Karpatska Rutenija , Karpatska Rusija ili Karpatska Rus' ( rusinski : Карпатьска Русь ; ukrajinski : Карпатська Русь , ili Закарпаття ? Zakarpatje; mađarski : Karpatalja ? Karpatija; rumunjski : Transcarpatia ? Transkarpatija; slova?ki : Podkarpatska Rus ? Potkarpatska Rutenija/Rusija/Rus'; poljski : Zakarpacie ? Zakarpatje; ruski : Карпатская Русь ), je pokrajina smje?tena ve?im dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slova?koj , Poljskoj i Rumunjskoj . Kroz povijest je pokrajina bila poznatija kao Karpatska Rus'. Termin Rus' na te je prostore do?ao iz sredi?nje Ukrajine u razdoblju između 9. i 11. stolje?a.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Na prostoru Zakarpatja u 6. i 7. stolje?u ?ive Bijeli Hrvati . Dio Hrvata nakon 7. stolje?a seli prema Jadranskom moru , a dio ih se asimilira sa narodom koji u 11. stolje?u prihva?a naziv Rusini . Tada se po prvi puta stvara pojam Karpatska Rus'. Sredi?te zakarpatskih Rusina tada predstavlja grad Kijev i Gali? , no lokalno stanovni?tvo ima sna?ne veze i sa drugim gradovima sredi?nje Europe. U 9. stolje?u te su zakarpatske prostore manjim dijelom naselili i Mađari .

Padom Kijevske Rusi u 13. stolje?u, na te prostore sti?u novi valovi Rusina, posebno sa prostora Galicije u zapadnoj Ukrajini. Ta seoba traje sve do 16. stolje?a kada prostore Zakarpatja naseljavaju i Vlasi . Vlasi su bili romanizirano stanovni?tva s Balkanskog poluotoka koje su Rusini brzo asimilirali. Vlasi su se nastanili du? cijeloga karpatskoga planinskog podru?ja, sve do Moravske .

Dio Zakarpatja potpao je pod nadzor Ugarske ve? u drugoj polovici 11. stolje?a. Ugarska vlast nad sredi?njim dijelom Panonske zavale odr?ala se sve do 1526. godine kada je Osmansko Carstvo pokorilo ve?i dio Ugarske. Mali ostatak Ugarske, uklju?uju?i i podru?je naseljeno Rusinima, podijelile su habsbur?ka Austrija , koja je polagala pravo na nasljedstvo ugarske krune, te poluautonomna ugarska kne?evina Erdelj. Ipak, dominantna regionalna sila na tom prostoru i dalje je bilo Osmansko Carstvo , ?ija je nazo?nost potrajala sve do potkraj 18. stolje?a.

U 18. stolje?u nad Zakarpatjem su zavladali Habsburzi . Mađarsko Kraljevstvo pod habsbur?kom krunom vladalo je Zakarpatjem do 1918. godine. Po?etkom 20. stolje?a stvorena je Karpatska Rus', potom Karpatska Ukrajina  [ sr ] i zatim Zakarpatska oblast u sklopu Ukrajine. Oko 55.000 nacionalno osvije?tenih Rusina ?irom svijeta do danas tvrdi da imaju posebno pravo na Zakarpatsku oblast i njezinu nezavisnost jer se ne smatraju Ukrajincima iz vi?e razloga. Veliku ulogu u ovom kontroverznom politi?kom pitanju ima i vlast u Moskvi .

Ukrajinci tvrde da je Zakarpatje povijesno njihova zemlja opravdavaju?i da su lokalni Rusini zadr?ali poseban identitet i njihov stari naziv za zapadne Ukrajince zbog toga ?to nisu bili povezani sa ukrajinskim narodnim preporodom. Ono ?to povezuje Rusine i Ukrajince jesu gotovo identi?ni jezici, grkokatoli?ka vjeroispovijest i povijesni naziv Rus'  [ en ] koji Ukrajinci smatraju povijesnim imenom Ukrajine. Jedna od klju?nih osoba koja ukazuje na razli?itost između Rusina i Ukrajinaca jeste kanadski povjesni?ar Paul Robert Magocsi .

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Zakarpatje je karpatska regija, a nalazi se u ve?inom u zapadnoj Ukrajini u Zakarpatskoj oblasti na ju?nim padinama isto?nih Karpata i sjevernome dijelu Panonske nizine , na granici sa Poljskom , Slova?kom , Mađarskom i Rumunjskom . Manji dio pokrajine nalazi se u slova?kim Pre?ovskom i Ko?ickom kraju , jugoisto?noj Poljskoj i rumunjskoj pokrajini Maramure? . Regija je omeđena rijekama Tisom na istoku, a na zapadu sa Hornad i Poprad .

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Zakarpatje je oduvijek predstavljalo izrazito multikulturalnu sredinu koja se nalazila pod stranim vlastima. Te su prostore prelazili gotovo svi Slaveni , ali i Mađari , Vlasi , Rumunji i drugi narodi. U Zakarpatju se zadr?ao i stari zapadnoukrajinski naziv Rusini koji je do danas ostao predmet kontroverzi među povjesni?arima. Oko 55.000 Rusina u svijetu smatra se posebnom nacijom, a na isti na?in tako se precipira 10.000 Rusina u Ukrajini .

Prema popisu stanovni?tva iz 1880 godine, stanovni?tvo dana?njeg podru?ja Zakarpatja bilo je sastavljeno od:

• Rusini = 244.742 (59,8%)
• Mađari = 105.343 (25,7%)
• Nijemci = 31.745 (7,8%)
• Rumunji = 16.713 (4,1%)
• Slovaci i ?esi = 8.611 (2,1%)
• Ostali = 1.817 (0,5%)

Prema popisu stanovni?tva iz 1989. godine, stanovni?tvo je bilo sastavljeno od:

• Ukrajinci = 976.749 (78,4%)
• Mađari = 155.711 (12,5%)
• Rusi = 49.456 (4,0%)
• Rumunji = 29.485 (2,4%)
• ostali

Prema popisu stanovni?tva iz 2001. godine ^[1] , stanovni?tvo Zakarpatske oblasti:

• Ukrajinci = 1.010.100 (80.5%)
• Mađari = 151.500 (12,1%)
• Rumunji = 32.100 (2,6%)
• Rusi = 31.000 (2,5%)
• Romi = 14.000 (1,1%)
• Rusini = 10.100 (0,8%)
• Slovaci = 5.600 (0,5%)
• Nijemci = 3.500 (0,3%)

Izvor [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Transkarpatija - Enciklopedija Ukrajine ( en )

Ostali projekti [ uredi | uredi kod ]

U Wikimedijinoj ostavi ima jo? materijala vezanih za: Carpathian Ruthenia