Lovro Marinov Dobri?evi? , u talijanskoj historiji umjetnosti znan kao Lorenzo di Marino ( Kotor oko 1420 - Dubrovnik , 1478 .), bio je poznati slikar 15. stolje?a na prijelazu iz gotike u renesansu .

Biografija [ uredi | uredi kod ]

Rodio se u Kotoru oko 1420. godine, ?kolovao se u Veneciji , u radionici poznatog goti?kog slikara Michele Giambona i njegova partnera Jacobella del Fiore . ^[1] Nakon ?kolovanja vratio se u rodni Kotor i otvorio slikarsku radionicu, ve?a narud?ba mu je bila oslikavanje poliptiha za glavni oltar crkve sv Dominika (Dominikanski samostan) u Dubrovniku 1448 . godine, koju izveo zajedno s dubrova?kim slikarom Matkom Jun?i?em. U tom djelu jo? se osje?a jak uticaj koji su na njega ostavili njegovi venecijanski u?itelji Giambone i Jacopo del Fiore. U Dubrovniku je 1455 . naslikao i oltarnu palu za crkvu Franjeva?kog samostana, od koje je danas ostao sa?uvan samo mali dio. U Kotoru je puno radio, oslikao je srpski pravoslavni Manastir Savinu , ali je od tog opusa malo ostalo, pretpostavlja se da je 1456 . naslikao Bogorodicu s djetetom u Perastu ( Boka kotorska ) za crkvu Gospu od ?krpjela . ^[2] .

Slava mu je omogu?ila da se 1459 preseli u Dubrovnik i otvori veliku slikarsku radionicu u kojoj je radila i njegova ?ena i brojni suradnici. Zna se da je radio za crkvu sv. Petra i samostan svete Klare u Dubrovniku, za franjevce u Slanom 1461 . godine i bosanske franjevce (samostan Kraljeva Sutjeska). Od 1465 . do 1466 . godine, oslikao je glavni oltar za crkvu sv. Marije na Dan?ama u tipi?noj venecijanskoj gotici , koja je bila pod jakim utjecajem Bizanta . To djelo je uz ikonu Gospe od ?krpjela, njegov najpoznatiji rad.

Nakon toga naslikao je oltarnu sliku za crkvu sv. Marije u Ro?atu u Rijeci dubrova?koj 1469 . godine. Zajedno sa slikarom Stjepanom Zorneli?em naslikao je veliku oltarnu sliku za crkvu sv. Sebastijana u Dubrovniku, a od 1473 . do 1477 . sa Zorneli?em i Bo?idarom Vlatkovi?em, ocem slikara Nikole Bo?idarevi?a , naslikao je Rođenje Krista za crkvu sv. Petra. Sa Vlatkovi?em je radio i gornji dio poliptiha u crkvi sv. Vlaha . Lovre Dobri?evi? i njegova radionica, ostvarili su velik uticaj na slikarstvo Dubrovnika i Boke kotorske . Ostavio je velik uticaj i na svoje sinove Marina i Vicka koji su također bili slikari, od kojih je potonji bio zapa?eniji.

Oslikao je 1448. poliptih u Dubrovniku, na kojem je prikazano Kristovo kr?tenje . Slikao je u tehnici tempere i pozlate na dasci.

1452. je oslikao prezbiterij , gdje je naslikao ?krpjelsku Gospu . Naslikao ju je tehnikom tempere na cedrovoj dasci. ^[3] 1455. je oslikao poliptih crkve Male bra?e u Dubrovniku. 1457. je otvorio radionicu u Dubrovniku. 1460. je oslikao crkvu sv. Marije na Dan?ama u Dubrovniku, gdje je naslikao sv. Julijana . ^[4]

1475. radi u Kne?evom dvoru , gdje je uveo renesansni stil. ^[5] Njegov su rad nakon njegove smrti nastavili sinovi Vicko i Marino.

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Kruno Prijatelj : Dubrova?ko slikarstvo XV?XVI stolje?a , Zagreb, 1968.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

• Na?a Gospa br. 41/2009. - list katedralne ?upe - Dubrovnik Arhivirano 2012-11-02 na Wayback Machine-u str. 9; Budrovi?ev je prepjev Bo?i?ne posljednice na str. 6,

• Slika Sv. Marija na Dan?ama, na portalu galerija.fer
• Slika Krist u slavi , u Galeriji starih majstora Josip Juraj Strossmayer Arhivirano 2007-07-14 na Wayback Machine-u