Frederick Douglass
(rođen
Frederick Augustus Washington Bailey)
(
14. februar
1817.
ili
1818.
[1]
[2]
?
20. februar
1895.
) bio je ameri?ki socijalni reformator,
abolicionist
, govornik, knji?evnik i dr?avnik. Nakon bijega iz ropstva u
Marylandu
, postao je nacionalni vođa abolicionisti?kog pokreta u
Massachusettsu
i New Yorku. Postao je poznat po govorni?tvu i pronicljivim zapisima
protiv ropstva.
U skladu s tim, abolicionisti su ga u svoje vrijeme opisivali kao primjer velikog intelektualca, ?to je bilo protiv mi?ljenja robovlasnika da robovi nemaju intelektualnu sposobnost da funkcioniraju kao neovisni ameri?ki građani.
[3]
U isto vrijeme,
sjevernjacima je
u to vrijeme bilo te?ko povjerovati da je tako sjajan govornik nekada bio rob.
Douglass je napisao tri
autobiografije
, posebno opisuju?i svoja iskustva u
Pripovijesti o ?ivotu Fredericka Douglassa, ameri?kog roba
(1845), koja je postala bestseler i koja je uvelike utjecala na
abolicionizam
, kao i njegova druga knjiga,
Moje ropstvo i moja sloboda
(1855). Nakon
građanskog rata
, Douglass je nastavio svoju borbu protiv ropstva i napisao posljednju autobiografiju,
?ivot i vremena Fredericka Douglassa
. Prvi je put objavljena 1881. i revidirana 1892., tri godine prije njegove smrti, knjiga opisuje događaje tijekom i nakon građanskog rata. Douglass je također aktivno podr?avao
?ensko pravo glasa
i obna?ao nekoliko du?nosti dr?avne uprave. Bez njegove suglasnosti, Douglass je postao prvi
Afroamerikanac
nominiran za potpredsjednika Sjedinjenih Dr?ava kao kandidat za potpredsjednika kandidatkinje za predsjednika
Victorije Woodhull
, uz potporu Stranke jednakih prava.
[4]
- ↑
William S. McFeely (1991).
Frederick Douglass
. W.W. Norton & Company. str.
8
.
ISBN
978-0393634112
.
- ↑
The Life and Times of Frederick Douglass: From 1817?1882
. str. 2. ≫On page 2 of his third and final autobiography, he gives his best guess as 1817: "I suppose myself to have been born in February, 1817."≪
- ↑
Stewart, Roderick M. 1999. "The Claims of Frederick Douglass Philosophically Considered."
Frederick Douglass: A Critical Reader
, B. E. Lawson and F. M. Kirkland, eds., pp 155?56. Wiley-Blackwell.
ISBN
978-0-631-20578-4
.
"Moreover, though he does not make the point explicitly, again the very fact that Douglass is ably disputing this argument on this occasion celebrating a select few's intellect and will (or moral character)?this fact constitutes a living counterexample to the narrowness of the pro-slavery definition of humans."
- ↑
Trotman, C. James (2011).
Frederick Douglass: A Biography
, str. 118?119, Penguin Books.
ISBN
978-0-313-35036-8