Gelzenkirhen krava Gelsenkirchen
Opera u Gelzenkirhenu
Zastava Grb
Osnovni podaci
Dr?ava	Njema?ka
Gradona?elnik	Frank Baranowski (SPD)
Savezna dr?ava	Severna Rajna-Vestfalija
Stanovni?tvo
Stanovni?tvo	259.744 [1]
Gustina stanovni?tva	2.477 st./km²
Geografija
Koordinate	51°30′21″N 7°06′09″E  /  51.50583°N 7.1025°E  / 51.50583; 7.1025
Vremenska zona	UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina	25-95 m
Povr?ina	104,9 km²
Gelzenkirhen krava Gelzenkirhen krava (Njema?ke)
Ostali podaci
Po?tanski kod	45867
Pozivni broj	0209
Registarska oznaka	GEkas
Web-stranica	www.gelsenkirchen.de

Gelsenkirchen je grad njema?ke savezne dr?ave Sjeverna Rajna-Vestfalija . Nalazi se u sjevernom dijelu Rurske oblasti. Ukupan broj stanovnika je oko 274.926, po podacima od 31. prosinca 2002 . godine. Prvi dokumentirani podaci u kojima se spominje Gelsenkirchen datiraju iz 1150 . godine. Kao malo selo spominje se u 19. vijeku , kada je cijelu regiju zahvatila Industrijska revolucija . 1840 . godine, kada se po?elo sa eksploatacijom ugljena u obli?njem rudniku, 6000 stanovnika je ?ivjelo u Gelsenkirchenu. Godine 1900 . broj stanovnika je porastao na 138.000. Po?etkom 20. vijeka , Gelsenkirchen je bio najzna?ajniji industrijski grad po iskopavanju ugljena u Europi . Nazivan je "Gradom tisu?u vatri" ( Stadt der 1000 Feuer ), zbog dimova koji su zamra?ivali grad. 1928 . godine Gelsenkirchen se spojio sa susjednim gradovima - Buerom i Horstom. Grad je od tada nosio ime Gelsenkirchen-Buer . Tako je bilo sve do 1930 . godine kada je grad vratio svoj prvobitni naziv - Gelsenkirchen. Tijekom nacisti?ke ere Gelsenkirchen je ponovo postao centar proizvodnje ugljena i rafinerije nafte , pa je zbog toga ?esto bombardiran od saveznika u Drugom svjetskom ratu . Danas u Gelsenkirchenu nema vi?e ugljenokopa. To je grad koji stalno poku?ava promjeniti svoj izgled. U gradu je desetlje?ima bila najve?a nezaposlenost u Njema?koj . Danas se u gradu nalazi najve?a solarna elektrana. U Gelsenkirchen-Scholvenu se nalazi termoelektrana na ugljen sa najve?im dimnjakom u Njema?koj (?ak 302 metra). U Gelsenkirchenu je smje?ten bundesliga?ki nogometni klub Schalke 04 . Stadion Schalkea, Veltins-Arena, je okarakteriziran kao najinovativniji stadion sagrađen poslijednjih godina. Na njemu ?e biti organizirano nekoliko utakmica SP u nogometu 2006.

Premda se dana?nji dio grada, koji se zove Buer, prvi put spominje u spisu zvanom Buira Heriberta Prvog 1003 . godine, na ovom podru?ju su ljudi lovili na brdu sjeverno od Emschera jo? prije Bron?anog doba , dakle prije 1000. godine pne. Tada ljudi nisu ?ivjeli u ku?ama kakve se danas viđaju, nego na malim radili?tima koja su se nalazila neposredno jedna pored drugih, zavise?i jedno od drugog. Kasnije, Rimljani dolaze na ove prostore, a oko 700. godine, naselili su ga Saksonci. Nekoliko dijelova grada koji se danas nalaze u sjevernom Gelsenkirchen, spominju se u dokumentima ranog srednjeg vijeka . Neki od primjera su: Raedese (danas Rese (Resse), Middelvic, Middelich, (danas dio Resea), Sutheim, Sutum; danas dio Beckhausen i Sculven (danas (Scholven)).

Sve do sredine 19. stolje?a, podru?je i okolina Gelsenkirchena je bila jako slabo naseljena, a stanovni?tvo se isklju?ivo bavilo agrarnom kulturom. 1815 . godine, poslije privremene vlasti Velikog Vojvodstva Berg, Gelsenkirchen je pripao Prusiji , odnosno pruskoj provinciji Vestfalija. Gelsenkirchen (ne uklju?uju?i dana?nja sjeverna naselja, među kojima je i Buer) pripao je amt-u Wattenscheid u distriktu Bochum (vladin distrikt Arnsberg). Buer, koji je bio amt sa vlastitim pravima, je sa obli?njim Horstom postao dio distrikta Recklinghausen u vladinom distriktu Munster. Ovako je bilo do 1928 . godine.

Poslije pronalaska ugljena u Rurskoj oblasti 1840 . godine (?to je izazvalo industrijalizaciju) i izgradnju ?eljezni?ke pruge Koln - Minden ), Gelsenkirchen je dobio svoju ?eljezni?ku stanicu. 1868 . godine Gelsenkirchen postaje sjedi?te amt-a u okviru bochumskog distrikta kog su ?inili Gelsenkirchen, Braubauerschaft (od 1900. Bismarck), Schalke, Heßler, Bulmke i Hullen.

Friedrich Grillo je osnovao korporaciju kemijske industrije (Aktiengesellschaft fur Chemische Industrie) u Schalkeu 1872 . godine, a kasnije i poduze?e Schalker Gruben- und Huttenverein. Godinu dana kasnije osnovao je tvornicu stakla i zrcala (Glas- und Spiegel-Manufaktur AG), opet u Schalkeu. Nakon ?to je postao zna?ajano sjedi?te te?ke industrije, Gelsenkirchen je 1875 . prerastao u grad.

1885 . godine, nakon ?to se bochumski distrikt razdvojio, Gelsenkirchen je postao sjedi?te vlastitog distrikta ( Kreis-a ) koji je trajao do 1926 . godine. Gradovi Gelsenkirchen i Wattenscheid, kao i Amteri Braubauerschaft (od 1900, Bismarck), Schalke, Uckendorf, Wanne i Wattenscheid su pripadali gelsenkirchenskom distriktu. Nekoliko godina poslije, 1896 . godine, Gelsenkirchen je odvojen od distrikta Gelsenkirchen kako bi postao nezavisan grad ( kreisfreie Stadt ). 189 . godine, Horst se odvojio od amt-a Buer, koji je također prerastao u grad 1911 . godine, a u nezavisan godinu dana kasnije. U međuvremenu, Horst postaje sjedi?te vlastitog amta. 1924 . godine, ruralna zajednica Rotthausen, koja je do tada pripadala distriktu Essen , postaje dio distrikta Gelsenkirchen. 1. travnja 1928. godine, u vrijeme pruske reforme lokalnih samouprava, gradovi Gelsenkirchen i Buer zajedno sa amtom Horst transformiraju se u nezavisan grad nazvan Gelsenkirchen-Buer. Od tada, cijelo podru?je grada pripada distriktu Munster. 21. svibnja 1930. godine, na prijedlog lokalnih vlasti, grad mijenja ime u Gelsenkirchen. U to vrijeme, grad je imao 340.000 stanovnika.

Za vrijeme dok su nacisti vladali Njema?kom, Gelsenkirchen, nalaziv?i se u sredi?tu Rurske oblasti, bio je centar ratne industrije. Ni u jedno drugo vrijeme gelsenkirchenska industrija nije imala ve?u proizvodnju. Ovo je s jedne strane, poslije masovnih otkaza dvadesetih godina, napravilo mnogo novih radnih mjesta u te?koj industriji. S druge strane, grad je prirodno postao meta bombardiranja saveznika u Drugom svjetskom ratu , koja su uni?tila tri ?etvrtine Gelsenkirchena. ?ak i danas, mnoga skloni?ta se mogu na?i u gradu. Neke od gradskih slu?benih zgrada kao ?to su Hans-Sachs-Haus u centru grada i gradska dvorana u Bueru, imaju skloni?ta koja se nalaze u skoro istom stanju kao i za vrijeme rata.

Dvije sinagoge u Gelsenkirchenu su uni?tene za vrijeme anti?idovskih nereda Kristalne no?i u novembru 1938 . godine, dok je jedna relativno o?te?ena. U Bueru je također zapaljena jedna sinagoga.

Za vrijeme Hitlerove vladavine (1933-1945.), gradona?elnik je bio Carl Engelbert Bohmer, ?lan NSDAP -a.

Kada su uvedeni po?tanski brojevi, Gelsenkirchen je bio jedan od prvih gradova u Zapadnoj Njema?koj koji je dobio dva broja: Bueru je dodeljen broj 466, dok je Gelsenkirchenu pripao 465. Ovi brojevi su bili u upotrebi do 1. srpnja 1993 . Prva sveobuhvatna ?kola u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji je otvorena 1969.godine. 1987 . godine papa Ivan Pavao II. je odr?ao misu pred 85.000 ljudi u gelsenkirchenskom Parkstadionu. Papa je također postao i po?asni ?lan nogometnog kluba Schalke 04.

28.4. 2000 . godine, zatvoren je Ewald-Hugo ugljenokop ?- poslijednji gelsenkirchenski ugljenokop. Tri tisu?e ugljenokopa?a su izgubili svoj posao. 2003 . godine, Buer je proslavio tisu?ugodi?njicu od svog prvog dokumentiranog spominjanja, a FK Schalke 04 je 4.5. 2004. proslavio stogodi?njicu od osnivanja.

Danas, Gelsenkirchen je znanstveni, uslu?ni i proizvođa?ki centar sa dobrom infrastrukturom.

Navedeni podaci su predpostavke, podaci sa popisa ili istra?ivanja broja stanovnika Gelsenkirchena u pro?losti.

Godina Broj stanovnika 1798 . ca. 350 1838 . 505 1871 . 7.825 1875 . 11.295 1.12. 1890 . ¹ 28.057 1.12. 1895 .¹ 31.582 1.12. 1900 . ¹ 36.937 1903 . 138.000 1.12. 1905 .¹ 147.005 1.12. 1910 . ¹ 169.513 1914 . 175.000 8.10. 1919 . ¹ 168.557 16.6. 1925 . ¹ 208.512 1928 . 340.077

Godina Broj stanovnika 16.6. 1933 . ¹ 332.545 17.5. 1939 . ¹ 317.568 1945 . 160.000 13.9. 1950 . ¹ 315.460 1959 . 391,745 6.6. 1961 . ¹ 382.689 31.12. 1970 . 347.100 30.6. 1975 . 325.400 30.6. 1980 . 305.600 30.6. 1985 . 286.500 1.1. 1989 . 287.255 30.6. 1997 . 287.800 31.12. 2003 . 272.445 31.12. 2004 . 270.107

¹ Podaci sa popisa

Gelsenkirchen poku?ava sebe predstaviti centrom solarne tehnologije. Shell Solar Deutschland GmbH proizvodi solarne ?elije u Rotthausenu. Scheuten Solar Technology također proizvodi proizvode bazirane na ovoj tehnologiji. Prema istra?ivanjima Bertelsmann fonadacije, Gelsenkirchen je, poslije Leipziga , Karlsruhea i Bremena , njema?ki najprijateljski poslovni grad.

Gelsenkirchenle?i na saveznim autoputevima A 2, A 40, A 42 i A 52, kao i na saveznim putevima 224, B 226 i B 227. Gelsenkirchenska glavna ?eljezni?ka stanica se nalazi na kri?anjima linija Oberhausen -Gelsenkirchen- Herne - Dortmund i Essen -Gelsenkirchen- Recklinghausen - Munster . Vodenim putem, do Gelsenkirchena se mo?e do?i preko kanala Rajna -Herne, gdje se nalazi privredno-trgova?ka luka. Kroz luku godi?nje prođe 2.000.000 tona robe, sa povr?inom vode od oko 120 hektara. To je jedna od najve?ih i najzna?ajnih njema?kih kanalskih luka. Povezana je sa ?eljezni?kim sustavom " Deutsche Bahn ". Lokalni prijevoz Gelsenkirchena je oslonjen na tramvajski i autobuski promet kojim rukovodi Bochum-Gelsenkirchener Straßenbahn AG (BOGESTRA). Vestische Straßenbahnen GmbH rukovodi samo autobusnim prometom u sjevernom dijelu grada, iako ime poduze?a ukazuje da se radi i o tramvajskom. U gradu postoji i laki metro sustav, vi?e poznat kao Gradski vlak (Stadtbahn). Postoje tri tramvajske linije, jedna gradskog vlaka i oko 50 autobusnih.

Gelsenkirchen je sjedi?te udruge lokalnih radija Sjeverne Rajne-Vestfalije (Verband Lokaler Rundfunk in Nordrhein-Westfalen e.V. (VLR)). REL (Radio Emscher-Lippe) se također nalazi u Gelsenkirchenu.

Pored svih novina Buersche Zeitung su dnevne. Dortmunske novine Ruhr-Nachrichten ima lokalnu rubriku. Također, novine Westdeutsche Allgemeine Zeitung i lokalna radio stanica REL izvje?tavaju o događanjima na lokalnoj razini.

Tu su i besplatne nedjeljne novine Stadtspiegel Gelsenkirchen .

U gradu se događaju zna?ajne promjene u prometnoj infrastrukturi uo?i SP u nogometu.

Elektrana Westerholt ima najvi?i dimnjak u Njema?koj (337 metara ).

Gelsenkirchen ima 51 osnovnu ?kolu (36 "dr?avnu" ?kolu, 12 katoli?kih, 3 evangelisti?ke), 8 glavnih, 6 realnih, 7 gimnazija i 4 op?e, od kojih je Op?a ?kola Bismarck jedina op?a ?kola kojom upravlja vestfalski ogranak Evangelisti?ke crkve.

Gradska knji?nica sa ograncima u Horstu, Bueru i Erlu ima vi?e od 100.000 knjiga , filmova i CD-a.

• Newcastle ( Newcastle-upon-Tyne ) ( Velika Britanija )
• Zenica ( Bosna i Hercegovina )
• ?ahti (?ahtы) ( Rusija )
• Olsztyn ( Poljska )
• Cottbus ( Brandenburg , Njema?ka )
• Buyukcekmece (Naselje u Istanbulu ) ( Turska )

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se ?lanak na temu: Gelsenkirchen

• Zvani?ni sajt op?tine ( de )
• Nem. Savezni zavod za statistiku ( de )
• Stalna konferencija gradova i op?tina ( de )
• KommOn - Informacioni sistem gradova, op?tina i okruga. ( de )
• www.gelsenkirchen-im-blick.de