Za ostala zna?enja, vidi
Colorado (razvrstavanje)
.
Colorado
|
Nadimak:
The Centennial State
|
|
Glavni grad
|
Denver
|
Najve?i grad
|
Denver
|
Guverner
|
John Hickenlooper
|
Slu?beni jezik
|
engleski
|
Povr?ina
|
269.837 km²
|
-
Kopno
|
268.879 km²
|
-
Voda
|
962 km²
|
Stanovni?tvo (
2004
.)
|
-
Broj
|
4.601.403
|
-
Gusto?a
|
17//km²
|
Progla?enje saveznom dr?avom SAD-a
|
-
Datum
|
1. kolovoza
1876
|
-
Poredak
|
38.
|
Vremenska zona
|
Mountain: UTC-7
|
Zemljopisna ?irina
|
37°N - 41°N
|
Zemljopisna du?ina
|
102°W - 109°W
|
?irina
|
451 km
|
Du?ina
|
612 km
|
Visina
|
|
-
Najvi?a
|
4399 m
|
-
Najni?a
|
1021 m
|
Kratice
|
-
Po?tanska
|
CO
|
-
ISO 3166-2
|
US-CO
|
Internet stranica
|
www.colorado.gov
|
Colorado
je dr?ava u zapadnom dijelu
SAD
na isto?noj strani
Stjenovitih planina
. Glavni grad je
Denver
. Ve?i gradovi Colorada su: Denver,
Aspen
,
Colorado Springs
i
Pueblo
. Klima je planinska, kao alpska, te umjerena na istoku. Bogato je rudno blago:
zlato
,
olovo
,
cink
,
?iva
,
srebro
i
uran
.
Poljoprivreda
je
p?enica
,
kukuruz
,
je?am
,
vo?e
i
povr?e
. Industrija je nuklearna elektrana, proizvodnja
?elika
, prehrambena, hemijska,
avionska
i svemirska. Naseljena je oko
1850
. godine. Nalaze se indijanskim rezervati.
U Coloradu ?ive 4.601.000 stanovnika (Stanje: 2004); 74,5 % bijelci; 17,1 % hispanjolaca (od toga ca. 424 000 (ili) 9,3 %
Meksikanaca
); 3,8 % crnci i Afro-Amerikanci; 2,2 % Aziata und 1,0 % Indijanci (ca. 27.000). -82 % stanovni?tva ?ivi u gradovima; postoje 1.658.238 doma?instva.
Indijanci
.- Colorado su nastanjivala plemena
Ute
Indijanaca (sredi?nje i zapadne dijelove).
Kiowa
,
Kiowa Apache
,
Arapaho
i
Cheyenne
lutali su i ?esto ratovali po isto?nim predjelima Colorada. Jugoisto?ni Colorado bija?e dom
Jicarilla
Apa?ima.
Bannocki
i
Sjeverni ?o?oni
lutali su i lovili njegovim sjeverozapadom.
Gradovi sa vi?e od 10.000 stanovnika
(Stanje : 1. srpanj 2004)
|
|
|
---|
Savezne dr?ave
| | |
---|
Savezno podru?je
| |
---|
Oto?ni teritoriji
| |
---|