Gruzijska pravoslavna crkva

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Katedrala Sameba u Tbilisiju (20. vijek)
Gruzijska pravoslavna crkva
??????????? ?????????? ???????????? ??????????????? ???????
Osnovne informacije
Osniva? Andrija Prvozvani , Sveta Nina
Autokefalnost 486 ? od Antiohijske crkve
1917 ? od Ruske crkve (samoprogla?ena)
1943 ? priznanje Ruske crkve
1990 ? priznanje Carigradske patrijar?ije
Kanonsko priznanje Kanonski priznata
Predstojatelj Katolikos-patrijarh sve Gruzije, arhiepiskop mchetski i tbiliski Ilija II
Sjedi?te Tbilisi , Mcheta
Rezidencija predstojatelja Tbilisi , Mcheta
Kalendar Julijanski kalendar
Broj
Vjernika oko 3.5 miliona
Zvani?na stranica patriarchate.ge

Gruzijska pravoslavna crkva je pomjesna autokefalna crkva . Nalazi se na 9. mjestu u diptihu pravoslavnih crkava. Ima rang patrijar?ije .

Pregled [ uredi | uredi kod ]

Zametki datiraju u 1. vijek nove ere, kada je misiju u tim krajevima imao apostol Andrej . Autokefalnost je dobila u 4. vijeku , kada postaje zvani?na crkva Gruzije . Gruzijska pravoslavna crkva ima oko 3,5 miliona vjernika. Na ?elu Gruzijske pravoslavne crkve se nalazi patrijarh-katolikos sve Gruzije, arhiepiskop mchetski i tbiliski Ilija II .

Istorija [ uredi | uredi kod ]

Kada su apostoli krenuli da ?ire Jevanđelje u rejon Kavkaza , po?ao je i apostol Andrej . U te krajeve je navodno oti?ao i Simon od Kanana i apostol Matija . Prvu eparhiju u tim krajevima je podigao sam apostol Matija, u gradu Atskurija . Najstarija crkva je podignuta u 3. vijeku u selu Nastakisi . Od godine 303 , Sveta Nina propovedala je jevanđelje u Gruzijskom carstvu (isto?ni deo) i za njeno vrijeme ( 327 ) hri??anstvo je preuzeto kao dr?avna religija, za vladavine Mirijana III i kraljice Nane . Zapadni deo Gruzije je tada bio ispod Rimskog carstva , koji je hri??anstvo jedno vreme progonio, zato je hri??anstvo do?lo kasnije, zvani?no 523 . godine, pod carem Egrisijem. Kao patrona dr?ave odabrali su Svetog đurđa .

Povezano [ uredi | uredi kod ]

Spolja?nje veze [ uredi | uredi kod ]