Kalinjingrad

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kalinjingrad
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate : 54°42′N 20°27′E  /  54.700°N 20.450°E  / 54.700; 20.450
Dr?ava   Rusija
Federalni subjekt Kalinjingradska oblast
Rajon Kalinjingrad
osnovan 1255 [1]
Vlast
 -  gradona?elnik Andrej Mihajlovi? Kropotin
Povr?ina
 -  Ukupna 224.3 km²
Visina 5 [1]
Stanovni?tvo ( 2020 .)
 -  Grad 489,359 [1]
 -  Gusto?a 2,182/ st. km² [1]
Vremenska zona UTC+1 ( UTC+2 )
Po?tanski broj 236000 [1]
Pozivni broj 4812 [1]
Karta
Kalinjingrad na mapi Kalinjingrada
Kalinjingrad
Kalinjingrad
Pozicija Kalinjingrada u Kalinjingradskoj oblasti

Kalinjingrad ( ruski : Калининград , njema?ki : Konigsberg ) je lu?ki grad od 489,359 stanovnika [1] na zapadu ruske Kalinjingradske oblasti .

On je najve?i grad i administrativni centar Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litvanije , sa pristupom Balti?kom moru .

Pod imenom Konigsberg bio je znan kao prijestolnica njema?ke provincije Isto?ne Pruske , nekada?njeg Pruskog vojvodstva i Redovni?ke dr?ave Teutonskog vite?kog reda .

Geografske karakteristike [ uredi | uredi kod ]

Kalinjingrad le?i na u??u rijeke Pregolje u Vislansku lagunu .

On je veliki transportni centar (?elezni?ki, cestovni i brodski), grad sa međunarodnim aerodromom ?Hrabrovo“. Sna?an industrijski centar; ma?inogradnja, metalurgija, laka industrija, grafi?ka industrija i ribarstvo. Grad brojnih muzeja; jantara, umjetnosti, ocenografije, rata, teatara , velikih biblioteka (posebno su va?ni sa?uvani fragmenti Valenrodske biblioteke), zoolo?kog i botani?ki vrt. U centru grada se nalazi katedrala izgrađena od opeke u gotskom stilu.

I veliki prekoocenski brodovi mogu iz Gdanjskog zaljeva i Balti?kog mora doploviti u Vislansku lagunu do luke u Kalinjingradu.


Klimatolo?ki medijani za Kalinjingrad
Mjesec jan-sij feb-velj mar-o?u apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Apsolutni maksimum ( °C ) 12,7 15,6 23,0 27,9 30,6 33,5 36,3 36,5 31,2 26,4 19,4 13,3 36,5
Srednji maksimum ( °C ) 0,4 1,2 5,4 11,4 17,6 20,5 22,1 22,0 17,0 11,8 5,4 2,1 11,5
Srednja dnevna ( °C ) ?1,9 ?1,4 1,7 6,6 12,1 15,4 17,4 17,1 12,7 8,2 3,1 ?0,1 7,6
Srednji minimum ( °C ) ?4,3 ?3,9 ?1,3 2,6 7,0 10,8 13,0 12,6 9,0 5,1 0,9 ?2,4 4,1
Apsolutni minimum ( °C ) ?32,5 ?33,3 ?21,7 ?5,6 ?3,1 0,7 4,5 1,6 ?2,0 ?11,2 ?18,7 ?25,6 ?33,3
Precipitacija ( mm ) 62 46 45 40 51 78 74 84 83 85 78 78 804
Izvor: Pogoda i klimat


Historija [ uredi | uredi kod ]

Dr?ava vite?kog reda [ uredi | uredi kod ]

Stara gradska vrata, poznata kao Kraljeva kapija

Kenigzberg ( nem. Konigsberg , ?Kraljeva gora“) su osnovali 1255 . Teutonski vitezovi za vreme osvajanja Pruske . Imenovan je tako u ?ast ?e?kog kralja Otokara II , koji je do?ao da pomogne redu u osvajanjima, koja je izvodio pod izgovorom pokr?tavateljskih misija poznatih kao Severni krsta?ki ratovi .

Tokom narednih decenija, Teutonski red, uz pomo? raznih vitezova iz zapadne Evrope , pokorio je doma?e balti?ke Pruse , ?ime je zapo?elo istrebljavanje lokalnih balti?kih Prusa i nema?ko naseljavanje u tom podru?ju. Uprkos svemu tome, balti?ki pruski jezik nije izumro sve do 18. veka .

Kenigzberg je bio glavni grad Sambije , koja je bila jedna od ?etiri biskupije na koje je papski legat Vilim Modenski podelio Prusku 1243 . godine. Sveti Adalbert Pra?ki je imenovan za glavnog sveca za?titnika tamo?nje katedrale ?Kenigsber?ka katedrala“. Kalinjingrad je postao ?lan Hanzeatske lige i va?na luka za Prusku i Litvaniju .

Kao rezultat Trinaestogodi?njeg rata (poznatog jo? i pod imenom ?Rat gradova“), rata između Teutonskog reda i Poljske , Dr?ava Teutonskog vite?kog reda se smanjila nakon Torunjskog mira 1466. na podru?je kasnije Pruskog vojvodstva , pod poljskom krunom.

Poznate li?nosti grada [ uredi | uredi kod ]

Povezano [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 ? Kaliningrad Oblast (engleski). City population . Pristupljeno 21.04. 2021 .  

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]