Azijski slon
(
lat
.
Elephas maximus
), ?esto i
indijski slon
je, nakon
afri?kog slona
, druga najve?a danas ?ivu?a kopnena ?ivotinja. Za razliku od afri?kog rođaka, nije te?ko pripitomiti ga pa ga ljudi ?esto love i koriste. Jedina je danas ?ivu?a vrsta u
rodu
Elephas, a uz afri?kog i
?umskog
, jedna od tri ?ivu?e vrste porodice
slonova
.
Azijski slon od afri?kog se razlikuje bitno manjim
u?ima
, na stra?njim nogama ima ?etiri a ne tri prsta kao afri?ki, a surla ima samo jedan, umjesto dva prstolika vr?ka. Kad je uspravljen, najvi?a to?ka mu je vrh glave, a ne leđa, kao kod afri?kog. Manje uo?ljive razlike su u unutra?njoj
anatomiji
: ima 19 pari
rebara
(afri?ki ima 21 par), i 33 repna kralje?ka (afri?ki 26 kralje?ka).
Pored toga, azijski slon je manji. U ramenima ima najvi?e 3 metra, od glave do kraja trupa dug je oko 6 m, a rep je oko 150 cm. ?enka te?i oko 2.700 kg, mu?jak mo?e biti i te?i od 5.000 kg.
Kljove
uglavnom imaju samo mu?jaci, a kod nekih
populacija
ih nemaju niti mu?jaci. Tako na
?ri Lanki
tek svaki deseti mu?jak ima vidljive kljove.
Nekada su azijski slonovi ?ivjeli kako u
tropskim ?umama
, tako i na otvorenim travnjacima. Danas divlji azijski slon ?ivi jo? samo u gustim ?umama, ?to je rezultat potiskivanja ovih ?ivotinja, ljudi im oduzimaju ?ivotni prostor. Danas, ?ive jo? u slijede?im zemljama:
Indija
(istok, jugoistok i ju?ni rubovi
Himalaje
),
?ri Lanka
,
Nepal
,
Butan
,
Banglade?
,
Kina
(krajnji jug),
Mianmar
,
Tajland
,
Vijetnam
,
Malezija
,
Indonezija
(Sumatra, Borneo; na Javi je izumro).
Na ?ri Lanki je do 19. stolje?a ?ivjelo oko 20 000 slonova, a danas ih je oko 3 500. Kralj Raja Sinha I. posjedovao je 2 000 slonova za borbu i
1588.
godine je opkolio
Colombo
u kojem su bili Portugalci. Sukobi s ljudima najve?i su uzrok ugibanja slonova na ?ri Lanci. Samo
1998.
ubijeno ih je vi?e od 350.
17. velja?e
1975.
otvoreno je siroti?te i uto?i?te za sloni?e iz pra?ume Pinnawela. Na po?etku rada imalo je 6 jedinki, a
2009.
ih je brojilo 53. Do sredine 1998. u uto?i?tu je na svijet do?lo 14 sloni?a, 8 mu?jaka i 6 ?enki. Drugo je zna?ajno uto?i?te Ath Athuru Sevana u kojem su od osnutka bila smje?tena 83 sloni?a, a uslijed bolesti uginulo je njih 39.
[2]
Azijski slonovi su aktivni u sumrak i no?u. Tijekom dana miruju. Nisu teritorijalne ?ivotinje, i neprekidno su u pokretu tra?e?i hranu koja se sastoji od trava, li??a, grana i kore drveta. Kako se netaknuta podru?ja gdje mogu na?i dovoljno hrane neprekidno smanjuju, ponekad upadaju na planta?e i jedu
ri?u
,
?e?ernu trsku
i
banane
.
Biljku surlom ?upaju ili trbaju, i donose do ustiju. Odrasli slon pojede dnevno oko 150 kg hrane. Pored toga, azijski slonovi najmanje jednom dnevno odlaze do vode. ?enke i mladunci ?ive u
krdima
od, naj?e??e, osam do trideset jedinki. U
19. stolje?u
navodno nisu bila rijetka krda od stotinjak jedinki. Sve ?ivotinje u krdu su međusobno srodne, to su majke, k?erke i sestre. Najstarija ?enka vodi krdo i dr?i ga na okupu. Mu?jaci ?ive sami, ili dok su jo? mladi, i sami se okupljaju u manje skupine. U vrijeme parenja, priklju?uju se jednom krdu i mogu provesti i vi?e mjeseci u dru?tvu ?enki. Kako vrijeme parenja nije vezano za godi?nje doba, u oko 40% krda mo?e se vidjeti najmanje jednog mu?jaka. Mu?jaci nisu agresivni, tako da se u nekom krdu ponekad mo?e sresti i vi?e od jednog.
Gestacija
traje prosje?no 640 dana. Nakon toga, na svijet dolazi jedno mladun?e te?ko oko 100 kg, pokriveno dugom, smeđom dlakom. Kratko nakon rođenja, mladun?e mo?e ustati i hodati.
Sisati
mo?e kod svake ?enke koja ima mlijeko, to ne mora biti isklju?ivo majka. Si?e usnama, ne surlom. Nakon 6 mjeseci po?inje jesti i krutu hranu, no povremeno si?e sve do dvije godine. U dobi od 7-8 godina, mlade mu?jake otjeraju iz krda, dok ?enke ostaju u istom krdu cijeli ?ivot. Azijski slon je odrastao tek u dobi od 15 do 17 godina. Mu?jak se prvi put pari u dobi od 20 godina, a ?enka donosi na svijet prvo mladun?e tek s oko 17 godina. ?ivotni vijek im je oko 60 godina, u najpovoljnijem slu?aju, mo?e do?ivjeti 80. Najstariji poznati azijski slon do?ivio je 86 godina u zoolo?kom vrtu u
Taipeiu
[3]
[4]
.
Prema dana?njim spoznajama, rod
Elephas
je sestrinski
takson
mamuta
. Prema tome, azijski slon je bli?e srodan mamutima nego
afri?kom slonu
. Azijski slon i mamuti zajedno tvore taksom Elephantini, za kojeg se smatra da je sestrinska grupa afri?kog slona.
Među najranije pretstavnike roda
Elephas
pripadala je vrsta
Elephas ekorensis
iz razdoblja
pliocen
koji se ubraja u skupinu
starih slonova
. U Aziji se preko
Elephas hysudricus
razvio dana?nj azijski slon (
Elephas maximus
).
Tijekom
pleistocena
rod
Elephas
je s vi?e vrsta bio rasprostranjen Azijom, Afrikom i ju?nom Europom. Neki pretstavnici ovog roda, patuljastog rasta, ?ivjeli su i na
otocima
sredozemnog mora
. U ovu
fosilnu
skupinu
patuljastih slonova
ubraja se i
sicilijski patuljasti slon
koji je, odrastao, u ramenima bio visok jedva jedan metar.
Krajem pleistocena azijski slon ?ivio je od
Irana
preko ju?ne Azije do
Jugoisto?ne Azije
i Kine. Pronađeni su ostaci ?ak u
Iraku
i
Siriji
, no oni mo?da poti?u od jedne srodne vrste.
Pripitomljavanje azijskih slonova po?elo je, vjerojatno, oko 2000 godina pne. u dolini
Inda
, odakle se ra?irilo u ju?nu i jugoisto?nu Aziju. Pripitomljeni, kori?teni su za vu?u, jahanje i razli?ite te?ke fizi?ke poslove. Tako ih se koristilo (ponegdje i danas) u
?umskim
radovima, za izvla?enje balvana. Nakon vi?egodi?njeg u?enja, mogu razumjeti do 23 komande.
Od oko 1100. pne. u Indiji se koriste i za
ratovanje
. Svojom snagom i otporno??u, izazivali su kod protivni?ke vojske strah i obeshrabljenost. Među prve Europljane koji su se sreli s
ratnim slonovima
ubraja se
Aleksandar Veliki
. Kasnije su slonovi kori?teni na cijelom podru?ju
Sredozemlja
.
U
16. stolje?u
portugalski
kraljevi dopremaju indijske slonove iz svojih
kolonija
u Europu kako bi se pokazivali s njima, ili kako bi ih kao sredstvo
diplomacije
dalje poklonili. Poimence su poznati i u dokumentima potvrđeni slon "Hanno", poklon papi
Lavu X.
, i "Soliman", prvi slon u
Be?u
.
Zadnjih 2-3 tisu?e godina, ?ivotni prostor azijskih slonova neprekidno se smanjuje. Prije 2000 godina nestao je s podru?ja dana?njih dr?ava
Irana
,
Pakistana
i
Afganistana
. U to vrijeme je u Kini ?ivio jo? i sjeverno od
Jangcea
, no neprekidno je potiskivan prema jugu. Danas ?ivi jo? samo uz ju?nu granicu s
Vijetnamom
i
Laosom
.
IUCN
svrstava azijskog slona danas u skupinu "sna?no ugro?enih" ?ivotinja. Bio je, kao i njegov afri?ki srodnik, masovno ubijan zbog
slonova?e
. Danas su najvi?e ugro?eni uni?tavanjem i naseljavanjem njihovih stani?ta. U nekim podru?jima
odoma?eni
vodeni bivoli
tako nisko popasu travu, da ju slon ne mo?e obuhvatiti surlom da bi ju is?upao, i zbog toga gladuju.
Pretpostavlja se, da se danas broj divlje ?ive?ih slonova kre?e između 35.000 i 55.000 jedinki. Od toga, oko 40% ?ivi na indijskom potkontinentu, slijede?ih oko 40% na kopnenom dijelu Jugoisto?ne Azije, dok je ostatak na ?ri Lanki i otocima Jugoisto?ne Azije.
S druge strane, uz ljude danas ?ivi oko 15.000 pripitomljenih slonova. Kako se slonovi u zato?eni?tvu vrlo slabo ili nikako ne razmno?avaju (to je razlog radi kojeg se slonove, uprkos prastaroj tradiciji, slonove ne mo?e smatrati
odoma?enim
), zamjena je mogu?a jedino uvijek nanovo hvatanjem i pripitomljavanjem mladun?adi divljih slonova. No, potreba za novim radnim slonovima vi?e gotovo i ne postoji, pa ih to vi?e ne ugro?ava. U odnosu na nekada?nji broj pripitomljenih, radnih slonova koji je samo u Tajlandu oko 1900-te bio 100.000, dana?njih oko 4.000 je zanemariv. Danas je najve?i broj tih slonova u nedovoljno tehni?ki razvijenom
Mijanmaru
, tamo ih je oko 5.500.
- ↑
Shoshani, Jeheskel (November 16, 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds):
Mammal Species of the World, 3rd edition
, Johns Hopkins University Press, 90.
ISBN
0-8018-8221-4
- ↑
Vlatko Rukavina - ?ri Lanka (zemlja koja se voli vi?e od drugih), CEYLON HOUSE-Promotivni centar ?ri Lanke, Zagreb 2009., str. 80.-81.
- ↑
Guinnessova knjiga rekorda, Bibliografski institut, Mannheim 2006.
- ↑
New York Times:
World's Oldest Elephant, 86, Is Dead
(23. sije?nja 2003.)
Drugi projekti Wikimedije
[
uredi
|
uredi kod
]