Franjevci
Ordo fratrum minorum

(franjeva?ki grb)
Kratica naziva:	OFM
Godina osnivanja:	1209.
Godina reorganiziranja:	-
Reorganizator:	-
Mjesto osnivanja:	...
Franjo Asi?ki
utemeljitelj:	Franjo Asi?ki
krilatica: ...
Slu?beni jezik :	...
Sjedi?te:	Rim
franjeva?ki general :	...
franjeva?ki ?elni ?ovjek:	general
Roditeljski red:	-
Redovi nastali iz ovog reda:	Red Manje Bra?e, Konventualci, Kapucini podredovi = Mala Bra?a, Klarise, Franjeva?ki Svjetovni red broj pripadnika = oko 2.000.000
Podredovi:	{{{podredovi}}}
Broj pripadnika:	{{{broj pripadnika}}}
Poznati pripadnici:	...
Odijelo:	...
...

Franjevci ili fratri su naziv za svjetovni rimokatoli?ki red ustanovljen po nadahnu?u sv. Franje Asi?kog ( 1182 - 1226 ).

Latinski naziv za Franjevce je 'Ordo fratrum minorum', krat. OFM. Red Manje Bra?e je osnovao Franjo Asi?ki 1209. godine.

Sv. Franjo je po svom obra?anju ustanovio bratstvo "Pokorni?ka bra?a i sestre", iz kojeg se razvijaju tri franjeva?ka reda:

• Mala Bra?a - mu?ki red
• Klarise - ?enski red
• Franjeva?ki Svjetovni Red - i mu?ki i ?enski
• Franjevci tre?oreci glagolja?i - mu?ki samostanski red

Kako bi ostali vjerni Utemeljiteljivom idealu, franjevci su pokretali brojne "obnove", kroz koje su se uobli?ile tri razne redovni?ke obitelji. Svaka od tih triju obitelji ima svoje vlastite poglavare i vlastite strukture:

• Red Manje Bra?e (OFM)
• Red Manje Bra?e Konventualaca (OFMConv)
• Red Manje Bra?e Kapucina (OFMCap)

Franjeva?ki red slijedi pravilo reda, a povijest pravila je sljede?a:

• prvo pravilo reda je ustanovljeno 1221 . godine, a preradio ga je papa Grgur IX 1228 . godine
• drugo pravilo je izradio 1289 godine papa Nikola IV i ostalo je na snazi do 1883 . godine
• tre?e pravilo je napisao papa Leon XIII , 1883 .
• ?etvrto i trenutno va?e?e pravilo je izradio 1978 godine papa Pavao VI .

Franjeva?ki red danas ima oko 2,000,000 pripadnika, i ima svoje sjedi?te u Rimu .

Prvi misionari u Americi bili su franjevci. Petorica franjevaca sudjelovala su ve? u pohodu Francisca Bobadille 1500. , a idu?ih 13 do?lo je s drugim upraviteljem Hispaniole Nicolasom de Ovandom 1502. godine. ^[1] Godine 1505. utemeljena je prva franjeva?ka provincija u Americi. Devetnaest godina kasnije prvih 12 franjevaca stiglo je u Meksiko . Godine 1533. utemeljili su prvu provinciju u Limi i odande po?eli odlaziti na prostor dana?njega ?ilea , gdje je prva provincija utemeljena tek 1565. Godine 1553. utemeljili su prvi samostan u gradu Santafe de Bogota u dana?njoj Kolumbiji , a dvije godine kasnije prvi je biskup grada Asunciona osnovao prvu paragvajsku misiju. U dana?nju Venezuelu stigli su 1575. iz Santo Dominga , svoje prve postaje u Americi. Nakon toga prvog velikog vala ?irenja kr??anstva ponovno su se istaknuli krajem 18. stolje?a preuzev?i misije u Kaliforniji koje su isusovci morali napustiti. U tom dobu franjevci su vodili ?ak 163 misije, a godine 1789. u Americi i na Filipinima bilo ih je ?ak 4 195. Godine 1686. Antoni Llinas utemeljio je u ?panjolskoj posebnu ustanovu ( colegio de Escornalbou ) namijenjenu izobrazbi i pripremi misionara za Ameriku.

Franjevci su otvorili prve ?kole za Indijance u Texcocu 1523. i u gradu Meksiku 1525. godine. Osnovali su i Colegio de Santa Cruz de Tlatelolco , neku vrstu znanstvene i akademske ustanove za prou?avanje indijanskih jezika, op?e povijesti i civilizacija te za pou?avanje pre?ivjelih potomaka znamenitih aste?kih loza onim disciplinama i znanjima kojima je trebao biti vi?an svaki kr??anin.

Franjevci su igrali istaknutu ulogu u povijesnom i kulturnom ?ivotu Bosne i Hrvatske . Hrvatski sveci franjevci su sv. Nikola Taveli? i sv. Leopold Mandi? . U Bosnu dolaze kao misionari koji rade na iskorjenjivanju u?enja bosanskih krstjana , ve? 1291 . godine i tu trajno ostaju, a franjeva?ka provincija Bosna Srebrena je jedina ustanova koja neprekidno djeluje od srednjeg vijeka pa do danas. Godine 1339 . se ustanovljava Bosanska vikarija , na ?elu s fra Peregrinom Saksoncem , koji je imao zna?ajnu ulogu i na dvoru bana Stjepana II. Kotromani?a , a naimenovan je i bosanskim biskupom .

Prvi franjeva?ki samostan u Bosni je podignut u Milama kod Visokog oko 1340 . godine, a kasnije su izgrađeni i samostani u Sutjesci , Olovu , Srebrenici , Fojnici , Kre?evu ... Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vode?i polo?aj na ?itavom Balkanu, a njeno podru?je se prote?e od Apulije na sjeveru Italije pa do Crnog mora . U prvoj polovini 15. stolje?a se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanja Bosne dolazi do podjele vikarije 1514 . na Bosnu Srebrenu (na prostoru pod Turskom okupacijom) i Bosnu-Hrvatsku (na preostalom podru?ju) i obje ove vikarije su 1517 . godine izdignute u rang provincija. Sultan Mehmed El-Fatih je 1463 . godine izdao dokument na osnovu kojeg se franjevcima dozvoljava dalje djelovanje u Bosni .

U 16. stolje?u se podru?je provincije Bosne Srebrene ?iri s Turskim osvajanjima, pa obuhva?a i Slavoniju , Srijem , Banat i ju?nu Ugarsku (do Budima ). U 18. stolje?u, dolazi do osamostaljivanja dalmatinskih samostana, a potom se 1757 . izdvajaju i prekosavski samostani, te se 1758 . godine ustanovljava podru?je Bosne Srebrene koje odgovara granicama Bosne i Hercegovine, a 1847 se ustanovljava i zasebna hercegova?ka provincija . Brojni franjevci Bosne Srebrene su imali neprocjenjiv doprinos kulturnom i znanstvenom ?ivotu Bosne i Hercegovine , a najistaknutiji među njima bili su: Matija Divkovi? , Nikola La?vanin , Filip Lastri? , Ivan Franjo Juki? , Grga Marti? , kao i mnogi drugi.

• Bosanski franjevci

Franjevci na Wikimedijinoj ostavi