzivno obrađuju, jer donose bogate ?etve . Pored tog na jugu ima i nekoliko aluvijalnih dolina koje se također intenzivno obrađuju. ^[3] Jedna od karakteristika tog otoka su vjetrenja?e koje se koriste za navodnjavanje . Najvi?e se sade ?itarice , krumpir , dinje , ?ipak , smokve i bademi . Oko 10 % radno sposobnih radi u brojnim malim tvornicama cipela kojih ima po ?itavom otoku. ^[3]

Transport [ uredi | uredi kod ]

Menorca ima aerodrom ( IATA : MAH, ICAO : LEMH) koji le?i 20 km ju?no od Mao-Mahona . ^[4] Otok je brodskim i trajektnim linijama povezan sa Barcelonom i Mallorcom , a kako ima i aerodrom povezan je i sa Londonom . ^[3]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Menorca na Wikimedijinoj ostavi

• Menorca History Facts and Timeline ( en )