F-4 Phantom II

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
F-4 fantom II [1]

Op?te
Namena lovac-bombarder ,
vi?enameniski avion
Posada 2 ?lana,
pilot i radarski operator
Zemlja porekla   SAD
Proizvođa? Makdonel Daglas
Prvi let 25. maj 1958 .
Prvi korisnik Ameri?ko ratno vazduhoplovstvo
Dimenzije
Du?ina 19,20 m
Razmah krila 11,71 m
Visina 5,03 m
Povr?ina krila 49,24 m²
Masa
Prazan 13 397 kg
Maks. te?ina pri uzletanju 17 964 kg
Pogon
Turbo-mlazni motor 2 × D?eneral elektrik J79-GE-17A
Potisak TMM 2 h 79,4 kN
Performanse
Maks. brzina na H opt 2410 km/h
Takti?ki radijus kretanja 958 km
Dolet 4180 km
Plafon leta 21600 m
Brzina penjanja 15200 m/min

F-4 fantom II ( engl. F-4 Phantom II ) je dvomotorni ameri?ki supersoni?ni lovac-bombarder sa dva sjedi?ta. Za potrebe Ameri?ke mornarice , kopnenih snaga i ratnog vazduhoplovstva SAD , razvio ga je Makdonel Daglas [2] . U slu?bu je u?ao 1960, kada je postao sastavni dio ameri?kih vazdu?nih snaga, ?iji je oslonac bio tokom 70-ih i 80-ih godina kada se postepeno po?inje povla?iti nakon uvođenja modernijih aviona poput F-15 igla i F/A-18 Horneta . Avion je kori??en kao lovac , bombarder i izviđa? u mnogobrojnim sukobima, dok su najpoznatija rati?ta u kojima je kori??en bili vijetnamski i arapsko-izraelski rat 1973 . Razvijen je kao lovac za odbranu nosa?a aviona, ali je zbog odli?nih letnih i borbenih osobina usvojen i u RV SAD, i kori??en i kao bombarder, izviđa?, za elektronska dejstva i druge namjene. Poslednji sukob u kojem je u?estvovao je bio Zalivski rat 1991. gdje je obavljao ulogu izviđa?kog aviona, nakon ?ega se 1996. kona?no povla?i iz slu?be. Preostali avioni su se koristili kao vazdu?ne mete, a ukupno je napravljeno 5195 primjeraka ovog aviona. Izvo?en je i u 11 drugih zemalja svjeta, neke elemente su proizvodile kooperantske fabrike u SR Nema?koj, a po licenci ga je proizvodila firma Micubi?i Japan (F-4EJ). [3]

Razvoj

[ uredi | uredi kod ]

Fabrika Makdonel erkraft je 1953 . godine zapo?ela sa razvojem nasljednika svog aviona F-3X demon . Razvijeno je nekoliko projekata uklju?uju?i verziju koju je trebalo da pokre?e Rajt J67 motor ili D?eneral Elektrik J79. Verzije sa ovim motorima su imale maksimalnu brzinu od 1,97 maha, pa je Makdonel predlo?io mornarici novi ?super demon“. Novi avion je trebalo da ima i promenljivi nosni konus, u koji se po potrebi misije mogao smje?tati radar, kamera ili topovi. Mornarica je bila zainteresovana za novu verziju, ali kako su ve? postoje?i projekti Graman XF9F-9 i Vot XF8U-1 bili dovoljni nije bilo potrebe za novim nadzvu?nim avionom. Zbog toga je Makdonel rekonstruisao svoj projekat u lovca-bombardera za djelovanje u svim vremenskim uslovima, pa je 18. oktobra 1954. Makdonel dobio nalog da izradi YAH-1 prototipove. Predstavnici mornarice su 26. maja 1955. do?li sa potpuno novim zahtjevima, budu?i da je u tom trenutku za juri?ne zadatke postojao A-4 skajhok , a F-8 krusejder za neposredne vazdu?ne borbe. Zbog toga je novi avion preina?en u avion za odbranu flote i dobio je kopilota koji je upravljao radarom.

XF4H-1 protorip

[ uredi | uredi kod ]
F4H-1 fantom II u letu, fotografija iz 1958. godine.

XF4H-1 je bio konstruisan da nosi 4 AAM-N-6 ?sperou III“ rakete sa radarskim navođenjem. Imao je dva J79-GE-8 motora, koja su kao i kod aviona F-101 vudu , bila smje?tena nisko u trupu kako bi bio maksimalno iskori?en prostor za gorivo, pri ?emu su motori uzimali vazduh kroz dva fiksirana usisnika na bokovima. Vrhovi krila su bili zakrivljeni prema gore kako bi omogu?ili bolju kontrolu pri niskim brzinama.

Testiranja u aerotunelu su ipak otkrila neke nestabilnosti, pa su vrhovi krila zakrivljena za dodatnih 5 stepeni. Repne povr?ine su dosta pokretljive, a horizontalni stabilizator je spu?ten nadolje za 23 stepena u odnosu na vertikalni stabilizator. Uz to, na usisnike su dodate pokretne povr?ine koje su ograni?avale koli?inu vazduha koji je ulazio. Mogu?nost presretanja u svim uslovima je bila velika zbog sna?nog AN/APQ-50 radara.

Poslije znatnih izmjena, prototip novog aviona je prvi put poletio 27. maja 1958 . godine [2] . Pilot je bio Robert Litl. Predlagana imena su bila Satan i Mitra, ali je na kraju odlu?eno da se koristi ime Fantom. Po?to je Makdonel ve? imao raniji lovac sa tim imenom FX-1 fantom , Fantom 2 je postalo slu?beno ime aviona. Avion je po?eo da se uvodi u naoru?anje 1960 . godine, a po?etna oznaka prve verzije F4X-1 je promijenjena u F-4A u semptembru 1962 .

Proizvodnja

[ uredi | uredi kod ]

Na po?etku proizvodnje, radar je unapređen na ve?i i sna?niji AN/APQ-72 ?to je rezultovalo pove?anjem nosa i preradom pilotske kabine kako bi kopilot imao vi?e prostora. F-4B je pobjedio u takmi?enju za lovca Ameri?kog ratnog vazduhoplovstva protiv aviona F-106 delta-dart u januaru 1962. Ratno vazduhoplovstvo je pozajmilo dva mornari?ka aviona i privremeno ih ozna?ilo sa F-110A spektre kako bi ih prilagodio svojim potrebama. Za razliku od mornarice koja je preferirala presreta?ke uloge, Ratno vazduhoplovstvo je F-4 zami?ljalo isklju?ivo u ulozi lovca-bombardera, ?to se na kraju ostvarilo verzijom F-4C, koja je prvi put polijetela 27. maja 1963. i u prvom letu postigla brzinu ve?u od 2 maha.

Proizvodnja F-4B ?fantoma“ u SAD je prekinuta 1979. kada je brojka proizvedenih aviona dosegla 5195 (138 aviona je proizvedeno u Japanu) ?to ga ?ini drugim najproizvođenijim i izvo?enim ameri?kim avionom. Od 5195 aviona, 2874 su napravljena za USAF, 1264 za mornaricu, dok je ostatak napravljen za strane kupce. Posljednji proizvedeni avioni su oti?li u Tursku, dok je ba? posljednji F-4 proizveden 1981. u Japanu (verzije F-4EJ). Tokom 2001. godine je bilo oko 1100 aviona u slu?bi ?irom svijeta.

Rekordi

[ uredi | uredi kod ]

Uprkos svojim velikim dimenzijama, maksimalnoj masi prilikom uzletanja od 27.000 kg, F-4 je imao maksimalnu brzinu od 2,23 maha i brzinu penjanja od 210 m/s pa je odmah prilikom ulaska u slu?bu oborio 15 svetskih rekorda. Mogao je poneti 8480 kg naoru?anja na 9 spoljnih podvesnih ta?aka, a arsenal mu se sastojao od raketa vazduh-vazduh, vazduh-zemlja, nevođenih bombi i nuklearnog naoru?anja, a kako se u vreme njegovog uvođenja u slu?bu F-8 ?krusejder“ koristio za blisku borbu, F-4 kao i ostali lovci presreta?i nije imao ugrađen top. Posadu je ?inio glavni pilot i kopilot koji je pomagao u vizuelnom i radarskom otkrivanju neprijatelja i navigaciji. Postignut je niz apsolutnih rekorda sa Fantomom, uklju?uju?i najve?u brzinu na maloj visini od 1452 km/h, brzinski rekord na visini od 2585 km/h, visinski rekord od 30.040 m i drugi. Rekord brzine na maloj visini se odr?ao 16 godina.

  • 6. decembar 1959. drugi XF4H-1 postavlja novi svetski visinski rekord od 30.040 m koji je do tada dr?ao sovjetski prototip Suhoj T-43-1.
  • 5. septembar 1960. F4H-1 je leteo 500 km srednjom brzinom od 1958 km/h.
  • 25. septembar 1960. je leteo 100 km brzinom od 2237 km/h.
  • 24. maj 1961. tokom proslave 50 godi?njice vazduhoplovstva u mornarici, prelije?e ceo kontinentalni deo SAD za 2 sata i 47 minuta.
  • 28. avgust 1961. F-4 fantom prelije?e udaljenost od 4,8 km brzinom 1452 km/h pri visini manjoj od 40 m.

Operativna upotreba

[ uredi | uredi kod ]

Vijetnamski rat

[ uredi | uredi kod ]
Glavni ?lanak: Vijetnamski rat
Mornari?ka varijanta aviona fantom F-4J tokom Vijetnamskog rata

Mornarica SAD i marinci

[ uredi | uredi kod ]

Lova?ka eskadrila BF-121 ?pismejkeri“ je 30. decembra 1960. postala prvi korisnik F-4 fantoma, a prva eskadrila sa borbeno spremnim verzijama F4X-1 je bila BF-74 ?bi-devilers“ koja je svoje avione dobila 8. jula 1961. U oktobru 1961. ?fantomi“ zavr?avaju pripreme za slu?bu na nosa?ima, a prva slu?ba je zapo?ela u periodu između 1962?1963. na nosa?u aviona Ju-es-es Forestal. Do incidenta u Tonkin zalivu 13 od 31 mornari?ke eskadrile su bile opremljene ovim avionom, a prvi borbeni letovi su se odvijali 5. avgust 1964. iznad Vijetnama sa nosa?a aviona Ju-es-es Konstelej?on. Prva Fantomova vazdu?na pobjeda je dobijena 9. aprila 1965 , kad je F-4B iz lova?ke eskadrile BF-96 kojim je pilotirao Terens Marfi oborio sjevernovijetnamski MiG-17 . Fantom je i sam oboren gre?kom iz drugog Fantoma, pretpostavlja se raketom Sperou .

Sredinom maja 1972. poru?nik Rendi Djuk Kaninghem ( engl. Randy "Duke" Cunningham ) i Vilijam P. Driskol ( engl. William P. Driscoll ) u F-4J fantomu obaraju tri MiG-17 aviona i tako postaju prvi asova. U njihovom petom dobijenom dvoboju, veruje se da su oborili Severno vijetnamskog asa poru?nika Tuna, ali to nije potvrđeno. Prilikom povratka sa misije ih je pogodila i te?ko o?tetila raketa zemlja-vazduh, nakon ?ega su se katapultirali tek ?to su do?li iznad okeana kako ne bi bili zarobljeni.

Tokom rata, po ameri?kim tvrdnjama, mornari?ki Fantomi su oborili 40 neprijateljskih aviona i izgubili 71 Fantoma (5 od lovaca, 13 od PV raketa, 53 od artiljerije PVO). Jo? 54 Fantoma su izgubljena u udesima. Od neprijateljskih aviona, 22 su bili MiG-17, 14 MiG-21 , 2 An-2 , i 2 MiG-19 . Osam je oboreno sa Sperou raketama, 31 Sajdvajnderima .

Marinci su uni?tili 3 neprijateljska aviona, a izgubili 75 u borbi, uglavnom zbog PV artiljerije, i 4 u udesima.

Ameri?ko RV

[ uredi | uredi kod ]
Varijanta aviona ameri?kog RV fantom F-4E opremljen naoru?anjem, na slici 4 rakete Sperou (AIM-7), 4 rakete ?falkon“ (AIM-4) i top M61A1 vulkan kalibra 20 mm.

Iako je na po?etku ameri?ko RV nevoljno prihvatio mornari?ki avion, kasnije je postao najve?i korisnik F-4 fantoma. Prvi fantomi SAD RV u Vijetnamu su bili F-4C 555-te takti?ko lova?ke eskadrile koji su pristigli u decembru 1964. Na dan 10. jula 1965. oboren je prvi MiG-17 sa raketama Sajdvajnder. Fantom iz 45-e eskadrile je postao prvi Ameri?ki avion oboren od strane neprijateljskih raketa zemlja-vazduh, dok je dana 5. oktobra 1966, prvi ameri?ki avion, F-4C fantom oboren od strane rakete vazduh-vazduh ispaljene sa sjevernovijetnamskog aviona MiG-21.

Od dolaska Fantoma u Vijetnam, oni su obavljali misije lovca za prevlast u vazduhu i bombardera. Napadali su i mete u Laosu. Zbog velikih gubitaka aviona F-105 tander?if ( engl. F-105 Thunderchief ), Fantomi su sve vi?e morali da obavljaju uloge bombardera, da bi poslije novembra 1970 , postali glavni bombarder USAF-a u jugoisto?noj Aziji.

Gubici Fantoma USAF-a su bili, po ameri?kim tvrdnjama:

  • USAF - 445, 337 u borbi, od toga 193 iznad sjevernog Vijetnama (33 od MiG-ova, 30 od PV raketa, 307 od PV artiljerije).
  • Izviđa?ki RF-4C - 83, 72 u borbi
  • ukupni USAF gubici - 528 F-4 i RF-4 fantoma
  • ukupni mornari?ki i marinski gubici - 233
  • ukupni gubici Fantoma snaga SAD u jugoisto?noj Aziji - 761

Pregled oborenih sjevernovijetnamskih aviona od strane F-4 fantoma ameri?kog RV je prikazan u tabeli.

Projekcije aviona.
Oboreni neprijateljski avioni i metod obaranja, ameri?ko RV (USAF)
Avion Oru?je/Taktika MiG-17 MiG-19 MiG-21 Ukupno
F-4C Sperou (AIM-7) 4 0 10 14
Sajdvajnder (AIM-9) 12 0 10 22
top 20 mm 3 0 1 4
Manevar 2 0 0 2
F-4D Felkon (AIM-4) 4 0 1 5
Sperou (AIM-7) 4 2 20 26
Sajdvajnder (AIM-9) 0 2 3 5
top 20 mm 4.5 0 2 6.5
Manevar 0 0 2 2
F-4E Sperou (AIM-7) 0 2 8 10
Sajdvajnder (AIM-9) 0 0 4 4
Sajdvajnder i top 0 0 1 1
top 20 mm 0 1 4 5
Manevar 0 1 0 1
Ukupno 33.5 8 66 107.5

Izraelska upotreba Fantoma

[ uredi | uredi kod ]

Izrael je bio najve?i korisnik ?fantoma“ van SAD. Prvi avioni F-4E i RF-4E su primljeni 1969 , a zatim 1970 . Prva upotreba aviona je bila u ratu iscrpljivanja između Egipta i Izraela, zatim u Jom Kipurskom ratu 1973, a zatim u svim sukobima sve do 2004 . godine.

Korisnici

[ uredi | uredi kod ]
Zemlje korisnici aviona F-4 fantom.

Naoru?anje

[ uredi | uredi kod ]
  • Do 8848 kg oru?ja (bombi, raketa, kontejnera) na 9 podvjesnih ta?aka
  • Strelja?ko: 1 ?estocijevni top Vulkan od 20 mm (M61 Vulcan)
  • Rakete vazduh-vazduh: 4 Sperou (AIM-7 Sparrow), 4 Sajdvajnder (AIM-9 Sidewinder). Fantomi drugih zemalja mogu nositi ili su nosili i rakete AMRAAM (gr?ki, njema?ki), Skajfle? (britanski), AAM-3 (japanski)

Reference

[ uredi | uredi kod ]
  1. ?F-4E Phantom II” ( ( ru ) ). Ugolok neba. 2004 . Pristupljeno 9. oktobar 2010 .  
  2. 2,0 2,1 Donald 1997
  3. Gunston, Bill (1980). ?Lovci: McDonnell Douglas F-4 Phantom II” ( ( sh ) ). Suvremeni vojni avioni i helikopteri . Zagreb: Alfa. str. 24-26.  

Literatura

[ uredi | uredi kod ]

Spolja?nje veze

[ uredi | uredi kod ]