Departmani Francuske

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Ovaj ?lanak dio je serije ?lanaka na temu
Administrativna podjela Francuske

(uklj. prekomorske regione )

(uklj. prekomorske departmane )

Gradovi
Aglomerizacijske zajednice
Op?inske zajednice
Udruge novih aglomerizacija

Op?ine
Op?inski okruzi

Prekomorske zajednice
Zajednica sui generis
Prekomorska zemlja
Prekomorski teritoriji
Otok Clipperton

Francuski departmani (jednina: departement , mno?ina: departements ) su upravne jedinice u Francuskoj . Ova zemlja ima ukupno 100 departmana od kojih su ?etiri u prekomorskom dijelu Francuske. Departmani se dijele na 342 okruga . [1]

Departman kao upravna jedinica [ uredi | uredi kod ]

Departman je upravna jedinica od 8. godine (1799. do 1800.) ?to je i ostao. Njime presjeda prefekt ( prefet ) departmana kojeg imenuje vlada, te mu poma?u podprefekti ( sous-prefets ) iz svake podprefekture. Brojne dr?avne slu?be su organizirane na departmanskom nivou, kao DDE (prijevoz, urbanizam i sl.) ili DDASS (zdravstvo, javno zdravlje i sl.).

Departman kao lokalna zajednica [ uredi | uredi kod ]

Departman je lokalna zajednica kojom upravlja skup?tina ili generalno vije?e ( conseil general ) koja se izabire na ?est godina.

Departmani su okupljeni u regije , a podjeljeni u okruge , koji se dijele na kantone i na op?ine .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Departmane je 4. sije?nja 1790 . godine, stvorio Assemblee constituante , kako bi se zamijenile stare francuske provincije , te izbrisale dru?tvene razlike. Imena departmanima su dana ve?inom po rijekama, planinama itd. Neka okvirna ve?ina departmana je određena tako da do glavnog mjesta departmana ima manje od jednog dana jahanja iz bilo kojeg dijela tog podru?ja.

Broj departmana je do 1810 . godine, narastao sa 83 do 130, pripojenjem nizozemskih provincija (tada departmana) za vrijeme Prvog Carstva . Nakon Napoleonovog poraza (1814.?1815.), broj departmana je ponovno vra?en na 86. Pripojenjem Nice i Savoje , 1860 . godine, su dodana jo? tri departmana. Departman Alpes-Maritimes je stvoren od Nicijske grofovije i dijela departmana Var . Tada su uvedeni brojevi po abecednom redu za tih 89 departmana.

Tri departmana u Elzasu i Lotaringiji , koji su 1871 . ustupljeni Njema?koj ( Haut-Rhin , Bas-Rhin , i Moselle ) su vra?eni Francuskoj 1919. godine. Kada su Elzas i Lotaringija oduzeti Francuskoj, manji dio departmana Haut-Rhin je ostao u Francuskoj. Ovo podru?je, znano kao Territoire de Belfort , 1919. nije vra?eno u mati?ni departman, nego je 1922 . godine, postalo zasebni, 90-ti departman Francuske.

Reorganizacija pari?ke regije, 1964 . godine i podjela Korzike , 1976 . godine, stvorili su jo? ?est departmana:

Zajedno se ?etiri prekomorska departmana (stvoreni 1946 .), to ?ini ukupan broj od 100 departmana.

Brojevne oznake [ uredi | uredi kod ]

Departmani za vrijeme Napoleona

Izvorno su francuski departmani numerirani (od 01 do 83), ?isto radi po?tanskih razloga, 1790. godine. Ovaj sustav je funkcionirao za vrijeme Revolucije i Carstva , ali je kasnije napu?ten. Sustav numeriranje je ponovno vra?en u 20. stolje?u, zajedno sa pet novih departmana ( Alpes-Maritimes , Loire , Savoie , Haute-Savoie i Tarn-et-Garonne ) kojima su dodjeljeni brojevi, te je to ?inilo ukupno 89 departmana od (01) Aina do (89) Yonne. Dodatkom territoire de Belforta , broj se popeo na 90.

Reorganizacijom Ile-de-Francea , 1964. godine, pari?ki departman je dobio broj 75, koji je prije koristio departman Seine. Departman Yvelines je dobio stari broj Seine-et-Oisea (78), dok su Essonne, Hauts-de-Seine, Seine-Saint-Denis, Val-de-Marne i Val-d'Oise, dobili brojeve od 91 do 95.

Korzika (broj 20) je razdijeljena 1976 . na Corse-du-Sud (2A) i Haute-Corse (2B).

Prekomorski departmani su dobili brojeve od 971 do 974 (?ime nije iskori?ten broj 96).

Ovi brojevi se ?esto koriste u svakodnevnom ?ivotu na podru?ju Francuske. Brojevi se mogu na?i na registracijskim oznakama vozila, po?tanskim brojevima (u slu?aju Korizike se za oba departmana koristi broj 20) ili u brojevima zdravstvenog osiguranja.

Francuski teritoriji koji nemaju status departmana, također imaju dodijeljene brojeve: 975 i 976 za Sveti Petar i Mikelon i Mayotte (prekomorske zajednice koje imaju status sli?an departmanu), 986, 987 i 988 za Wallis i Futunu , Francusku Polineziju i Novu Kaledoniju .

Iako izvan podru?ja Francuske, Monako koristi u po?tanske svrhe broj 98. Andora odbija koristiti broj koji joj je ponudila francuska po?ta.

Karta i popis departmana [ uredi | uredi kod ]

Francuske regije i departmani [ uredi | uredi kod ]

Francuske regije i departmani
Francuske regije i departmani
Departman Prefektura
01 Ain Bourg-en-Bresse
02 Aisne Laon
03 Allier Moulins
04 Alpes-de-Haute-Provence Digne-les-Bains
05 Hautes-Alpes Gap
06 Alpes-Maritimes Nice
07 Ardeche Privas
08 Ardennes Charleville-Mezieres
09 Ariege Foix
10 Aube Troyes
11 Aude Carcassonne
12 Aveyron Rodez
13 Bouches-du-Rhone Marseille
14 Calvados Caen
15 Cantal Aurillac
16 Charente Angouleme
17 Charente-Maritime La Rochelle
18 Cher Bourges
19 Correze Tulle
2A Corse-du-Sud Ajaccio
2B Haute-Corse Bastia
21 Cote-d'Or Dijon
22 Cotes-d'Armor Saint-Brieuc
23 Creuse Gueret
24 Dordogne Perigueux
25 Doubs Besancon
26 Drome Valence
27 Eure Evreux
28 Eure-et-Loir Chartres
29 Finistere Quimper
30 Gard Nimes
31 Haute-Garonne Toulouse
32 Gers Auch
33 Gironde Bordeaux
34 Herault Montpellier
35 Ille-et-Vilaine Rennes
36 Indre Chateauroux
37 Indre-et-Loire Tours
38 Isere Grenoble
39 Jura Lons-le-Saunier
40 Landes Mont-de-Marsan
41 Loir-et-Cher Blois
42 Loire Saint-Etienne
43 Haute-Loire Le Puy-en-Velay
44 Loire-Atlantique Nantes
45 Loiret Orleans
46 Lot Cahors
47 Lot-et-Garonne Agen
48 Lozere Mende
49 Maine-et-Loire Angers
50 Manche Saint-Lo
51 Marne Chalons-en-Champagne
52 Haute-Marne Chaumont
53 Mayenne Laval
54 Meurthe-et-Moselle Nancy
55 Meuse Bar-le-Duc
56 Morbihan Vannes
57 Moselle Metz
58 Nievre Nevers
59 Nord Lille
60 Oise Beauvais
61 Orne Alencon
62 Pas-de-Calais Arras
63 Puy-de-Dome Clermont-Ferrand
64 Pyrenees-Atlantiques Pau
65 Hautes-Pyrenees Tarbes
66 Pyrenees-Orientales Perpignan
67 Bas-Rhin Strasbourg
68 Haut-Rhin Colmar
69 Rhone Lyon
70 Haute-Saone Vesoul
71 Saone-et-Loire Macon
72 Sarthe Le Mans
73 Savoie Chambery
74 Haute-Savoie Annecy
75 Pariz
broj je prije bio dodijeljen departmanu Seine
Pariz
76 Seine-Maritime Rouen
77 Seine-et-Marne Melun
78 Yvelines
broj je prije bio dodijeljen departmanu Seine-et-Oise
Versailles
79 Deux-Sevres Niort
80 Somme Amiens
81 Tarn Albi
82 Tarn-et-Garonne Montauban
83 Var Toulon
84 Vaucluse Avignon
85 Vendee La Roche-sur-Yon
86 Vienne Poitiers
87 Haute-Vienne Limoges
88 Vosges Epinal
89 Yonne Auxerre
90 Territoire de Belfort Belfort
91 Essonne Evry
92 Hauts-de-Seine Nanterre
93 Seine-Saint-Denis Bobigny
94 Val-de-Marne Creteil
95 Val-d'Oise Cergy / Pontoise ¹
96 Guadeloupe Basse-Terre
97 Martinique Fort-de-France
98 Guyane Cayenne
99 La Reunion Saint-Denis
100 Mayotte Mamoudzou

Bilje?ke:

  1. Prefektura Val-d'Oisea je osnovana u Pontoiseu kada je departman osnovan, ali je premje?tena u obli?nju op?inu Cergy ; trenutno oba grada ?ine novi grad Cergy-Pontoise .

Biv?i departmani [ uredi | uredi kod ]

Na podru?ju dana?nje Francuske [ uredi | uredi kod ]

Departman Prefektura Vrijeme postojanja
Rhone-et-Loire Lyon ( 1790 ? 1793 )
Corse Bastia ( 1790 ? 1793 )
Golo Bastia ( 1793 ? 1811 )
Liamone Ajaccio ( 1793 ? 1811 )
Mont-Blanc Chambery ( 1792 ? 1815 )
Leman ?eneva ( 1798 ? 1814 )
Meurthe Nancy ( 1790 ? 1871 )
Seine Pariz ( 1790 ? 1967 )
Seine-et-Oise Versailles ( 1790 ? 1967 )
Corse Ajaccio ( 1811 ? 1975 )
Saint-Pierre-et-Miquelon Saint-Pierre ( 1976 ? 1985 )

Promjene imena [ uredi | uredi kod ]

Nekoliko departmana su promijenili svoja imena, u ve?ini slu?ajeva kako bi se izbacili izrazi kao "basses" ili "inferieure" (ni?i, manji i sl.):

Staro ime Novo ime Datum promjene
Mayenne-et-Loire Maine-et-Loire 1791
Bec-d'Ambes Gironde 1795
Charente-Inferieure Charente-Maritime 1941
Seine-Inferieure Seine-Maritime 1955
Loire-Inferieure Loire-Atlantique 1957
Basses-Pyrenees Pyrenees-Atlantiques 1969
Basses-Alpes Alpes-de-Haute-Provence 1970
Cotes-du-Nord Cotes-d'Armor 1990

Francuski Al?ir [ uredi | uredi kod ]

Prije 1957 . [ uredi | uredi kod ]

Departman Prefektura Vrijeme trajanja
91 Alger Al?ir ( 1848 ? 1957 )
92 Oran Oran ( 1848 ? 1957 )
93 Constantine Constantine ( 1848 ? 1957 )
? Bone Annaba ( 1955 ? 1957 )

1957 ? 1962 [ uredi | uredi kod ]

Departman Prefektura Vrijeme trajanja
8A Oasis Ouargla ( 1957 ? 1962 )
8B Saoura Bechar ( 1957 ? 1962 )
9A Alger Al?ir ( 1957 ? 1962 )
9B Batna Batna ( 1957 ? 1962 )
9C Bone Annaba ( 1955 ? 1962 )
9D Constantine Constantine ( 1957 ? 1962 )
9E Medea Medea ( 1957 ? 1962 )
9F Mostaganem Mostaganem ( 1957 ? 1962 )
9G Oran Oran ( 1957 ? 1962 )
9H Orleansville Chlef ( 1957 ? 1962 )
9J Setif Setif ( 1957 ? 1962 )
9K Tiaret Tiaret ( 1957 ? 1962 )
9L Tizi-Ouzou Tizi Ouzou ( 1957 ? 1962 )
9M Tlemcen Tlemcen ( 1957 ? 1962 )
9N Aumale Sour el Ghozlane ( 1958 ? 1959 )
9P Bougie Bejaia ( 1958 ? 1962 )
9R Saida Saida ( 1958 ? 1962 )

U biv?im francuskim kolonijama [ uredi | uredi kod ]

Departman Dana?nji polo?aj Vrijeme trajanja
Departement du Sud Dominikanska Republika / Haiti ( 1795 ? 1800 )
Departement de l'Inganne Dominikanska Republika / Haiti ( 1795 ? 1800 )
Departement du Nord Dominikanska Republika / Haiti ( 1795 ? 1800 )
Departement de l'Ouest Dominikanska Republika / Haiti ( 1795 ? 1800 )
Departement de Samana Dominikanska Republika / Haiti ( 1795 ? 1800 )
Sainte-Lucie Sveta Lucija , Tobago ( 1795 ? 1800 )
Ile de France Mauricijus , Rodrigues , Sej?eli ( 1795 ? 1800 )
Indes-Orientales Pondichery , Karikal , Yanaon , Mahe i Chandernagor ( 1795 ? 1800 )

Napoleonsko Carstvo [ uredi | uredi kod ]

Postoji ve?i broj biv?ih departmana u podru?jima koje je Francuska osvojila tijekom Revolucije i Prvog Carstva , koja danas nisu dio Francuske:

Departman Prefektura
( francusko ime)
Prefektura
( hrvatsko ime)
Vrijeme trajanja
Mont-Terrible Porrentruy Porrentruy ( 1793 ? 1800 )
Corcyre Corfou Krf ( 1797 ? 1799 )
Ithaque Argostoli Argostoli ( 1797 ? 1798 )
Mer-Egee Zante Zakintos ( 1797 ? 1798 )
Dyle Bruxelles Bruxelles ( 1795 ? 1814 )
Escaut Gand Gent ( 1795 ? 1814 )
Forets Luxembourg Luksemburg ( 1795 ? 1814 )
Jemmape Mons Mons ( 1795 ? 1814 )
Lys Bruges Brugge ( 1795 ? 1814 )
Meuse-Inferieure Maestricht Maastricht ( 1795 ? 1814 )
Deux-Nethes Anvers Antwerpen ( 1795 ? 1814 )
Ourthe Liege Liege ( 1795 ? 1814 )
Sambre-et-Meuse Namur Namur ( 1795 ? 1814 )
Mont-Tonnerre Mayence Mainz ( 1801 ? 1814 )
Rhin-et-Moselle Coblence Koblenz ( 1801 ? 1814 )
Roer Aix-la-Chapelle Aachen ( 1801 ? 1814 )
Sarre Treves Trier ( 1801 ? 1814 )
Doire Ivree Ivrea ( 1802 ? 1814 )
Marengo Alexandrie Alessandria ( 1802 ? 1814 )
Po Turin Torino ( 1802 ? 1814 )
Sesia Verceil Vercelli ( 1802 ? 1814 )
Stura Coni Cuneo ( 1802 ? 1814 )
Tanaro Asti Asti ( 1802 ? 1805 )
Apennins Chiavari Chiavari ( 1805 ? 1814 )
Genes Genes Genova ( 1805 ? 1814 )
Montenotte Savone Savona ( 1805 ? 1814 )
Arno Florence Firenca ( 1808 ? 1814 )
Mediterranee Livourne Livorno ( 1808 ? 1814 )
Ombrone Sienne Siena ( 1808 ? 1814 )
Taro Parme Parma ( 1808 ? 1814 )
Rome Rome Rim ( 1809 ? 1814 )
Trasimene Spolete Spoleto ( 1809 ? 1814 )
Bouches-du-Rhin Bois-le-Duc 's-Hertogenbosch ( 1810 ? 1814 )
Bouches-de-l'Escaut Middelbourg Middelburg ( 1810 ? 1814 )
Simplon Sion Sion ( 1810 ? 1814 )
Bouches-de-la-Meuse La Haye Haag ( 1811 ? 1814 )
Bouches-de-l'Yssel Zwolle Zwolle ( 1811 ? 1814 )
Ems-Occidental Groningue Groningen ( 1811 ? 1814 )
Ems-Oriental Aurich Aurich ( 1811 ? 1814 )
Frise Leuwarden Leeuwarden ( 1811 ? 1814 )
Yssel-Superieur Arnhem Arnhem ( 1811 ? 1814 )
Zuyderzee Amsterdam Amsterdam ( 1811 ? 1814 )
Bouches-de-l'Elbe Hambourg Hamburg ( 1811 ? 1814 )
Bouches-du-Weser Breme Bremen ( 1811 ? 1814 )
Ems-Superieur Osnabruck Osnabruck ( 1811 ? 1814 )
Lippe Munster Munster ( 1811 ? 1814 )
Bouches-de-l'Ebre Lerida Lleida ( 1812 ? 1813 )
Montserrat Barcelone Barcelona ( 1812 ? 1813 )
Segre Puigcerda Puigcerda ( 1812 ? 1813 )
Ter Gerone Girona ( 1812 ? 1813 )
Bouches-de-l'Ebre-Montserrat Barcelone Barcelona ( 1813 ? 1814 )
Segre-Ter Gerone Girona ( 1813 ? 1814 )

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

Reference [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

Spolja?nje veze [ uredi | uredi kod ]