Finci

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Finska porodica
Finski ples

Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finlandare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4,828,000) i zna?ajnijom populacijom u SAD -u 812,000, i ?vedskoj 200,000 bez Lansipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru ?vedske. Jezi?no Finci pripadaju finskom ogranku Baltofinaca i uralskoj etnolingvisti?koj porodici, a njihovi prvi srodnici su Estonci i Kareli .

Ime Finci dolazi od naziva Fenni koja se spominje u Tacitovoj Germaniji. Ovaj naziv vjerojatno se odnosio na Laponce koji su tu ?ivjeli prije dolaska Finaca. Fincima je pradomovina, kao i ostalim Ugrofincima, u podru?ju oko gorja Ural , po kojemu je uralska porodica i dobila ime.

Lokalne skupine

[ uredi | uredi kod ]

Fincima su najsrodnije skupine su Kveni (Kveenit) iz Norve?ke koji govore kvenskim jezikom , također ?lanom finske skupine jezika; Lansipohjalaiset koji govore tornedalski jezik ; Kareli ili Karjalaiset. Manje finske skupine su Savo ( Savolaiset ); Hamalaiset ili Tavasti ; Pohjalaiset ; Etelapohjalaiset ; Varsinaissuomalaiset ; Ruotsinsuomalaiset (?vedski Finci); Metsasuomalaiset (?umski Finci).

Historija

[ uredi | uredi kod ]

Finska plemena su Finsku po?eli naseljavati oko 100 . godine potiskuju?i na sjever prastanovnike Laponce , no i sami su bili pokoreni od ?veđana u 12. vijeku , te ih pokrstili.

Obi?aji Finaca

[ uredi | uredi kod ]
Puukko no?

Tradicionalni ?ivot Finaca o?uva se u ruralnim krajevima, gdje se jo? ?uvaju stara znanja i obrti . Danas mnoge obitelji ?ive na farmama do kojih se dolazi paljenjem ?uma (kaskiviljelys kultivacija) [1] . Na individualnim farmama uz agrikulturu kombinira se i lov i ribolov . Mehanizacijom i specijalizacijom farmi od 1950.-tih proizvodnja se orjentira na uzgoj svinja i goveda. Mlijeko je veoma proizvod i va?an sastojak mnogih jela i veoma popularnog sira juustoleipa . Ovaj sir, izgledom na kruh, poznat i kao "cheese bread", proizvodi se od mlijeka krava i sobova. nakon pre?anja ostavlja se pored vatre, dok sa vanjske strane ne bi dobio izgled tosta [2] . Mu?karci su vje?ti u izradi drvenih i metalnih predmeta kao ?to su vakka -posude i tradicinalni i univerzalni puukko -no?. ?ene su specijalizirane u tkanju i ?ipkarstvu , a veoma su popularne izrade zidnih ?ilima pozatih u njihovom jeziku kao ryijy ( [3] )

Dru?tvo

[ uredi | uredi kod ]

Sve do 19. vijeka finsko dru?tvo se sastojalo od seljaka-talonpojat, građana (burgeri), sve?enstva ili klera i plemstva. Dana?nje socijalno klasno dru?tvo sastoji se od seljaka-farmera, radne klase (neruralni manuelni radnici), male bur?oazije (petite bourgeoisie; vlasnici trgovina i poduzetnici), donje srednje klase, gornje srednje klase i vi?e klase (vlasnici korporacija i menad?eri).

Religija

[ uredi | uredi kod ]

Izvorno do pojave kr??anstva finska religija je ?amanizam a sredi?nje mjesto umitologiji zauzima kulturni heroj Vainamoinen . Od drugih nadnaravnih bi?a javlja se bog neba Umarmen i bog davaoc ki?e, Ukko .

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. ?shifting cultivation” . Arhivirano iz originala na datum 2006-11-22 . Pristupljeno 2015-11-09 .  
  2. Juustoleipa
  3. ?vidi” . Arhivirano iz originala na datum 2006-07-21 . Pristupljeno 2015-11-09 .  

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]