Spomenik u
Kninu
Marko Maruli?
(
Split
,
18.8.
1450
. -
Split
,
5.1.
1524
.),
hrvatski
knji?evnik i
kr??anski
humanist
, istaknuti
hrvatski latinist
i "otac hrvatske knji?evnosti". Svoja djela potpisivao je kao Marko Maruli? Spli?anin, Marko Pe?eni?,
Marcus Marulus Spalatensis
ili
Marcus Marulis
Dalmata
.
Marko Maruli? bio je plemenitog porijekla i poticao je iz
aristokratske
obitelji Pe?eni?a. Humanisti?ko obrazovanje stekao je u Splitu, a
pravo
je zavr?io na
Sveu?ili?tu u Padovi
, nakon ?ega je ve?i dio ?ivota proveo u svome rodnom gradu, gdje je bio sudac. Kao sredi?nja li?nost splitskoga humanisti?kog kruga, Maruli? je svoju inspiraciju crpio iz
Biblije
,
anti?ke
knji?evnosti, napose
rimske
, te kr??anskih
hagiografija
, te je za sobom ostavio golem knji?evni opus kako na
latinskom
tako i na
hrvatskom jeziku
. Maruli? je aktivno sudjelovao u borbama protiv
Turaka Osmanlija
koji su u to doba napadali na hrvatska podru?ja. Tako je, između ostaloga, napisao
Poslanicu papi
Hadrijanu VI
(
Epistola ad Adrianum VI pontificem maximum
, 1522), u kojem ga moli za pomo? u zajedni?koj borbi protiv nevjernika.
Maruli? je svoju slavu ?irom
Europe
stekao uglavnom zahvaljuju?i svojim djelima napisanim na latinskom jeziku, koja su do?ivjela mnogobrojna izdanja tijekom 16. i 17. stolje?a i bila prevedena na mnoge europske jezike. Njegova
Psihologija o temelju ljudske du?e
(Psichiologia de ratione animae humanae)
? kojoj znamo samo naslov sa?uvan u popisu Maruli?evih radova koji je ostavio pjesnikov sugrađanin, suvremenik i prijatelj Franjo Bo?i?evi? Natalis u svojem “?ivotu Marka Maruli?a iz Splita”
(Vita Marci Maruli Spalatensis)
? sadr?i prvo spominjanje termina "
psihologija
" u knji?evnim izvorima. Djelo
Upu?ivanje u ?estit ?ivot prema primerima svijetaca
(De institutione bene vivendi per exempla sanctorum
, 1506) ? koje je danas poznatije prema naslovu 4. izdanja iz 1530. godine
Upu?ivanje u ?estit i bla?en ?ivot
(De institutione bene beateque vivendi)
, predstavlja moralisti?ko-didakti?ki traktat inspiriran
Biblijom
u kojem se daju savjeti o postizanju kr??ansih kreposti. Sli?ni su
Evanđelistar
(
Evangelistarium
, 1516), gdje se sustavno izla?u kr??anska
eti?ka
na?ela, te
Pedeset pripovjesti
(Quinquaginta parabolae)
.
Godine 1517. tiskao je Maruli?
Davidijadu
(Davidias)
, svoj juna?ko-povjesni
spjev
u 14 knjiga sa 6.765 heksametarskih stihova, koji je spajao
starozavjetne
i anti?ke motive, ali s izrazito kr??anskom tendencijom. Spjev je napisan po
Vergilijevom
knji?evnom postupku u klasi?nom latinskom jeziku, s nekim primesama biblijskog i
srednjovjekovnog
latiniteta, i posjeduje znatne umjetni?ke kvalitete.
Među ostalim latinskim djelima jesu:
O poniznosti i slavi Krista
(
De humilitate et gloria Christi
, 1518, u kome dokazuje da je Krist obe?ani starozavjetni
Mesija
);
Dijalog o
Herkulu
koga su nadvisili Kristovi ?tovatelji
(
Dialogus de Hercule a Christicolis superato
, tiskano 1524), u kojem Pjesnik i Teolog raspravljaju o uporabi mitologije i alegorije u pjesni?tvu; te mnoga druga, naro?ito religijskog karaktera, koja ? neko? ?itana diljem Europe ? danas le?e u zaboravu, djele?i tako sudbinu gotovo cijelog humanisti?kog stvarala?tva.
Svojim djelima na narodnom hrvatskom jeziku Maruli? je postao jednim od najistaknutihih
hrvatskih knji?evnika
. Njegovo sredi?nje djelo na hrvatskom jeste
Judita
(napisana 1501, tiskana u
Veneciji
1521). To je spjev zasnovan na starozavjetnoj pripovjesti o
Juditi
i napisan na
?akavskom narje?ju
. Druga su mu djela na hrvatskom:
Suzana
(također zasnovana na biblijskom motivu o
babilonskoj
?idovki
la?no optu?enoj za preljub;
Poklad i korizma
,
Spovid koludric od sedam smrtnih grihov
,
Anka satir
,
Tu?enje grada
Hjerosolima
,
Molitva suprotiva Turkom
.
Njegova djela na hrvatskom ipak su i
estetski
i
stilski
lo?ija od djela njegovih
dubrova?kih
suvremenika. Ona su estetski slabija od lirike
Hanibala Luci?a
i nemaju dramatske ?ivosti
Marina Dr?i?a
. ?akavsko narje?je kojim je pisao nije igralo nikakvu ulogu u procesu formiranja standardnog knji?evnog hrvatskog jezika, za razliku od knji?evnog stvarala?tva dubrova?kih,
kor?ulanskih
i
hvarskih
pisaca i pjesnika kao ?to su Hanibal Luci? ili
Petar Hektorovi?
. ?ak su nekih tri desetlje?a prije Maruli?a
D?ore Dr?i?
i
?i?ko Men?eti?
ve? pisali jednim ranim oblikom savremenog
?tokavskog narje?ja
.
Maruli? zauzima istaknut polo?aj u hrvatskoj knji?evnosti prije svega zahvaljuju?i tome ?to nitko od njegovih prethodnika ili suvremenika nije za ?ivota postigao europsku slavu, osobito ne tako veliku. Osim toga, njegovi duboko kr??anski i
patriotski
stihovi nadvisili su ?esto povr?nu i neizvornu poeziju njegovih suvremenika iz ju?ne
Dalmacije
. Sa svojom Juditom koja utjelovljuje hrvatski narod u borbi protiv Turaka, Maruli? je postao sredi?njom li?no??u hrvatskog
renesansnog
patriotizma.