Francuski departmani
(jednina:
departement
, mno?ina:
departements
) su upravne jedinice u
Francuskoj
. Ova zemlja ima ukupno 100 departmana od kojih su ?etiri u prekomorskom dijelu Francuske. Departmani se dijele na 342
okruga
.
[1]
Departman kao upravna jedinica
[
uredi
|
uredi kod
]
Departman je upravna jedinica od 8. godine (1799. do 1800.) ?to je i ostao. Njime presjeda
prefekt
(
prefet
) departmana kojeg imenuje vlada, te mu poma?u
podprefekti
(
sous-prefets
) iz svake podprefekture. Brojne dr?avne slu?be su organizirane na departmanskom nivou, kao DDE (prijevoz, urbanizam i sl.) ili DDASS (zdravstvo, javno zdravlje i sl.).
Departman kao lokalna zajednica
[
uredi
|
uredi kod
]
Departman je lokalna zajednica kojom upravlja skup?tina ili generalno vije?e (
conseil general
) koja se izabire na ?est godina.
Departmani su okupljeni u
regije
, a podjeljeni u
okruge
, koji se dijele na
kantone
i na
op?ine
.
Departmane je 4. sije?nja
1790
. godine, stvorio
Assemblee constituante
, kako bi se zamijenile stare
francuske provincije
, te izbrisale dru?tvene razlike. Imena departmanima su dana ve?inom po rijekama, planinama itd. Neka okvirna ve?ina departmana je određena tako da do glavnog mjesta departmana ima manje od jednog dana jahanja iz bilo kojeg dijela tog podru?ja.
Broj departmana je do
1810
. godine, narastao sa 83 do 130, pripojenjem
nizozemskih provincija
(tada departmana) za vrijeme
Prvog Carstva
. Nakon
Napoleonovog
poraza (1814.?1815.), broj departmana je ponovno vra?en na 86. Pripojenjem
Nice
i
Savoje
,
1860
. godine, su dodana jo? tri departmana. Departman
Alpes-Maritimes
je stvoren od Nicijske grofovije i dijela departmana
Var
. Tada su uvedeni brojevi po abecednom redu za tih 89 departmana.
Tri departmana u
Elzasu i Lotaringiji
, koji su
1871
. ustupljeni
Njema?koj
(
Haut-Rhin
,
Bas-Rhin
, i
Moselle
) su vra?eni Francuskoj 1919. godine. Kada su Elzas i Lotaringija oduzeti Francuskoj, manji dio departmana Haut-Rhin je ostao u Francuskoj. Ovo podru?je, znano kao
Territoire de Belfort
, 1919. nije vra?eno u mati?ni departman, nego je
1922
. godine, postalo zasebni, 90-ti departman Francuske.
Reorganizacija
pari?ke
regije,
1964
. godine i podjela
Korzike
,
1976
. godine, stvorili su jo? ?est departmana:
Zajedno se ?etiri
prekomorska departmana
(stvoreni
1946
.), to ?ini ukupan broj od 100 departmana.
Izvorno su francuski departmani numerirani (od 01 do 83), ?isto radi
po?tanskih
razloga, 1790. godine. Ovaj sustav je funkcionirao za vrijeme
Revolucije
i
Carstva
, ali je kasnije napu?ten. Sustav numeriranje je ponovno vra?en u 20. stolje?u, zajedno sa pet novih departmana (
Alpes-Maritimes
,
Loire
,
Savoie
,
Haute-Savoie
i
Tarn-et-Garonne
) kojima su dodjeljeni brojevi, te je to ?inilo ukupno 89 departmana od (01)
Aina
do (89) Yonne. Dodatkom
territoire de Belforta
, broj se popeo na 90.
Reorganizacijom
Ile-de-Francea
, 1964. godine, pari?ki departman je dobio broj 75, koji je prije koristio departman Seine. Departman Yvelines je dobio stari broj Seine-et-Oisea (78), dok su Essonne, Hauts-de-Seine, Seine-Saint-Denis, Val-de-Marne i Val-d'Oise, dobili brojeve od 91 do 95.
Korzika
(broj 20) je razdijeljena
1976
. na
Corse-du-Sud
(2A) i
Haute-Corse
(2B).
Prekomorski departmani su dobili brojeve od 971 do 974 (?ime nije iskori?ten broj 96).
Ovi brojevi se ?esto koriste u svakodnevnom ?ivotu na podru?ju Francuske. Brojevi se mogu na?i na registracijskim oznakama vozila, po?tanskim brojevima (u slu?aju Korizike se za oba departmana koristi broj 20) ili u brojevima zdravstvenog osiguranja.
Francuski teritoriji koji nemaju status departmana, također imaju dodijeljene brojeve: 975 i 976 za Sveti Petar i Mikelon i Mayotte (prekomorske zajednice koje imaju status sli?an departmanu), 986, 987 i 988 za
Wallis i Futunu
,
Francusku Polineziju
i
Novu Kaledoniju
.
Iako izvan podru?ja Francuske,
Monako
koristi u po?tanske svrhe broj 98.
Andora
odbija koristiti broj koji joj je ponudila francuska po?ta.
Karta i popis departmana
[
uredi
|
uredi kod
]
Francuske regije i departmani
[
uredi
|
uredi kod
]
Bilje?ke:
- Prefektura
Val-d'Oisea
je osnovana u
Pontoiseu
kada je departman osnovan, ali je premje?tena u obli?nju op?inu
Cergy
; trenutno oba grada ?ine novi grad
Cergy-Pontoise
.
Na podru?ju dana?nje Francuske
[
uredi
|
uredi kod
]
Nekoliko departmana su promijenili svoja imena, u ve?ini slu?ajeva kako bi se izbacili izrazi kao "basses" ili "inferieure" (ni?i, manji i sl.):
U biv?im francuskim kolonijama
[
uredi
|
uredi kod
]
Postoji ve?i broj biv?ih departmana u podru?jima koje je Francuska osvojila tijekom
Revolucije
i
Prvog Carstva
, koja danas nisu dio Francuske:
- Alexandra Hughes, Alex Hughes, Keith A Reader, Keith Reader, ur. (2001).
Encyclopedia of Contemporary French Culture
(Routledge; Routledge World Reference edition izd.).
ISBN
0415263549
.
- Robb, Graham (2008).
The Discovery of France: A Historical Geography
. W. W. Norton & Company.
ISBN
0393333647
.
- Ardagh, John (1991).
France
(Cultural Atlas of izd.). Facts on File.
ISBN
081602619X
.
- Jones, Colin (1999).
The Cambridge Illustrated History of France
(Cambridge Illustrated Histories izd.). Cambridge University Press.
ISBN
0521669928
.
- Sowerwine, Charles (2009).
France since 1870: Culture, Society and the Making of the Republic
(2nd izd.). Palgrave Macmillan.
ISBN
0230573398
.
- Roberts, William J. (2004).
France: A Reference Guide from the Renaissance to the Present (European Nations)
(European Nations izd.). Facts on File.
ISBN
0816044732
.