Lihten?tajn
(
njema?ki
Liechtenstein
[?l?ctn??ta?n]
; slu?beno
Kne?evina Lihten?tajn
, njem.
Furstentum Liechtenstein
), malena dr?ava u
srednjoj Evropi
, bez izlaza na more. Grani?i sa
?vicarskom
na zapadu i
Austrijom
na istoku. Reljef je planinski, ?to je pogodovalo razvoju planinskog (skija?kog) turizma. Poznata je i kao porezni raj. Glavni grad je
Vaduz
. Unato? svojoj maloj povr?ini, Lihten?tajn nije jako urbaniziran (kao ?to je to npr. Kne?evina
Monako
). Lihten?tajn je najmanja zemlja na svijetu u kojoj se govori Njema?ki jezik, te jedina evropska zemlja ?ije susjedne zemlje također nemaju izlaz na more.
Prostor dana?njeg teritorija Lihten?tajna neko? je pripadao rimskoj provinciji
Raetia
. Ovaj prostor je vijekovima izlazio iz evropskih strate?kih interesa i u pro?losti je imao jako mali uticaj na razvoj historije.
Dinastija Lihten?tajn po kojoj je kne?evina dobila svoje ime dolazi iz dalekog dvorca Lihten?tajn u
Donjoj Austriji
(
Niederosterreich
) koji je bio u posjedu Dinastije Lihten?tajn od 1140. godine do 13. vijeka kad su izgubili vlasni?tvo nad njime. Od 1807. pa sve do danas dvorac je ponovno u njihovom vlasni?tvu. Dinastija Lihten?tajn je tokom historije dobila mnoge posjede u Moravskoj, ?leskoj, Donjoj Austriji i ?tajerskoj. No, ve?ina ovih je bila pod feudalnom vla??u ostalih plemi?kih obitelji "vi?ih" titula, a pogotovo pod vla??u raznih porodi?nih linija porodice
Habsburg
. Zbog toga ?to nije imala niti jedan posjed koji je dr?ala direktno pod svojom vla??u dinastija Lihten?tajn nije imala svoje mjesto u Kraljevskom parlamentu
Svetog Rimskog Carstva
(Reichstag).
Porodica Lihten?tajn je ?eljela svoj posjed na kojem bi imala direktnu vlast uz cara Svetog Rimskog Carstva na ?ijem bi se teritoriju nalazio taj posjed. Nakon nekog vremena je porodica Lihten?tajn kupila gospodstvo
Schellenberg
(1699) i grofoviju Vaduz 1712. Ti posjedi su bili jedino pod vla??u vladaju?ih grofova i pod vla??u Svetog Rimskog Carstva.
Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva
proglasio je Kne?evinu (Furstentum) Lihten?tajn
23. januara
1719
. godine. Dao joj je ime u ?ast Antona Floriana od Lihten?tajna. Tog dana je Lihten?tajn također postao zemlja - ?lanica Svetog Rimskog Carstva.
Napoleon Bonaparte
je
1806
. godine napao Sveto Rimsko Carstvo. U Svetom Rimskom Carstvu su se sru?ili svi politi?ki i upravni sistemi.
Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva
je abdicirao i raspustio Sveto Rimsko Carstvo. Iz tog razloga Lihten?tajn nije imao vi?e nikakvih obaveza prema vladarima izvan svojih granica. Od 25. jula 1806. godine, kad je osnovana
Rajnska Konfederacija
(?iji je ?lan bio princ od Lihten?tajna) je zemlja bila pod neizravnom za?titom, odnosno vladavinom Napoleona I. To je trajalo sve do 19. oktobra 1813. kad je raspu?tena Rajnska Konfederacija.
1818. godine je vlast pripala
Johannu I
, ali je bila ograni?ena. 1818. godine je također prvi put viđen ?lan porodice Lihten?tajn. To je bio Princ Alojz. No, vladar Lihten?tajna se prvi put pojavio u Lihten?tajnu tek 1842. godine.
Na Be?kom kongresu je kreirana Njema?ka konfederacija, ?iji je ?lan postao Lihten?tajn.
Lihten?tajn je jedna od malobrojnih svjetskih zemalja koja je imala vrlo mirnu historiju. Neutralna je zemlja, pa nije sudjelovala u ratovima.
Lihten?tajn je vi?estrana?ka parlamentarna demokratska
monarhija
.
Lihten?tajn je podjeljen na 11
op?tina
(Gemeinden). Jedna op?ina u Lihten?tajnu ve?inom sadr?i samo jedan grad. 5 od 11 op?ina pripada "Unterland" - ni?oj zemlji, uz Rajnu, a ostale pripadaju "Oberland" - vi?oj zemlji u planinama.
Lihten?tajn se nalazi u dolini rijeke
Rajne
, u
Alpama
. Cijela zapadna granica Lihten?tajna je određena rijekom Rajnom. Mjerena od sjevera prema jugu, ova zemlja je duga samo 24 km. Isto?ni dio se uzdi?e u vi?e predjele, gdje se nalazi vrh Lihten?tajna -
Grauspitz
(2599 m). Unato? alpskom okru?enju klima Lihten?tajna je umjereno blaga planinska. Zimi su planinske padine izvrsno mjesto za zimske sportove.
Ukupna povr?ina Lihten?tajna iznosi 160,4 km
2
, a ukupna du?ina svih granica 77,9 km. Nova istra?ivanja su pokazala kako su u prija?njim istra?ivanjima statisti?ari pogrije?ili zbog nepristupa?nog
reljefa
. Lihten?tajn je iz tog razloga tek 2006. u novim, modernim istra?ivanjima saznao da su njegove granice zapravo 1,9 km du?e.
Lihten?tajn je, uz
Uzbekistan
, jedna od dvije zemlje u svijetu ?ije susjedne zemlje nemaju izlaz na otvoreno more. Jedina je zemlja s dominantnim govornicima njema?kog jezika, a da nema granice s Njema?kom.
Lihten?tajn je ?esta najmanja nezavisna dr?ava u svijetu. Po veli?ini se nalazi samo ispred dr?ava:
Vatikan
,
Monako
,
Nauru
,
Tuvalu
i
San Marino
.
Untao? svom malom teritoriju i ograni?enim prirodnim resursima, Lihten?tajn je danas jedna od tek nekoliko zemalja u svijetu koje imaju ve?i broj registrovanih poduze?a od broja stanovnika. Lihten?tajn danas ima prosperitetnu, jaku, visoko - industrijaliziranu ekonomiju. To je positgnuto izuzetno malom poreznom stopom (maksimalna stopa je 18%) i lakim, ne komplikovanim pravilima udru?ivanja. Lihten?tajn uvozi vi?e od 90% energetskih potreba. Kne?evina je u po?tanskoj i monetarnoj uniji sa ?vicarskom, pa je
?vicarski franak
slu?bena valuta u kne?evini. Kne?evina Lihten?tajn je ?lanica
EFTA
-e (Evropskog udru?enja za slobodnu trgovinu).
Prosje?na o?ekivana ?ivotna dob u Lihten?tajnu je 79.68 godina (76.1 godina za mu?karce i 83.28 godina za ?ene). Smrtnost novorođen?adi je u prosjeku 4.64 na 1000 novorođenih. 100% populacije (starije od 10 godina) zna ?itati i pisati.