Katedrala Sv. Jakova
u
?ibeniku
najzna?ajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu
Hrvatske
. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je
2000
. godine uvr?tena u
UNESCO
-ov
popis svjetskog kulturnog nasljeđa
.
Unutra?njost
Portal
Video
Gradnja nove katedrale simboli?ki je bila kulminacija vi?estoljetnog stremljenja grada, da se odvoji od trogirske biskupije te da i uz vlastitu crkvu stekne i komunalnu autonomiju. Podignuta je na ju?noj strani sredi?njeg starog gradskog trga, na mjestu romani?ke crkve sv. Jakova.
Ideja o gradnji velikog katedralnog hrama datira od 1298. godine. kada je ?ibenik dobio vlastitu biskupiju i naslov grada. Odluka o gradnji i po?etku pripremnih radova donesena je 1402. godine. Gradnja je međutim, zapo?ela tek 1431. godine i trajala uz prekide do 1536. godine. Prvo desetlje?e na njenu podizanju rade mleta?ki goti?ki graditelji i ?ibenski klesarski majstori Andrija Bud?i? i Budi?a Stat?i?. Za to vrijeme izgrađen je ju?ni i sjeverni zid, donji, goti?ki dio pro?elja i oba portala crkve.
Prilikom osnutka biskupije
1298
. g. postoje?a crkva sv. Jakova na glavnom gradskom trgu promovirana je u stolnu crkvu, ali kako je bila malena i neprikladana istom je prilikom odlu?eno da biskup i grad osiguraju sredstva za gradnju nove katedrale. Krajem 14. st., nakon ?to je u invaziji Mle?ana stara katedrala sv. Jakova o?te?ena, odlu?eno je da se gradi nova te je
1402
. g. zalaganjem biskupa
Bogdana Pul?i?a
osnovan je fond za njezinu gradnju. Zbog nepovoljnih politi?kih prilika a potom i raznih drugih neda?a koje su zadesile ?ibenik (kuge i po?ari), gradnja nove katedrale po?ela je tek tri desetlje?a kasnije postavljanjem kamena temeljca
1431
. godine. Katedrala je dovr?ena
1536
. g., a
1555
.g. posvetio ju je biskup
Ivan Lucije ?tafili?
. Nakon temeljite obnove u 19. st. katedrala je ponovo posve?ena
1860
.
Razvojne faze i stilska obilje?ja
[
uredi
|
uredi kod
]
Nastanak katedrale obuhva?a tri razli?ite stilsko-razvojne faze od kojih se prva naziva po biskupu Boganu Pul?i?u (1402.-1437.) koji je zapo?eo s njezinom gradnjom, dok se preostale dvije nazivlju po dvojci najzna?ajnijih arhitekata koji su definirali njezin dana?nji lik ? Jurju Matijevom Dalmatincu i Nikoli Ivanovom Firentincu. Tijekom stoljetnog razdoblja gradnje katedrala je nastajala sukcesivnim izmjenama triju razli?itih arhitektonskih koncepcija, pri ?emu se izmijenila tri razli?ita stila: prvi goti?ki, drugi mje?oviti goti?ko-renesansi i tre?i renesansni.
Prvo razdoblje izgradnje (1431. ? 1441.), tzv. "Pul?i?eva katedrala"
[
uredi
|
uredi kod
]
Zapo?inje 1428. g. odlukom gradskog Vije?a da se nova katedrala treba podi?i na pogodnijem mjestu u sjevernom dijelu grada.
Bonino da Milano
kao ?primus magister ecclesie Sancti Jacobi“ (1428-1429) izrađuje prvi projekt katedrale koja se treba podi?i na mjestu crkve Sv. Trojstva (danas Sv. Ivana), no zbog smrti uspjeva samo djelomi?no dovr?iti pojedine kiparske dijelove glavnog portala (danas se nalaze raspoređeni na postoje?a dva portala katedrale. Na osnovu odluke gradskog vije?a da se katedrala ipak treba graditi na mjestu postoje?e novi protomagister
Francesco di Giacomo
iz
Venecije
(1430-1431) modificira njegov projekt te ga prilagođava za izgradnju na postoje?em mjestu gdje se jo? nalazila stara katedrala. Postavljanjem temelja na sjeverozapadnog uglu pro?elja (9. travnja 1431.) zapo?inje gradnja nove katedrale. Na mjesto protomajstora Francesca, kojemuje istekao jednogodi?nji ugovor, dolaze
Antonio di Pierpaolo Busato
i
Lorenzo Pincino
, mleta?ki majstori koji slijede?ih desetak godina rade na katedrali. Zbog pote?ko?a oko postavljanja temelja i realizacije sveti?ta produ?enog preko ulice, po?etkom 40-tih godina dolazi do prekida gradnje, te ?ibensko Vije?e u lipnju 1441. g. sklapa ugovor s Jurjem Matejevim iz Zadra
pro prohtomagistro fabrice Ecclesiae Cathedralis
.
Drugo razdoblje izgradnje (1441.-1473.), tzv. "Jurjeva katedrala"
[
uredi
|
uredi kod
]
Odvija se u dvije odvojene etape, među kojima je du?e, petogodi?nje razdoblje prekida. U po?etnoj fazi rada na katedrali (1441.-1455.)
Juraj Matijev Dalmatinac
(
Georgius Mathei Dalmaticus
) novo tropasidalno sveti?te koje jo? uklju?uje krstionicu ugrađenu u temeljima ju?ne
apside
(1443.-44.), te uz nju prislonjenu
sakristiju
s riznicom na katu (1450.-54.). Istovremeno se dovr?avaju ranije zapo?eti uzdu?ni zidovi crkve do visine vijenca vise?ih lukova, dok se u interijeru, po novom projektu majstora Jurja zajedno sa presvođenim kapelama bo?nih brodova do iste visine podi?u arkade glavnog broda. U trenutku prekida radova 1455. godine izgrađene su visoke substrukcije poligonalnog sveti?ta do razine vijenca s glavama, odnosno do razine poda
prezbiterija
u interijeru. Po?etnu fazu izgradnje katedrale obilje?ava prostorno-funkcionalna adaptacija te modernizacija ranijeg projekta, te niz inventivnih, prvenstveno graditeljsko-konstruktivnih i dekorativnih rje?enja primijenjenih u gradnji sveti?ta ("monta?na tehnika" gradnje velikim kamenim blokovima, te vijenac individualiziranih glava prirodne veli?ine).
U drugoj fazi rada na katedrali (1461.-1473.) radovi su koncentrirani samo na podizanju poligonalnih zidova sveti?ta pri ?emu se mogu razlikovati dvije konsekutivne etape. Prvu etapu (1461.-1465.), obilje?ava pojava novog, ranorenesansnog dekorativnog repertoara prete?no slikarskog karaktera koji potje?e od slikara iz kruga F. Squarcionea i radionice
Donatella
u
Padovi
(zid sjeverne kapele ra??lanjen s pilastrima i zaklju?en s vijencem na kojem putti pridr?avaju?i girlande sviraju i ple?u, tzv. "Malipierova partija"). Druga etapa javlja se nakon Jurjevog boravka u
Dubrovniku
(1465.-1473.), a obilje?ava je pojava strukturalno zrelijih kompozicija i stilski ?i??ih motiva toskanskog porijekla (prozori glavne apside) koji su nastali pod utjecajem firentinskih majstora iz kruga Michelloza di Bartolomea zaposlenih u Dubrovniku pred Jurjevim dolaskom. U zavr?nom razdoblju rada na katedrali Juraj Dalmatinac na sjevernom zidu kapele sveti?ta, pod arhivoltom s grbom kneza S. Malipiera (1465.-68.) postavlja reljef
sv. Jerolima
pustinji. Juraj Dalmatinac umire
10. listopada
1473
. godine.
Tre?e razdoblje gradnje (1475-1536) tzv. "Nikolina katedrala"
[
uredi
|
uredi kod
]
Po?inje imenovanjem
Nikole Ivanova iz Firence
(
Niccolo di Giovanni Fiorentino
) novim protomagistrom (1475.). Firentinac zatje?e katedralu dovr?enu do visine obodnih zidova sveti?ta i zidova bo?nih brodova, ali međusobno neusklađenih i nepovezanih, te sa brojnim nepravilnostima u tlocrtnoj dispoziciji ?itavog
korskog
djela (istanjeni te izlomljeni zidovi sveti?ta i
transepta
u interijeru). Do 1477. godine Nikola Firentinac izrađuje projekt za dovr?etak ?itavog gornjeg dijela katedrale te po?inje s presvođenjem bo?nih kapela sveti?ta. Mijenjaju?i raniju koncepciju trobrodne bazilike otvorenog krovi?ta u crkvu presvođenu ba?vastim svodovima Nikola prvo nivelira visine sveti?ta i trobrodnog korpusa crkve, a potom, te sna?nim, all' antica vijencem jasno razdvaja prethodno sagrađene dijelove od svojeg novog gornjeg dijela.
Prilagodbom Jurjeve "monta?ne tehnike" gradnje Nikola Firentinac nad bo?nim kapelama sveti?ta podi?e kratke ba?vaste svodove sastavljene od duga?kih kamenih plo?a slaganih na preklop (dovr?eni do 1479.). Pripremaju?i pravilnu i ?vrstu građevinsku substrukciju za istovjetno koncipirane velike svodove crkve, Nikola ispravlja i oja?ava zidove korskog djela, te ih vrlo brzo (do 1483.) podi?e do razine svoda. Pri tome primjenjuje slo?ena in?enjerska rje?enja ? u debljini zida sakrivene metalne zatege, te konzolno izba?eni "ravni luk" (piattabanda). Ba?vasti svodovi i kri?i?te s oktogonalnim tamburom-lanternom i kupolom izgrađeni su do 1499. godine. Te godine Nikola prestaje obna?ati du?nost protomagistra i u vlastitoj re?iji sklapa ugovor za izradu kamenog namje?taja u sveti?tu. Osim
kupole
, u trenutku njegove smrti (1506./1507.) podignuta su jo? dva traveja ba?vastog svoda nad glavnim brodom, te u ravnini s njima i ?etvrtba?vasti svodovi nad bo?nim brodovima. Premda se katedrala gradi jo? tri desetlje?a nakon njegove smrti ona je u cijelosti dovr?ena po njegovu projektu. Nakon Nikole Firentinca du?nost protomagistra obna?ala su jo? dva arhitekta ? Bartolomeo iz Mestra (od
1520
.), a potom njegov sin Jakov. Oni su do zavr?etka građevinskih radova presvodili preostala ?etiri traveja glavnog i bo?nih brodova, te podigli gornji "trolisno" zaklju?eni dio zapadnog pro?elja.
Obnove i restauracije
[
uredi
|
uredi kod
]
Od
16. stolje?a
na katedrali su kontinuirano rađeni brojni manji popravci,prvenstveno zbog propu?tanja vode. U drugoj polovici 19. stolje?a zalaganjem ?ibenskog arhitekta
Paola Bionija
i uz potporu austrijske vlade izvr?ena je temeljita i sveobuhvatna restauracija (1843-1860). Nakon
drugog svjetskog rata
u cijelosti je obnovljena sakristija (1947.-49.), a izmjenom ?eljeznih zatega (1961.) izvr?ena je stati?ka sanacija katedrale. Tri granate ispaljene s broda biv?e
JNA
18. rujna
1991
. g. probile su kupolu katedrale. Sanacija o?te?enja kupole izvr?ena je od 23. kolovoza
1996
. do 14. o?ujka
1997
, a program odr?avanja (?i??enje) i nadgledanja se nastavlja i dalje.
Slovenski orguljar Franc Jenko je izgradio orgulje katedrale 1968. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:
[1]
I. manual
C?g
3
|
|
Principal
|
8′
|
|
Bordun
|
8′
|
|
Diapazon
|
8′
|
|
Octava
|
4'
|
|
Super ovtav
|
2'
|
|
Sesquialtera
|
|
Mixtura IV
|
|
Flauta dolce
|
8′
|
|
Fugara
|
8′
|
|
Flauta
|
4′
|
|
Tromba
|
8'
|
|
II. manual
C?g
3
|
|
Violinski principal
|
8′
|
|
Quinta
|
2 2/3′
|
|
Cimbal III
|
|
Harm. flauta
|
8′
|
|
Aeolina
|
8'
|
|
Celeste
|
8′
|
|
Silvana
|
4′
|
|
Piccolo
|
2′
|
|
Oboa
|
8'
|
|
Pedal
C?f
1
|
|
Contrabassi
|
16'
|
|
Subbass
|
16′
|
|
Pianobass
|
16′
|
|
Octavbass
|
8′
|
|
Burdunal
|
8′
|
|
Koral
|
4'
|
|
Pozauna
|
16′
|
|
Spojnice: Super I, Super II, Sub II-I, Ped.-I, II-I, Ped.-II, Super II-I, Super Ped.-I.
Nepromjenjive kombinacije: PP, P, MF, F, TT.
Dvije slobodne kombinacije, Crescendo, autom. pianopedal.
Elektri?na traktura.
Katedrale u Hrvatskoj
|
|---|
| Zagreba?ka metropolija
| |
|---|
| Rije?ka metropolija
| |
|---|
| Splitsko-makarska metropolija
| |
|---|
| đakova?ko-osje?ka metropolija
| |
|---|
| Izravno podređeno Svetoj Stolici
| |
|---|
| Srpska pravoslavna crkva
| |
|---|