Autorsko pravo je pravo koje u?ivaju stvaratelji ( autori ) knji?evnih, znanstvenih i umjetni?kih djela ( autorska djela ), a koje im daje isklju?ivo pravo kori?tenja ili odobravanja drugima kori?tenja svog djela, a uklju?uje i sustav za?tite tih prava. U objektivnom smislu, ono je sustav pravnih pravila i na?ela koje reguliraju prava koje zakon dodjeljuje autoru djela.

Autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu ?inom samog ostvarenja djela i, za razliku od ve?ine drugih oblika intelektualnog vlasni?tva, ne podlije?e nikakvom administrativnom ili registracijskom postupku. Njime se ne ?titi ideja nego djelo koje je izra?aj ideje ljudskog uma, bez obzira na vrstu ili kvalitetu izra?aja.

Autorskom pravu srodna prava odnose se na prava i sustav pravne za?tite umjetni?kog izra?aja, te za?tite organizacijskih, poslovnih i financijskih ulaganja u izvođenje, proizvodnju, distribuciju i radiodifuziju autorskih djela, a obuhva?aju:

• prava umjetnika izvođa?a na njihovim izvedbama;
• prava proizvođa?a fonograma na njihovim fonogramima;
• prava filmskih producenata (proizvođa?a videograma) na njihovim videogramima;
• prava organizacija za radiodifuziju na njihovim emitiranjima;
• prava nakladnika na njihovim izdanjima;
• prava proizvođa?a baza podataka na njihovim bazama podataka.

Podru?je srodnih prava ubrzano se razvilo u proteklih 50 godina. Srodna prava razvila su se uz autorsko pravo i naj?e??e su vezana uz omogu?avanje priop?avanje autorskog djela javnosti.

Autorsko pravo i srodna prava klju?ni su za ljudsko stvarala?tvo, jer pru?aju autorima poticaj u obliku priznanja i nov?anih naknada, a s druge strane pru?aju im određenu sigurnost da se njhova djela mogu distribuirati bez bojazni od neovla?tenog umno?avanja ili piratstva, a ukoliko do toga dođe, osigurana im je određena autorskopravna za?tita.

Autorsko pravo karakteristi?no je za europski pravni krug (prvenstveno se razvilo u francuskom pravu). U anglosaksonskom pravu ( common law ) koristi se pojam copyright . Temeljna razlika između autorskog prava i copyrighta je ta, ?to je prvo utemeljeno na ideji osobnog prava autora kod kojeg postoji veza između autora i njegove tvorevine, dok se copyright ograni?ava striktno na djelo kao takvo.

Pravni izvori [ uredi | uredi kod ]

Kao dio međunarodnog privatnog prava , autorsko pravo i srodna prava, sastavnice pravnog podru?ja intelektualnog vlasni?tva , imaju nagla?eno međunarodnopravno obilje?je. Međutim, kao dio unutarnjeg prava, svaka dr?ava donosi i vlastite unutarnje propise koje uređuju ovo podru?je.

Međunarodne konvencije i ugovori [ uredi | uredi kod ]

• Bernska konvencija za za?titu knji?evnih i umjetni?kih djela ( Bernska konvencija )
• Univerzalna konvencija o autorskom pravu prema izvornom tekstu ( Univerzalna konvencija-?eneva )
• Univerzalna konvencija o autorskom pravu revidirana u Parizu ( Univerzalna konvencija-Pariz )
• Konvencija o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasni?tvo ( Konvencija o osnivanju WIPO )
• Međunarodna konvencija za za?titu umjetnika izvođa?a, proizvođa?a fonograma i organizacija za radiodifuziju ( Rimska konvencija )
• Konvencija o distribuciji signala za prijenos programa preko satelita ( Satelitska konvencija )
• Konvencija o za?titi proizvođa?a fonograma od neodobrenog umno?avanja njihovih fonograma ( Fonogramska konvencija )
• Ugovor o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasni?tva Svjetske trgovinske organizacije ( Sporazum TRIPS )
• Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasni?tvo ( WIPO Ugovor o autorskom pravu )
• Ugovor o izvedbama i fonogramima Svjetske organizacije za intelektualno vlasni?tvo ( WIPO Ugovor o izvedbama i fonogramima )

Direktive Europskog parlamenta i Vije?a EU [ uredi | uredi kod ]

• Direktiva Vije?a 91/250/EEC od 14. svibnja 1991.o zakonskoj za?titi ra?unalnih programa
• Direktiva Vije?a 92/100/EEC od 19. studenoga 1992. koja se odnosi na pravo iznajmljivanja i pravo posudbe te na određena prava srodna autorskom pravu u podru?ju intelektualnog vlasni?tva
• Direktiva Vije?a 93/83/EEC od 27. rujna 1993. o koordinaciji nekih pravila koja se odnose na autorsko pravo i srodna prava primjenljivih na satelitsku radiodifuziju i kabelsku
• Direktiva Vije?a 93/98/EEC od 29. listopada 1993. kojom se harmonizira rok za?tite autorskog prava i nekih srodnih prava
• Direktiva 96/9/EC Europskog Parlamenta i Vije?a od 11. o?ujka 1996. o zakonskoj za?titi baza podataka
• Direktiva 2001/29/EC Europskog Parlamenta i Vije?a od 22. svibnja 2001. o harmonizaciji određenih aspekata autorskog prava i srodnih prava u informati?kom dru?tvu
• Direktiva 2001/84/EC Europskog Parlamenta i Vije?a od 27. rujna 2001. o pravu slijeđenja u korist autora izvornika umjetni?kog djela

Izvori u Republici Hrvatskoj [ uredi | uredi kod ]

Osim gore navedenih međunarodnih konvencija i ugovora kojih je stranka, u Hrvatskoj je ovo podru?je regulirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine broj 167/2003). Zakon je usklađen s navedenim međunarodnim ugovorima i Direktivama EZ -a

Autorsko djelo [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Autorsko djelo

Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz knji?evnog, znanstvenog i umjetni?kog podru?ja koja ima individualni karakter, bez obzira na na?in i oblik izra?avanja, vrstu, vrijednost ili namjenu. Prema tome, bitne karakteristike, da bi se neko djelo smatralo autorskim, su:

• originalnost intelektualnog (kreativnom) ostvarenja, odnosno ostvarenja ljudskog duhovnog stvarala?tva - originalnost (izvornost) u smislu autorskog prava ne zahtijeva apsolutnu novost, ve? se tra?i tzv. subjektivna originalnost (izvornost), odnosno novost u subjektivnom smislu. Djelo se smatra subjektivno originalnim ako autor ne opona?a drugo njemu poznato djelo
• knji?evno, znanstveno ili umjetni?ko podru?je djela - navedena sintagma ima u autorskom pravu zna?ajno ?ire zna?enje, nego ?to u teoriji knji?evnosti zna?e knji?evna djela , a u povijesti umjetnosti umjetni?ka djela .

Autorskopravnu za?titu u?ivaju izra?aji, ?to podrazumijeva zamjetljiv (vidljiv) oblik (formu) određene ideje koja se posti?e pomo?u razli?itih sredstava izra?avanja, kao ?to su npr. pisana ili govorena rije?, pokret tijela, zvuk, kao razli?iti dvodimenzionalni ili trodimenzionalni oblik.

Autorska djela jesu osobito:

• jezi?na djela (pisana djela, govorna djela, ra?unalni programi) - npr. romani , pjesme , priru?nici, novine;
• glazbena djela, s rije?ima ili bez rije?i;
• dramska i dramsko-glazbena djela;
• koreografska i pantomimska djela;
• djela likovne umjetnosti (s podru?ja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su na?injena, te ostala djela likovnih umjetnosti;
• djela arhitekture
• djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna;
• fotografska djela i djela proizvedena postupkom sli?nim fotografskom;
• audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na na?in sli?an kinematografskom stvaranju) - u pravilu filmovi ;
• kartografska djela;
• prikazi znanstvene ili tehni?ke prirode kao ?to su crte?i, planovi skice, tablice i dr.

Prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, za?ti?eni su kao samostalna autorska djela. Prijevodi slu?benih tekstova iz podru?ja zakonodavstva, uprave i sudstva za?ti?eni su osim ako su u?injeni radi slu?benog informiranja javnosti i kao takvi objavljeni.

Zbirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge građe kao ?to su enciklopedije , zbornici , antologije , eletroni?ke baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata ?ine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora, za?ti?ene su kao takve.

Narodne knji?evne i umjetni?ke tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, ali se za njihovo priop­?avanje javnosti pla?a naknada kao za priop?avanje javnosti za?­ti?enih autorskih djela.

Nositelji autorskog prava i srodnih prava [ uredi | uredi kod ]

Nositelj autorskog prava je fizi?ka osoba - autor - koja je stvorila originalnu intelektualnu tvorevinu (autorsko djelo), koja ima individualni karakter i koja je na neki na?in izra?ena. Autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu ?inom ostvarenja djela bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti, kao ?to su primjerice registracija ili depozit djela.

Autorom se smatra osoba ?ije je ime, pseudonim ili znak na uobi?ajen na?in ozna?en na primjercima djela dok se ne doka?e suprotno. Ako je vi?e autora sudjelovalo u izradi djela radi se o koautorskom djelu. Ako je tako ostvareno djelo nedjeljiva cjelina, koautorima pripada zajedni?ko autorsko pravo na stvorenom djelu. Ako dva ili vi?e autora sastave svoja djela radi njihovog zajedni?kog kori?tenja, svaki od autora zadr?ava autorsko pravo na svojem autorskom djelu.

Nositeljem drugih srodnih prava mo?e biti svaka fizi?ka i pravna osoba, osim prava umjetnika izvođa?a koje, po svojoj naravi, pripada fizi?koj osobi koja izvede djelo iz knji?evnog ili umjetni?kog podru?ja ili izra?aje folklora.

Sadr?aj autorskog prava [ uredi | uredi kod ]

Autorsko pravo sadr?i:

• moralna prava autora - ?tite osobne i duhovne veze autora s njegovim djelom,
• imovinska prava autora - ?tite imovinske interese autora u pogledu kori?tenja njegovih djela,
• druga prava autora - ?tite ostale interese autora u pogledu njegovog djela.

Autorsko pravo ne ?titi ideje, znanstvena otkri?a, postupke, metode rada i matemati?ke koncepte, slu?bene tekstove iz podru?ja zakonodavstva, uprave i sudstva (npr. pravne propise, upravne akte, sudske presude), kao i njihove zbirke koje su objavljene radi slu?benog informiranja javnosti (slu?bena glasila, kao ?to su Narodne novine u Hrvatskoj), dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obi?ne medijske informacije.

Moralna prava [ uredi | uredi kod ]

Moralna prava autora obuhva?aju:

• Pravo prve objave ? autor ima pravo odlu?iti kada i kako ?e njegovo djelo postati pristupa?no javnosti,
• Pravo na priznanje autorstva ? autor ima pravo biti priznat i ozna?en kao autor djela (pravo paterniteta), te je svaka osoba koja se javno koristi autorskim djelom du?na na odgovaraju?i na?in nazna?iti autora djela (primjerice na grafi?kom izdanju djela, na programu koncertne izvedbe djela i sl.), osim ako autor u pisanom obliku izjavi da ne ?eli biti naveden.
• Pravo na po?tovanje autorskog djela i ?ast ili ugled autora ? autor ima pravo usprotiviti se svakom deformiranju, saka?enju ili drugoj izmjeni svojeg djela (pravo integriteta) i svakom kori?tenju djela koji ugro?ava njegov ?ast ili ugled (pravo na reputaciju),
• Pravo pokajanja ? autor ima pravo opozvati pravo kori?tenja djela i sprije?iti njegovo daljnje kori?tenje uz popravljanje ?tete korisniku toga prava, ako bi daljnje kori?tenje ?tetilo njegovoj ?asti ili ugledu. Time se uva?ava ?injenica da je autorsko djelo odraz autorove osobnosti, slijedom ?ega se autoru daje pravna mogu?nost da na specifi?an na?in utje?e na budu?e kori?tenje svojega ve? objavljenog ili izdanog djela. Pravo pokajanja traje za ?ivota autora i on ga se ne mo?e odre?i.

Imovinska prava [ uredi | uredi kod ]

Imovinska prava su isklju?iva prava autora, jer autor mo?e odobriti ili zabraniti kori?tenje svog djela na bilo koji na?in. Time se potvrđuje apsolutnost (djelovanje prema svima) autorskih imovinskih prava koja osobito obuhva?aju pravo reproduciranja (umno?avanja), pravo distribucije (stavljanja u promet), pravo priop?avanja javnosti te pravo prerade. Ona obuhva?aju svaki oblik iskori?tavanja autorskog djela kod kojeg dolazi do izra?aja potreba za za?titom imovinskih interesa autora. Imovinska prava autora prava manifestiraju se osobito kao:

• pravo reproduciranja (pravo umno?avanja) ? pravo izrade autorskog djela u jednom ili vi?e primjeraka, u cijelosti ili u dijelovima, izravno ili neizravno, privremeno ili trajno, bilo kojim sredstvima i u bilo kojem obliku.
• pravo distribucije (pravo stavljanja u promet) i iznajmljivanje - pravo distribucije je isklju?ivo pravo stavljanja u promet izvornika ili primjeraka autorskog djela prodajom ili na koji drugi na?in. Iznajmljivanje ozna?ava davanje na kori?tenje izvornika ili primjeraka djela u ograni?enom razdoblju, radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi.
• pravo priop?avanja autorskog djela javnosti obuhva?a:
  • pravo javnog izvođenja (npr. izvođenje u ?ivo na priredbi ili koncertu, recitiranjem ili sviranjem i pjevanjem),
  • pravo javnog prikazivanja scenskih djela (npr. scenska izvedba dramskog djela u kazali?tu),
  • pravo javnog preno?enja (npr. kada se glazbeno djelo koje se javno izvodi u?ivo u koncertnoj dvorani, istodobno priop?ava javnosti izvan prostora te dvorane pomo?u zvu?nika ili na ekranu),
  • pravo javnog priop?avanja fiksiranog djela (npr. pu?tanje glazbe s CD-a putem muzi?kih linija i CD playera),
  • pravo javnog prikazivanja,
  • pravo radiodifuzijskog emitiranja,
  • pravo radiodifuzijskog reemitiranja (slu?aj kada se djelo koje je primarno emitirala jedna organizacija za radiodifuziju istodobno u cijelosti i u neizmijenjenom obliku reemitira putem kabelske mre?e ili od strane druge organizacije za radiodifuziju),
  • pravo javnog priop?avanja radiodifuzijskog emitiranja (slu?ajevi javnog priop?avanja kao ?to su primjerice oni kada se u ugostiteljskom objektu javno priop?ava glazba s radija ili televizije bez naplate ulaznicaslu?ajevi javnog priop?avanja kao ?to su primjerice oni kada se u ugostiteljskom objektu javno priop?ava glazba s radija ili televizije bez naplate ulaznica),
  • pravo stavljanja na raspolaganje javnosti (pravo priop?avanja javnosti putem Interneta ili druge sli?ne globalne digitalne mre?e).
• pravo prerade - isklju?ivo je pravo na prevođenje, prilagođavanje, glazbenu obradu ili koju drugu preinaku autorskog djela.

Druga prava [ uredi | uredi kod ]

Tzv. ≪druga prava autora≫ su prava koja nose obilje?ja i imovinskih i moralnih prava, a ne mogu se svrstati ni u jednu od navedenih kategorija. Ona obuhva?aju prava na naknadu, pravo slijeđenja (pravo autora na odgovaraju?i udio od prodajne cijene, ostvarene svakom preprodajom izvornika njegova likovnog djela koja uslijedi nakon prvog otuđenja djela od strane autora) i ostala druga prava autora (pravo pristupa djelu, pravo zabrane javnog izlaganja djela)

Ograni?enja autorsko pravo [ uredi | uredi kod ]

Objavljenim autorskim djelom mo?e se koristiti bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez pla?anja naknade, samo u slu?ajevima kada to zakon izri?ito dopu?ta:

1. privremene radnje reproduciranja autorskog djela
2. reproduciranje autorsko djelo - fizi?ka osoba mo?e reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu ako to ?ini za privatno kori?tenje, kao i reproducirati autorsko djelo u obliku fotokopije i za drugo vlastito kori?tenje, koje nema izravno ili neizravno komercijalnu svrhu i nije namijenjeno ili pristupa?no javnosti. Nije dopu?teno reproduciranje cijele knjige osim ako su primjerci te knjige rasprodani najmanje dvije godine, notnih zapisa, elektroni?kih baza podataka, kartografskih djela kao ni izgradnja arhitektonskog objekta.
3. efemerne snimke - organizacija za radiodifuziju koja ima odobrenje za emitiranje autorskog djela mo?e snimiti to djelo vlastitim sredstvima na nosa? zvuka, slike ili teksta za potrebe vlastitog emitiranja
4. javni arhivi, javne knji?nice, obrazovne i znanstvene ustanove, ustanove za pred?kolski odgoj i socijalne (karitativne) ustanove, a koje svoje usluge ne napla?uju, mogu iz vlastitog primjerka reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu u najvi?e jednom primjerku
5. kori?tenje autorskog djela u nastavi ili znanstvenom istra?ivanju, sudskim i upravnim odlukama, u svrhu informiranja javnosti
6. citati - dopu?teno je doslovno navođenje ulomaka autorskog djela koje je na zakonit na?in postalo pristupa?no javnosti, radi znanstvenog istra?ivanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom koja se ?eli posti?i i u skladu s dobrim obi?ajima, time da se mora nazna?iti izvor i ime autora
7. dopu?teno je reproduciranje autorskih djela koja su trajno smje?tena na ulicama, trgovima, parkovima ili drugim mjestima pristupa?nim javnosti te distribuiranje i priop?avanje javnosti takvih reprodukcija.
8. dopu?tena je prerada autorskog djela u parodiju u mjeri koja je potrebna za njen smisao, kao i karikaturu, a uz navođenje djela koje se prerađuje i njegovog autora

Vremensko ograni?enje autorskog prava [ uredi | uredi kod ]

Autorsko pravo traje za ?ivota autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti , bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno.

Autorsko pravo na anonimnom autorskom djelu te objavljeno pod pseudonimom traje sedamdeset godina od zakonite objave tog djela.

Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro , te se mo?e slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, po?tivanja autorskog djela te ?asti ili ugleda autora.

Ra?unalni programi [ uredi | uredi kod ]

Ra?unalni programi su također za?ti?eni zakonom kao jezi?na djela. Za?ti?eni su izvorni programi, no ne i ideje i na?ela na kojima se oni zasnivaju. Poslodavci su isklju?ivi vlasnici imovinskih prava programa koje su napravili zaposlenici, no samo onih stvorenih u izvr?enju obveza ili po uputi poslodavca (ne i onih stvorenih npr. u slobodno vrijeme).

Autor ima isklju?ivo pravo reproduciranja, prilagođavanja i distribucije ra?unalnih programa, ?to mo?e odobriti i drugima. Ovla?teni korisnici ra?unalnih programa također mogu ograni?eno reproducirati, prilagođavati i analizirati programe kako bi ih mogli koristili. Ograni?eno dekompiliranje je dozvoljeno u svrhu postizanja interoperabilnosti.

Povredom prava na ra?unalnom programu se posebice smatraju distribucija primjeraka kojima je povrijeđeno tuđe pravo, komercijalno kori?tenje te kori?tenje sredstava za neovla?teni pristup programima.

Poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Javno vlasni?tvo i autorska djela u Hrvatskoj

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

• Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 167/2003.)
• Dr?avni zavod za intelektualno vlasni?tvo Republike Hrvatske