U
svibnju
1968.
godine,
Francuskoj
je do?lo do serije
građanskih nemira
koji su se manifestirali kao demonstracije i
op?i ?trajkovi
, odnosno okupacija tvornica i sveu?ili?ta. Na svom vrhuncu, prosvjedi su prakti?ki blokirali cjelokupno napredno
kapitalisti?ko
gospodarstvo
Francuske
. Prosvjedi su u jednom trenutku dosegli takvu fazu da su se politi?ki lideri bojali građanskog rata ili revolucije, a nacionalna vlada je u jednom trenutku prestala funkcionirati nakon ?to je predsjednik
de Gaulle
tajno napustio zemlju na nekoliko sati. Iako ponekad nasilni, događaji tokom demonstracija su imali svoj artisti?ki i festivalski aspekt s cijelom serijom kvaziimproviziranih
debata
i skupova, pjesama, grafita, postera i slogana.
Svibanj '68.
?e izvr?iti sna?an utjecaj na francusko dru?tvo, utjecaj koji ?e se osje?ati tokom nekoliko narednih desetlje?a. Danas se on smatra kulturnom, socijalnom i moralnom to?kom zaokreta u
historiji te zemlje
. Kako je
Alain Geismar
, jedan od onda?njih vođa, naglasio kako je pokret uspio "kao socijalna, a ne politi?ka revolucija".
Cijeli događaj zapo?eo je valom studentskih prosvjeda protiv
kapitalizma
,
konzumerizma
i tradicionalnih instirucija, vrijednosti i poretka. Prosvjedi su se ubrzo pro?irili na tvornice tako da je u jednom trenutku 11,000,000 ljudi #tada vi?e od 22% ukupne populacije Francuske# bilo u
?trajku
koji je kontinuirao trajao dva tjedna. Pokret je bio izrazito decentraliziran i spontan, ?to je ?esto dovodilo do kontradiktornih situacija i oblika organiziranja. Bio je to najve?i ikad poku?ani ?trajk u historiji Francuske te prvi "divlji" op?i ?trajk u toj zemlji.
Studentski i radni?ki prosvjedi diljem zemlje su do?ekani s velikim otporom od strane uprava sveu?ili?ta, ali i policije. Poku?aj de Gaulleove vlade da prosvjede ugu?i silom samo je izazvao suprotni u?inak, ?to je dovelo do uli?nih borbi studenata i policije u
Latinskoj ?etvrti
, nakon kojih je uslijedilo ?irenje ?trajkova i prosvjeda na cijelu zemlju. De Gaulle je kratko napustio zemlju i oti?ao u francusku vojnu bazu u
Njema?koj
, a nakon povratka je raspustio
Narodnu skup?tinu
i sazvao nove izbore u lipnju. Nasilje je isparilo gotovo jednako brzo kako je i nastalo. Radnici su se vratili svojim poslovima, a kada su izbori kona?no odr?ani, golisti su samo u?vrstili svoj polo?aj u francuskoj politici.
Protestni grafit posve?en
Karlu Marxu
na zidu sveu?ili?ne predavaonice u
Lyonu
. Grafiti su bili popularan na?in studentskog izri?aja tokom prosvjeda.
Grafit "
Vive
de Gaulle
" na fasadi zgrade Pravnog fakulteta u
Lyonu
tokom prosvjeda
1968.
godine.
