Bogojavljenje ( gr?. επιφ?νεια ?pojavak“, ?objava“) je kr??anski blagdan kojim se slavi objava Boga ?ovje?anstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj , a obilje?ava se 6. sije?nja .

Slavlje ovog blagdana ima svoje po?etke u isto?nim kr??anskim crkvama, a uklju?ivalo Isusovo rođenje (koje ?e se kasnije po?eti slaviti kao Bo?i? ), pohod trojice mudraca (gr?. μ?γοι ?magi“; vidi Sveta tri kralja ) koji su do?li u Betlehem pokloniti se novorođenom kralju, te sve događaje Isusova djetinjstva do njegova kr?tenja na Jordanu . Blagdan se od po?etka slavi 6. sije?nja . Drevne liturgije u ovom blagdanu prepoznaju Illuminatio (prosvjetljenje), Manifestatio (Objava) i Declaratio (Progla?enje). Ubrzo se, kao osobiti ?in Isusove bo?anske objave, po?elo slaviti i njegov prvi ?udesni znak na svadbi u Kani Galilejskoj (usp. Evanđelje po Ivanu 2,1-11). Kr??anske su crkve uz ovaj blagdan govorile i o ?objavi poganima“ (gdje pogani ozna?uju ne-?idove), budu?i da su trojica Mudraca prepoznati kao pripadnici poganskih naroda.

Bogojavljenje se slavi kako na Istoku tako i na Zapadu, no pojedinosti ovoga slavlja u pokojoj se stvari razlikuju.

Na Zapadu, u Rimokatoli?koj Crkvi , Bo?i? se po?eo slaviti prije Bogojavljenja, a datum Bo?i?a bio je 25. prosinca . Kad je s Istoka krajem 4. stolje?a uvedeno slavlje Bogojavljenja 6. sije?nja, Bo?i? je ostao blagdan Isusova rođenja, a Bogojavljenje je nagla?avalo spomen pohoda triju Mudraca i Isusovo kr?tenje. Usto, razdoblje između ova dva blagdana po?elo se profilirati kao bo?i?no vrijeme u liturgijskoj godini , koje ?e kasnije biti produ?eno sve do 2. velja?e .

U srednjem vijeku uz ovaj je blagdan osobiti naglasak stavljen na poklonstvo trojice kraljeva . Trojica Mudraca iz Evanđelja po Mateju (2,1-12), vrlo su rano po?eli biti ?tovani kao ≫kraljevi≪, na ?to je utjecao tekst proroka Izaije , gdje se ka?e: ?K tvojoj svjetlosti kora?aju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja“ (60,3). Usto, u frana?koj dr?avi, u Kolnu , uspostavljeno je sveti?te u kojem su se ?uvale relikvije Svetih triju kraljeva. Ovo je sveti?te postalo sredi?tem hodo?a??a naroda iz mnogih dijelova sredi?nje, zapadne i sjeverne Europe (postoje podaci i o hrvatskim hodo?asnicima. Posljedica takvog velikog pokreta hodo?asnika bilo je gotovo potpuno poistovje?ivanje blagdana Bogojavljenja s isklju?ivim spomenom ovih kraljeva, kojima je tradicija nadjenula imena Melkior, Ga?par i Baltazar.

Nakon Drugog vatikanskog sabora bo?i?no vrijeme zavr?ava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Kr?tenje Gospodinovo . Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Bo?je objave u kojoj se spominje pohod trojice Mudraca, Isusovo kr?tenje i Isusovo ?udo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na po?etku svoga javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima mo? pretvoriti vodu u vino, ?ime posredno navije?ta i ustanovljenje euharistije .

Bogojavljenje se u istom zna?enju kao i u Rimokatoli?koj Crkvi slavi i u Anglikanskoj zajednici , te u luteranskoj Evangeli?koj Crkvi .

Prvi spomen Bogojavljenja na Istoku susre?e se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na prelasku iz 2. u 3. st. On ka?e: ? Ima nekih koji su odredili ne samo godinu Gospodinova rođenja, nego i to?an dan... A Bazilidovi sljedbenici dr?e dan njegova kr?tenja kao blagdan, te ka?u da je to bilo petnaeste godine cara Tiberija , petnaestoga dana mjeseca Tubi, dok drugi misle da je to bilo jedanaestog dana istog mjeseca “ ( Stromateis , I, xxi, 45). 11. i 15. Tubi, prema julijanskom kalendaru bili bi 6. i 10. sije?nja.

Prvo spominjanje Bogojavljenja kao slu?benog crkvenog blagdana susre?e se sredinom 4. stolje?a. Krajem 4. stolje?a (oko 380 . u carigradskoj Crkvi ) na Istoku se sa Zapada uvodi blagdan Bo?i?a , pa Bogojavljenje gubi zna?enje blagdana u kojem se slave svi događaji vezani uz Isusovo rođenje i skroviti ?ivot do kr?tenja.

Danas se u pravoslavnim crkvama prilikom ovog blagdana naglasak stavlja na Isusovo kr?tenje , u kojem je Isus objavljen kao druga osoba Presvetog Trojstva , pri ?emu je prisutna i prva osoba, Bog Otac ?iji se glas ?uje iz oblaka, i druga osoba, Duh Sveti koji silazi nad Isusa u obliku goluba. U gr?kom se ovaj blagdan stoga ?esto naziva i teofanija (gr?. Θεοφ?νεια), iz ?ega je izveden i naziv u slavenskim jezicima , pa i hrvatski naziv ≫Bogojavljenje.≪

U pravoslavnim crkvama na ovaj se blagdan odr?ava i obred blagoslova voda i to uz najbli?u vodenu povr?inu ( jezero , more , rijeku ili bazen). Pritom se u vodu baca kri? kojega potom ljudi nastoje izroniti. Tko uspije na?i kri?, dobija poseban blagoslov.

U isto?nim pravoslavnim crkvama , posebice u Koptskoj pravoslavnoj Crkvi i Armenskoj apostolskoj Crkvi , nikad nije ni do?lo do uvođenja blagdana Bo?i?a, pa se Bogojavljenje do danas slavi u svom izvornom zna?enju.

Pod utjecajem isto?nog kr??anstva, među hrvatskim rimokatolicima razvio se obi?aj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, premda je u zapadnoj liturgiji takav obred prvotno vezan uz Uskrs . Ovom blagoslovljenom vodom vr?i se blagoslov ku?a i obitelji.

Prilikom blagoslova ku?a, nadvratnici se ozna?uju slovima ?G“, ?M“ i ?B“ koja ozna?avaju inicijale trojice kraljeva, Ga?para, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom , pa je umjesto po?etnoga ?G“ stajalo ?C“ (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, ozna?avali i akronim blagoslovne formule: Christus mansionem benedicat , ?to na hrvatskom zna?i: ?Krist prebivali?te blagoslivlja.“ Između inicijala stavljaju se kri?i?i, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisuju se brojke koje ozna?avaju teku?u godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme ?e??e koriste posebne naljepnice. Kona?an izgled natpisa ima oblik 20 G+M+B XX (gdje XX ozna?ava zadnje dvije brojke teku?e godine).

Sli?an obi?aj postoji i u ostalim krajevima Srednje Europe .

• Sveta tri kralja
• Kr?tenje Isusovo

Bogojavljenje na Wikimedijinoj ostavi