Georgia

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala zna?enja, vidi Georgia (razvrstavanje) .
Georgia
Zastava savezne države Georgia Grb savezne države Georgia
Nadimak: Peach State
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Georgia
Glavni grad Atlanta
Najve?i grad Atlanta
Guverner Nathan Deal
Slu?beni jezik engleski
Povr?ina 154.077 km²
 - Kopno 150.132 km²
 - Voda 3.945 km²
Stanovni?tvo ( 2004 .)
 - Broj 8.829.383
 - Gusto?a 57//km²
Progla?enje saveznom dr?avom SAD-a
 - Datum 2. sije?nja 1788
 - Poredak 4.
Vremenska zona Eastern: UTC-5/-4
Zemljopisna ?irina 30°31'N - 35°N
Zemljopisna du?ina 81°W - 85°53'W
?irina 370 km
Du?ina 480 km
Visina
 - Najvi?a 1458 m
 - Najni?a 0 m
Kratice
 - Po?tanska GA
 - ISO 3166-2 US-GA
Internet stranica www.georgia.gov

Georgia (fonetski: D?ord?ija ) je jedna od federalnih dr?ava SAD . Nadimak joj je "Dr?ava breskvi" ("Peach State").

Najve?a Ameri?ka dr?ava, isto?no od rijeke Misisipi, je zvani?no nastala 1732 godine. Ona je najmlađa od prvobitnih 13 kolonija. Njen reljef je predstavljen brojnim kontrastima. Dr?ava se prote?e od Apala?a na sjeveru, do pje??anih pla?a na Atlantiku, pa sve do mo?vara, koje dijeli sa Floridom, na jugoistoku. Rijeke Savana i ?atahu?i predstavljaju prirodne granice sa Ju?nom Karolinom i Alabamom.

Povr?ina dr?ave iznosi oko 160,000 kilometara kvadratnih i ima vi?e od 9 miliona stanovnika. Ve?i dio 19-tog vijeka D?ord?ija je bila "kraljevstvo lana" juga ali se ve? od 70-tih godina po?inje preorjentisavati na industriju pili?a i druge poljoprivredne produkte. Iako je industrija mnogo va?nija po svom ekonomskom doprinosu, jo? uvijek je zemljoradnja jedna od vode?ih.

Poznata pjesma Rej ?arlsa: "Georgia on my mind", D?ord?ija u mojim mislima, jo? uvijek mo?e opisati ?e?nju za ljepotom ove zemlje. Nije zato ?udo ?to je zovu jo? i "Dr?ava breskvi" (peaches). Njen moto je: Znanje, pravda i umjerenost.

Klima

[ uredi | uredi kod ]

Primorska tropska klima preovladava tokom ljeta, ali u drugim godi?njim dobima, osje?a se uticaj kontinentalne klime. Srednja temperatura u Januaru je 4 stepena a u Avgustu 26 stepeni Celzijusovih. U sjevernim dijelovima padne obi?no 1,270 mililitara ki?e godi?nje, dok su dok su isto?ni dijelovi suvlji. Padavine su ravnomjernije rasporedjene tokom godine na sjeveru, dok ju?ni dijelovi i obala dobiju vi?e ki?e ljeti.

Vegetacija i ?ivotinje

[ uredi | uredi kod ]

Rasporedjenost reljefa od planine do morske obale daje mogu?nost razvoja mnogih vrsta ?uma i biljki, sve od bora, hrasta i brze pa do gumenog drveta na jugu. Nevjerovatan broj ?ivih bi?a ovdje stanuje. Po?ev?i od krokodila i medvjeda, zavr?iv?i sa jelenima, vjevericama i raznim vrstama ptica.

Granice

[ uredi | uredi kod ]

Isto?na granica Georgia-e je atlantski ocean i savezna dr?ava South Carolina , na jugu grani?i sa Floridom na zapadu sa Alabamom i na sjeveru sa Tennesseeom i Sjevernom Karolinom .

Stanovni?tvo

[ uredi | uredi kod ]

U Georgia-i ?ive 8.684.715 stanovnika (Stanje: 2003), od toga 62,6 % bijelci, 28,7 % crnci i Afro-Amerikanci, 5,3 % Hi?panjolci, 2,1 % Aziati, 0,3 % Indijanci. Postoje 3.006.369 doma?instva.

Indijanci .- Georgija je domovina poglavito Indijancima jezi?ne porodice Muskhogean , to su, viz.: Apalachicola , Chiaha , Guale , Hitchiti , Oconee , Okmulgee , Tamathli , Yamasee i Yuchi (porodica Uchean ).

Povijest

[ uredi | uredi kod ]

Prije ?to su stigli europljani u Georgia-u, vladali su Creek - i Cherokee - Indijanci zemljom. Prvi europljan je bio ?panjolac Lucas Vazquez de Ayllon , koji je 1526 . blizu otoka St. Catherine's Island stvorio prvu koloniju . Hernando de Soto je stigao 1540 . na obalu Georgia-e i istra?ivao je zemlju. 1566 . ?panjolci osnivaju Santa Catalinu . Konflikt između ?panjolske i Engleske je izbio oko 1670 ., kad su englezi sa sjevera iz Karoline a ?panjolci sa juga iz Floride nai?li jedni na druge. Englezi su nazvali zemlju u ?ast svome kralju 'Georg II.' Georgia . 1680 . su uspjeli zauzet ?panjolski Santa Catalina.

Okruzi (Counties)

[ uredi | uredi kod ]

Georgia se sastoji od 159 okruga (counties).

Najve?i gradovi

[ uredi | uredi kod ]
Gradovi s vi?e od 15.000 stanovnika
(Stanje : 1. srpanj 2004)
419.122 Atlanta Douglasville 26.461
191.326 Augusta Statesboro 24.604
182.850 Columbus Duluth 24.255
129.808 Savannah Griffin 23.397
102.744 Athens Newnan 22.520
94.990 Macon Forest Park 21.184
85.044 Roswell Carrollton 21.010
76.253 Albany Milledgeville 19.268
60.547 Marietta Snellville 18.782
56.305 Warner Robins Thomasville 18.526
45.755 Smyrna College Park 18.353
45.373 Valdosta Decatur 18.251
35.551 Rome Acworth 18.093
35.457 East Point Cartersville 17.403
34.245 Alpharetta Woodstock 17.214
33.810 Peachtree City Americus 16.737
31.478 Dalton Dublin 16.689
31.107 Gainesville Tifton 16.197
30.566 Hinesville St. Marys 16.187
27.433 Kennesaw Brunswick 15.978
26.955 LaGrange Riverdale 15.611
26.925 Lawrenceville Waycross 15.187