Pod nazivom
Akadsko Carstvo
se obi?no podrazumijeva dr?ava ?iji su stanovnici govorili
semitskim jezicima
a koja je nastala od grada
Akkad
sjeverno od
Sumera
, te dosegla svoj maksimalni opseg za vrijeme vladavine
Sargona Akadskog
. Iako ne postoji konsenzus o to?nim datumima, vjeruje se da je Akadsko Carstvo rajalo od
cca.
2350. pne.
do
2150. pne.
?otprilike 200 godina.
Vladari sa semitskim imenima su ve? bili ustoli?eni u
Ki?u
. Jedan od njih, suvremenik posljednjeg sumerskog vladara
Lugal-Zage-Sija
, bio je Alusarsid (ili Urumus) koji je "podjarmio
Elam
i Barahe." Ali slavu tih ranih ustanovljiva?a semitske nadmo?i je bila daleko zasjenjena sa Sargonom (
Sharru-kin
), koji je porazio i zarobio Lugal-Zage-Sija te osvojio njegov imperij. Dug natpis Sargonovog sina
Manishtushua
je u
Susi
otkrio J. de Morgan. Sargonovo vrijeme moderni u?enjaci smje?taju oko
2300. pne.
(iako ga je kasniji babilonski "kralj arheolog"
Nabonid
izra?unao za
3800. pne.
).
Sargon je bio sin La'ibuma ili Itti-Bela, a jedna legenda govori kako je rođen u tajnosti i pu?ten da plovi po
Eufratu
u ko?ari od trava. Tamo ga je spasio i odgojio "Akki sto?ar"; ali jednog dana se otkrilo njegovo pravo porijeklo. Ispo?etka je bio peharnik Ur Zababe, kralja Ki?a sa semitskim imenom. Ali ?im se kruna na?la na Sargonovoj glavi, krenuo je u velika osvajanja. ?etiri puta je napao
Siriju
i
Kanaan
, te proveo tri godine temeljito podjarmljuju?i zemlje "na zapadu" kako bi ih zajedno s Mezopotamijom ujedinio u "jedno carstvo".
Statue Sargona su bile podignute na obalama
Mediterana
u znak njegovih pobjeda, a gradovi i pala?e su sagrađeni od plijena prikupljenog u osvojenim zemljama.
Elam
i sjeverni dio Mezopotamije su također podjarmljeni, a u samom Sumeru ugu?ene pobune. Pronađene su
ugovorne
plo?ice datirane u godinama pohoda protiv Kaanana i Sarlaka, kralja
Gutija
dana?njeg Sjevernog Iraka; a spominje se i
bakar
dopremljen iz
Magana
(najvjerojatnije suvremeni
Oman
).
Sargonova dva sina i nasljednika, Rimush and Manishtushu, nisu bili tako odli?ni, te su obojica pala kao ?rtve atentata; ali njegov sin
Naram-Sin
, je pratio ranije uspjehe s pohodom u Magan, ?ijeg je kralja zarobio. Preuzeo je carsku titulu "Kralj Naram-Sin od ?etiri strane svijeta", i, poput djeda, se nazivao "bogom Agadea" (Akkad), sli?no bo?anskim ?astima koje su sebi uzimali
faraoni
Egipta
.
Fino izrezbareni bazni reljef koji prikazuje Naram-Sina i u mnogim detaljima pokazuje veliku sli?nost ranoj
egipatnoj umjetnosti
je pronađen u
Diarbekru
u suvremenoj
Turskoj
.
Babilonska umjetnost
je, međutim, ve? stekla veliku kvalitetu; cilindri?ni pe?ati iz Sargonovog vremena su među najcijenjenijim primjercima draguljarske umjetnosti ikada pronađenim.
Carstvo su povezivale ceste, du? kojih je postojala redovna
po?tanska slu?ba
. Glineni pe?ati su kori?teni poput marki, a nosili su imena Sargona i njegovog sina. Izgleda da su uvedena i
katastarska
mjerenja, a jedan od dokumenata vezanih uz njih spominje da je izvjesni Uru-Malik, ?ije ime sugerira
kanaansko
porijeko, bio guverner
Amorita
ili
Amurrua
kako su Akađani zvali polu-
nomadske
narode Sirije i Kaanana. Vjerojatno je da je prva zbirka
astronomskih
promatranja i zemaljskih znamenja napravljena za bibilioteku ustanovljenu od Sargona.
Naram-Sin je zabilje?io akađanske ratovi protiv naroda Armanija ili Armenija na
Araratu
. Armeni su referenca na
Armena
koji je bio vladar armenskog plemena (Armenovi sljedbenici ili Armnmenci - Ura?tu naakadskom jeziku - su se tako nazivalo). Nejasno je da li su
Sargon
-
Naram-Sinov
djed - i
Manishtushu
,
Naram-Sinov
otac, također ratovali protiv Aremeni plemena na
Araratu
za vrijeme njihove vladavine Akadskim Carstvom. S druge strane je to vjerojatno za Naram-Sina.
Jo? se uvijek ne zna da li su ti ratovi doveli do propasti akadskog kraljevstva. Međutim, Akadsko Carstvo je ve? po?elo propadati za vrijeme vladavine Shar-kali-sharrija, Naram-Sinovog sina, da bi na kraju Shar-kali-sharrijeve vladavinethe potpuno propalo zahvaljuju?i invaziji barbara sa
Zagrosa
zvanih "
Gutejci
".
Propast Sargonov carstva je, po svemu sude?i, bila jednako brza kao i njegov uspon, a malo se zna o
Gutejskom periodu
. Od pada Akkada do oko
2100. pne.
postoji vrlo malo podataka. Relativno dobro poznati kralj iz tog perioda je
Gudea
od Laga?a.
Period između cca.
2100. pne.
i
2000. pne.
se ponekad naziva
Tre?a dinastija Ura
ili "sumerska renesansa", a zapo?inje s
Ur-Nammua
(biv?im generalom). Iako su se dokumenti ponovno po?eli pisati na sumerskom, ova dinastija je vrlo lako mogla biti semitska; sumerski je postajao mrtav jezik, sli?no kao ?to ?e latinski biti u
srednjovjekovnoj
Evropi
. Mo? ovih kraljeva se prostirala do Mediterana.
Nakon pada Tre?e dinastija Ura zbog elamitske invazije
2004. pne.
,
Mezopotamija
je pala pod strani utjecaj. Ovaj period se naziva
starobabilonskim
i trajao je od cca.
2000. pne.
do
1595. pne.
. Tokom oprvih vijekova ovog perioda, kraljevi i velikodostojnici su ?esto imali
amoritska
imena, a vrhovna vlast se nalazila u
Isinu
. Grad
Babilon
je stekao hegemoniju nad Mezopotamijom pod kraljem
Hammurabijem
1792. pne.
-
1750. pne.
(nepouzdani datumi).