Arsenal je gradska ?etvrt u Puli koja administrativno pripada Mjesnom odboru Stari Grad . Obuhva?a priobalno podru?je grada na kojem su se nalazili ratna luka, brodogradili?te te ostala postrojenja namijenjena ratnoj industriji Austro-Ugarske , a po ?emu je ?etvrt dobila naziv.

Francuski ?asnik , a potom zapovjednik austrijske mornarice, grof de l'Espin ve? je po?etkom 19. stolje?a uo?io iznimne pogodnosti Pulskog zaljeva , zala?u?i se za preseljenje Arsenala iz Venecije u Pulu , a gradu na lagunama predskazivao novit trgova?ki prosperitet u suprani?tvu s Trstom . Iskustvo i poznavanje vojne tehnologije navele su pukovnika Giacoma Grazianija , na ?elu austrijske pomorske in?enjerije, na svesrdno zalaganje da se lu?ka postrojenja postave upravo na pulskom ?alu, nakon ?ega ?e uslijediti izgradnja triju skladi?ta s prostorom za popravak i odr?avanje brodova ( 1846 .).

Politi?ka neizvjesnost revolucionarne 1848 . godine bila je presudna za izbor lokacije za smje?taj austrijske ratne flote. Podijeljena mi?ljenja o prednostima Pule ili Trsta, pa i drugih gradova na isto?noj obali Jadrana odgađala su kona?nu odluku. Osservatore triestino tada je ve? najavljivao odluku o ostanku ratnih brodova u tr??anskoj luci. Tek nakon ?to je danski admiral Hans Birch Dahlerup , na ?elu carske mornarice, zadu?en za realizaciju ovog va?nog projekta, obi?ao Rijeku , Crikvenicu , Kraljevicu , Bakar , Zadar i ?ibenik , geostrate?ke prednosti Pule i prirodne pogodnosti za?ti?enog zaljeva bile su presudni faktori za odluku o smje?taju K.u.K. vojne baze s novim Arsenalom u Pulu.

Admiralskom zapovije??u br. 12. od 29. studenog 1856 . godine zapovjednik mornarice, carev brat nadvojvoda Maksimilijan , utvrđuje upute za putovanje cara Franje Josipa I. , carice Elizabete i njihove pratnje brodom "Elizabeth" iz Venecije u Pulu (da bi "svevi?nji, svojom nazo?no??u iskazao po?ast polaganju kamena temeljca Mornari?kog arsenala u izgradnji...") kao i op?irni protokol o njihovom boravku u gradu.

Dana 9. prosinca iste godine polaganjem povelje i blagoslovom kamena temeljca, nakon ?to je Car tri puta udario ?eki?em po kamenu, na jarbol se podignuo carski stijeg, vojna glazba je zasvirala himnu, a s tvrđava je odjekivala po?asna paljba (dvadeset i jedan topovski plotun), Car je posjetio vojarnu, razgledao bolnicu, Arsenal i brodogradili?te , fregate "Schwarzenberg" i "Venus". Popodne je obi?ao utvrde i kona?no nakon ve?ere u 19,30 sati razgledao osvijetljenu Arenu . Boravak cara Franje Josipa I. u Puli i polaganje kamena temeljca za pulski arsenal bila je formalna potvrda onoga ?to je bilo prethodno dogovoreno, a zapravo ve? umnogome i u?injeno.

Vojno strate?ki planovi Monarhije u svezi s gradom i te?nje poduzetnika za gospodarskom ekspanzijom vode investiranju velikog kapitala u izgradnju ne samo vojnih, ve? i stambenih objekata te infrastrukture u cjelini. U Arsenalu su izgrađene strojarska i limarska radionica, bojadisaonica, radionice za izradu jarbola, jedara , u?adi , vesala i kolotura , kotlarska radionica, kova?nica s dvije dizalice, ?etiri kupolne pe?i, modelarnica, maketarnica, radionica torpeda , direkcija artiljerije s oru?arnicom, zapovjedna zgrada Arsenala, pomorski muzej, spremi?ta za opremu brodovlja te na oto?nom dijelu (koji je 1880 . godine mostom spojen s kopnom) dva natkrivena navoza i dokovi. Grade se bojni brodovi - linijski i kazamatni brodovi, fregate , topovnja?e , torpiljarke , podmornice ...

Godine 1866 ., svega deset godina nakon polaganja kamena temeljca za Arsenal, u Puli obitava gotovo 17.000 ljudi. Stalan priljev novih stanovnika iz gotovo svih dijelova Monarhije, specijaliziranih i visokospecijaliziranih radnika, prisiljava vojnu upravu i vlast da radi na stalnom pobolj?anju uvjeta stanovanja. Tako se isu?uje mo?vara na Mostini, zatrpava kanal koji je iz Velikog polja (Campo Grande) prolazio podno bre?uljka sv. Mihovil i Zaro te poto?i? kod starog mlina blizu gradske fontane. Grade se nove ku?e za stanovanje, dovr?ava vodovod. Godine 1880 . Pula ima zajedno s vojskom 28.472 stanovnika ( 1910 . ima gotovo dva puta vi?e stanovni?tva od Osijeka - 31.000, odnosno tri puta vi?e od Splita - 21.407), broj ku?a odnosno stanova popeo se na 7.346. Godine 1910, ratna mornarica upo?ljavala je 7.914 radnika, dok je pulska op?ina imala 6.346 zgrada za stanovanje te 11.294 stana ne ra?unaju?i ku?e i stanove ?asnika i do?asnika.

U novoustrojenoj ?etvrti San Policarpo , do 1866 . godine, oko Maksimilijanovog parka, prema planovima upravitelja građevinske sekcije mornarice - in?enjera, kapetana fregate , Carla Moeringa , a potom vojno - in?enjerijskog satnika, Poljaka plemenitog Domaszewskog, izgrađene su vojna bolnica , mornari?ka vojarna, osam dvokatnih zgrada za stanovanje pripadnika mornarice, zgrada zapovjedni?tva mornarice a dovr?en je i 1795 metara duga?ak arsenalski zid koji je ograđivao nasuti prostor s radionicama i pristani?tem, zid koji ?e kasnije od nepo?eljnih posjetitelja dijeliti jo? jednu pulsku znamenitost - Arsenal i brodogradili?te.

44°51′51″N 13°50′12″E  /  44.8641734066535°N 13.8367974758148°E  / 44.8641734066535; 13.8367974758148

Arsenal u Puli na Wikimedijinoj ostavi