Kambiz II
Kambiz II ka?njava Psametika III (perzijski pe?at)
Veliki kralj Perzije
Vladavina	530. - 522. pne. (8 godina)
Krunidba	530. pne.
Prethodnik	Kir Veliki ( Perzija ) Psamtik III ( Egipat )
Nasljednik	Smerdis
Puno ime
Kambiz II od Perzije
Dinastija	Ahemenidi
Otac	Kir Veliki
Majka	Kasandana
Rođenje	549. pne.
Smrt	522. pne. Ekbatana ili Damask
Pokop	Pasargad [1]

Kambiz II ( staroperz. Kamb?jia, perz. ???????) bio je perzijski veliki kralj koji je 530. pne. naslijedio svoga oca, Kira Velikog ^[2] . Pripadao je iranskoj dinastiji Ahemenida koja je vladala Perzijom od 6. do 4. vijeka pne. . Kambiz je ostao zapam?en po ?irenju Perzijske Monarhije na Afriku , odnosno osvajanje Egipta . Godine 522. pne. naslijedio ga je uzurpator Gaumata kojeg je godinu kasnije s trona maknuo jedan od najslavnijih perzijskih kraljeva, Darije I Veliki .

Kada je Kir Veliki osvojio Babilon i smijenio njihovog kralja Nabonida 539. pne. , zadu?io je svog najstarijeg sina Kambiza za babilonske religijske ceremonije. Naime, Babilonci su slavili festival Akitu i nedolazak vladara na festival se smatrao velikom uvredom, zbog ?ega je kralj Nabonid izgubio po?tovanje kod Babilonaca budu?i da na njega godinama nije dolazio. Na Kirovom cilindru koji progla?ava Kira legitimnim kraljem Babilona spominje se i ime Kambiza II, koji se obra?a vjernicima Marduka . Na zapisima koji datiraju iz prve godine vladavine, Kambiz se spominje i kao kralj Babilona . Kada je Kir umro 530. pne. , Kambiz ga je naslijedio kao samostalni vladar Perzijske Monarhije . Posljednji zapisi iz doba njegove vladavine Babilonom datiraju iz marta 522. pne. , dok Herodot (3.66) spominje kako je vladao sedam godina i pet mjeseci od Kirove smrti, odnosno do ljeta 523. pne.

Svaki perzijski kralj trebao je osigurati potporu plemstva, u cilju ?ega su sklapani mnogi dinastijski brakovi. Herodot spominje kako se Kambiz o?enio Phedimijom, k?eri Otana . Otan je mo?da bio brat Kasandane , koja je (također prema Herodotu) bila Kambizova majka, ?to bi zna?ilo da se Kambiz o?enio svojom rođakinjom. Herodot pak radi najmanje jednu gre?ku kada opisuje njegovo obiteljsko stablo jer naziva Otanovog oca Farnaspom umjesto Thukrom, ?to zna?i da postoji mogu?nost pogre?ke ^[3] .

Glavni ?lanak: Behistunski natpisi

Nakon ?to je njegov otac Kir Veliki osvojio cijeli Bliski istok , bilo je prirodno da je Kir odlu?i pro?iriti Perzijsku Monarhiju na Egipat koji je ostao jedina nezavisna dr?ava tog dijela svijeta. Prije pohoda ubio je brata Bardiju ( Smerdisa ), kojeg je Kir prethodno imenovao za poglavara isto?nih provincija. Datum je naveo Darije, dok gr?ki autori spominju kako se ubojstvo dogodilo poslije osvajanja Egipta. Osvajanje Egipta po?elo je 525. pne. , kada je faraona Amazisa II naslijedio Psamtik III

Kambiz se za pustinjsku ekspediciju pripremio sklopiv?i savezni?tvo s arapskim poglavarima koji su perzijskoj vojsci dopremali prijeko potrebnu vodu . Egipatski faraon Amazis II nadao se da ?e mu savezni?to s Grcima pomo?i da se odupre perzijskoj invaziji.

Ipak, faraonska nada je propala jer su se ciparski gradovi i tiranin Polikrat sa otoka Samosa koji je posjedovao veliku mornaricu odlu?ili priklju?iti Perziji , dok je zapovjednik gr?kih trupa Fan od Halikarnasa pristupio perzijskim trupama. U odlu?uju?oj bitci kod Peluzija egipatska vojska je pora?ena, a nedugo poslije osvojen je grad Memfis . Bitka je postala popularna po tome ?to su Perzijanci kao ?titove koristili ma?ke koje su bile svete Egip?anima, pa su se predavali iz straha da ih ne ozlijede ^[4] . Zarobljeni faraon Psamtik III je pogubljen jer je poku?ao podi?i ustanak. Egipatski zapisi govore kako je Kambiz slu?beno prihvatio faraonsku titulu.

Kambiz iz Egipta poku?ava osvojiti Ku? , kraljevstvo koje se nalazi u dana?njem Sudanu . Ipak, njegova vojska nije uspjela pro?i surovu pustinju pa se uz velike gubitke povukla. Prema nubijskim zapisima koji se ?uvaju u dana?njem muzeju u Berlinu , kralj Nastasen navodi kako je porazio vojsku Kambasutena i zaplijenio sve njegove brodove. Iako se smatralo kako je rije? o Kambizu ^[5] , Nastasen je ?ivio dva stolje?a kasnije pa je vjerojatnije kako se radi o Kaba?u . Druga Kambizova ekspedicija protiv oaze Siwa (dana?nji Egipat uz granicu s Libijom ) također je propala, a plan o napadu na Kartagu omela su odbijanja Feni?ana da im osiguraju transport, budu?i da su Karta?ane smatrali svojim dalekim rođacima.

Za vrijeme Kambizovih pohoda u Africi , u srcu Perzije pojavio se ?ovjek koji je tvrdio kako je Bardija ( Smerdis ), iako je pravi Smerdis bio ubijen tri godine ranije. Radilo se o uzurpatoru Gaumati koji je ?elio zaposjesti na perzijski tron, ?to mu je i uspjelo jer su ga priznali za kralja.

Kambiz se poku?ao obra?unati s njim, no na putu u Pasargad je izgubio ?ivot. Prema Dariju , Kambiz je po?inio samoubojstvo jer je smatrao kako nema ?anse da se uspije vratiti na tron, dok gr?ki povjesni?ari Herodot i Ktezije navode kako je smrt bila nesretan slu?aj. Alternativni izvori govore kako je Darije osobno ubio Kambiza ?to je trebao biti prvi korak u njegovoj borbi za perzijski tron.

Prema Herodotu, umro je u Ekbatani , Josip Flavije spominje Damask , a Ktezije Babilon , ?to je gotovo nemogu?e. Kambiz je pokopan u Pasargadu ; ostaci njegove grobnice identificirani su 2006. ^[6]

Prema Herodotu, Kambiz je poslao vojsku na proro?anstvo Amona kod oaze Siwa . Njegova vojska od 50.000 ljudi bila je na pola puta u pustinji gdje ih je zasko?ila stra?na pustinjska oluja koja ih je uni?tila i zakopala ^[7] . Iako gotovo svi egiptologisti smatraju pri?u mitom, postoje određeni ljudi koji su tra?ili ostatke te vojske godinama. To uklju?uje i Laszlo Almasya , mađarskog vojnika i pustolova prema kojemu je 1992. napisana novela Engleski pacijent , te modernog geologa Tom Browna. Neki vjeruju kako su ostaci Kambizove vojske otkriveni prilikom nedavnih istra?ivanja fosilnih goriva na zapadu Egipta ^[8] .

U novembru 2009. godine arheolozi Alfredo i Angelo Castiglioni objavili su kako su prona?li ostatke strijela , nakita i ljudskih kostiju stare oko 2500 godina, ?to zna?i kako datiraju iz ahemenidskog perioda ^[9] . Njihov pronalazak objavio je Discovery Channel , u kojem talijanski istra?iva?i tvrde kako nema sumnje kako se radi o Kambizovoj izgubljenoj vojsci ^[10] .

Novela Izgubljena Kambizova vojska iz 2002. koju je napisao Paul Sussman opisuje anti?ku pri?u i arheolo?ka istra?ivanja za ostacima vojske.

• 539. pne. - Kir Veliki zadu?uje svog najstarijeg sina Kambiza za religijske ceremonije u Babilonu .
• 530. pne. - nakon smrti njegova oca Kira Velikog, Kambiz II postaje perzijskim carem .
• 525. pne. - u Egiptu je faraona Amazisa II naslijedio Psamtik III
• 525. pne. - u svibnju perzijske trupe napadaju i osvajaju Egipat; po?etak XXVII faraonske dinastije
• 522. pne. - za vrijeme Kambizovih pohoda u Africi u srcu Perzije pojavio se ?ovjek koji je tvrdio kako je Kambizov brat Bardija (Smerdis), te zaposjeda na perzijski tron.
• 522. pne. - na povratku prema Perziji, Kambiz II umire u nerazja?njenim odnosno proturje?nim okolnostima.

• Perzijska Monarhija
• Drevni Egipat
• Kir Veliki
• Bitka kod Peluzija
• Psamtik III

Prethodnik:	Veliki kralj Perzije ( 530. - 522. pne. ) ____________________ Faraon Egipta ( 525. - 522. pne. )	Nasljednik:
Kir Veliki ( 559. - 530. pne. ) ____________________ Psamtik III ( 526. - 525. pne. )		Smerdis ( 522. - 522. pne. )

• Muhammad A. Dandamayev: Cambyses II , Encyclopaedia Iranica
• Lendering, Jona. Cambyses II Arhivirano 2008-09-22 na Wayback Machine-u (?lanak na Liviusu ).
• Ebers, Georg . Egipatska princeza 1864., engleski prijevod od Eine agyptische Konigstochter sa Project Gutenberga.
• Preston, Thomas . Cambyses Arhivirano 2011-09-27 na Wayback Machine-u
• Cambyses II (Iran Chamber)