Jelena ?etkovi?

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jelena ?etkovi?
Datum rođenja 21. avgust 1916 .
Mesto rođenja Cetinje
Kraljevina Crna Gora
Datum smrti 14. maj 1943 . ( 27 god.)
Mesto smrti Beograd
Srbija Srbija
Profesija radnica
?lanica  KPJ  od 1936 .
U?e??e u ratovima Narodnooslobodila?ka borba
Narodni heroj  od 5. jula 1952 .

Jelena ?etkovi? ( Cetinje 1916 ? Beograd 1943 ) je bila crnogorska komunistkinja, vođa pokret otpora u okupiranom Beogradu u Drugom svetskom ratu.

Najpoznatija je po tome ?to je organizovala atentat na zamenika upravnika Banji?kog logora, đorđa Kosmajca 1942 . godine. Uo?i akcije je uhva?ena, godinu dana mu?ena, te ubijena u Banji?kom logoru 1943 .

Nakon rata je progla?ena narodnim herojem Jugoslavije .

Predratna biografija [ uredi | uredi kod ]

Rođena je 21. avgusta 1916 . godine na Cetinju .

Jelena ?etkovi? govori na sahrani ubijene drugarice Bo?ane Vu?ini? 1937.

Kao mlada kroja?ka radnica pri?la je revolucionarnom radni?kom pokretu i 1936 . godine postala ?lan KPJ . U Beogradskoj partijskoj organizaciji bila je jedna od najistaknutijih ?ena komunista. Posebno je upam?ena po borbenom govoru koji je odr?ala na sahrani ubijene drugarice Bo?ane Vu?ini? 1937 . godine. [1]

Drugi svetski rat [ uredi | uredi kod ]

U vreme uspostave okupacije bila je ?lan Rejonskog komiteta Partije ?Centar“. U po?etku Narodnooslobodila?ke borbe bila je najpre kurir jednog partizanskog odreda u Bosni . U januaru 1942. godine, po nalogu partije, vratila se u okupirani Beograd na du?nost sekretara Mesnog komiteta KPJ za Beograd. [2] Njen zadatak je bio da obnovi rad Beogradskog komiteta, ?ija je struktura bila ugro?ena posle hap?enja najistaknutijih organizatora KPJ i NOP-a u Beogradu, kao i da organizuje nastavak borbe protiv okupatora u glavnom gradu. [2]

U te?kim uslovima ilegalnog rada i otpora u glavnom gradu, u kome je pored okupatora delovao veliki kvislin?ki policijski aparat agenata i dou?nika, bila je organizator niza akcija Partije.

Jedna od najzna?ajnijih akcija koja je organizovana zaslugom Jelene ?etkovi? bio je atentat na zamenika upravnika Banji?kog logora , ozlogla?enog agenta Specijalne policije đorđa Kosmajca . Jelena je formirala udarnu grupu za izvođenje ove akcije, a za datum izvr?enja odredila je 6. mart 1942 . Međutim, uhap?ena je par dana uo?i planiranog atentata, 3. marta 1942 . na sastanku u stanu Svetlane Krsti? u uluci ?or?a Klemansoa 43 (danas Svetogorska). [2]

Jelena je prilikom istrage zverski mu?ena, jer je policija saznala da je ona rukovodila beogradskom organizacijom KPJ . Međutim do?ivela je, skoro polumrtva, dan atentata na zloglasnog zamenika upravnika banji?kog logora. Poznato je da je Jelena doznala da je atentat na Kosmajca uspe?no obavljen. [2]

Ulaz banji?kog logora , u kome je Jelena mu?ena i streljana.

Nekoliko dana nakon atentata, policija je saznala da je Jelena glavna organizatorka te akcije, ?to je dodatno intenziviralo njeno mu?enje. I pored toga ?to je ostala nepokretna i na ivici smrti, zbog te?ke povrede ki?me i upornog batinanja po stopalima, islednici nisu uspeli da je nateraju da otkrije bilo ?ta o organizaciji KPJ u Beogradu. Paralisana od te?kog mu?enja, preba?ena je u ?ebetu u Banji?ki logor, 11. aprila 1942 , gde je boravila godinu dana u te?kim uslovima.

Streljana je u Banji?kom logoru 14. maja 1943 . godine. [2]

Nasleđe [ uredi | uredi kod ]

Za narodnog heroja progla?ena je 5. jula 1952 . godine.

Ulica Jelene ?etkovi? u Beogradu na Starom Gradu od 1946 . godine nosi njeno ime. Komisija za spomenike i nazive ulica i trgova pri Skup?tini grada Beograda 2002 . godine je predlo?ila preimenovanje Ulice Jelene ?etkovi?, ali ovaj predlog nije uva?en. [2]

Godine 1967. je Radiotelevizija Beograd emitovala TV dramu Jelena ?etkovi? gde je njen lik tuma?ila Ksenija Jovanovi? .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. Zbornik se?anja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radni?kog pokreta, knjiga tre?a (str. 432), Beograd 1960.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 ? Mesta stradanja i antifa?isti?ke borbe u Beogradu 1941?44. . Arhivirano iz originala na datum 2014-12-17 . Pristupljeno 2014-10-24 .  

Literatura [ uredi | uredi kod ]

Spolja?nje veze [ uredi | uredi kod ]