Euro

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Evro )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Euro
Nov?anice eura
ISO 4217
Kod EUR
Denominacije
Nov?anice €5, €10, €20, €50, €100, €200, €500
Kovanice 1, 2, 5, 10, 20, 50 centa, €1, €2
Demografija
Izdavanje
Nacionalna banka Europska sredi?nja banka
Vrijednost
Inflacija 1.8 %
 Izvor Europska sredi?nja banka
listopad 2006 .

Euro ili evro ( ; ISO 4217 kod EUR ) slu?bena je valuta dvadeset od dvadeset i sedam dr?ava koje ?ine Evropsku uniju : Austrije , Belgije , Finske , Francuske , Kipra , Estonije , Njema?ke , Gr?ke , Hrvatske , Irske , Italije , Letonija , Litvanija , Luksemburga , Malte , Nizozemske , Portugala , Slova?ke , Slovenije i ?panije . Slu?beno ga koristi i ?etvero mikrodr?ava izvan EU: Andora , Monako , San Marino i Vatikan , britanski prekomorski teritorij Akrotiri i Dhekelia , kao i institucije Europske unije , a neslu?beno su ga usvojile Crna Gora i djelomi?no priznato Kosovo . Ishod je najzna?ajnijeg nov?anog preustrojstva u Evropi od doba Rimskog carstva . Iako se introdukcija Eura mo?e smatrati jednostavno kao na?in za usavr?avanje Zajedni?kog Evropskog Tr?i?tva , podr?avaju?i slobodnu trgovinu među ?lanova eurozone , euro je također zna?ajan dio Evropskog projekta za politi?ku integraciju.

Eurom upravlja Evropski Sistem Centralnih Banaka (ESCB), koji se sastoji od Evropske Centralne Banke (ECB) i eurozonskih centralnih banaka koje upravljaju u dr?avama. ECB (Smje?tena u Frankfurt am Mainu , Njema?ka ) ima isklju?ivu mo? da uspostavi nov?anu policu ; ostali ?lanovi ESCB-a sudjeluju u ?tampanju, kovanju, i raspodjeli nov?anica i kovanica, i djelovanju eurozonskom sistemu isplate.

Istorija

[ uredi | uredi kod ]
   ?lanice EU koje koriste euro (eurozona)
   ?lanice EU u ERM II s povlasticom neobaveznog uvođenja eura
   ?lanice EU u ERM II fazi uvođenja eura
   Ostale ?lanice EU s obvezom uvođenja eura u budu?nosti
   Mikrodr?ave koje koriste euro kao rezultat ugovora s EU-om
   Dr?ave koje su jednostrano usvojile euro

Euro je jedinstvena valuta koju je 1. sije?nja 1999 . godine prihvatilo 12 dr?ava ?lanica Europske unije ( Austrija , Belgija , Finska , Francuska , Gr?ka , Irska , Italija , Luksemburg , Nizozemska , Njema?ka , Portugal i ?panjolska ) radi potpunog ukidanja nacionalnih valuta. Danska i Velika Britanija koristile su pravo ostajanja izvan eurozone (prema Ugovoru iz Maastrichta ), a Gr?ka i ?vedska formalno nisu zadovoljile kriterije konvergencije do spomenutog datuma. Gr?ka je, zadovoljiv?i navedene kriterije, u?la u eurozonu 2001 . godine, dok je ?vedska i dalje izvan eurozone s obzirom na to da su njezini građani na referendumu dva puta odbili prihva?anje jedinstvene valute. Uvođenje eura kao jedinstvene valute u Europskoj uniji tre?a je faza stvaranja Ekonomske i monetarne unije. Nov?anice i kovanice eura pu?tene su u optjecaj 1. sije?nja 2002 . godine, dok je potpuna zamjena nacionalnih valuta obavljena krajem velja?e 2002. godine. Naknadno, kao prva od zemalja koje su u Evropsku uniju u?le 2004., zajedni?ku je valutu usvojila Slovenija .

Kovanice

[ uredi | uredi kod ]

Euro kovanice su sa lica iste za sve dr?ave, dok su nali?ija razli?ita od dr?ave do dr?ave. Kovanice postoje u slijede?im apoenima:

  • 1 cent
  • 2 centa
  • 5 centi
  • 10 centi
  • 20 centi
  • 50 centi
  • 1 euro
  • 2 eura

Nov?anice

[ uredi | uredi kod ]

Postoji sedam euro nov?anica, sve su razli?ite veli?ine i boje.

  • 5 eura- siva boja
  • 10 eura- crvena boja, na njoj je predstavljen stil romanike
  • 20 eura- plava boja- na njoj je predstavljen stil gotike
  • 50 eura- smeđa boja- na njoj je predstavljen stil baroka
  • 100 eura- zelena boja- na njoj je predstavljen stil rokokoa
  • 200 eura- ?uta boja- na njoj je predstavljen moderni stil gradnje
  • 500 eura- ljubi?asta boja- na njoj je predstavljena savremena europska arhitektura.

Dizajn

[ uredi | uredi kod ]

Na prednjoj strani nov?anica nalaze se kapije koje predstavljaju otvorenost i gostoprimstvo zemalja ?lanica EU, dok se na poleđini nalaze mostovi koji simboliziraju zajedni?tvo i međusobnu saradnju zemalja.

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]