- Ovo je ?lanak o godini 921.
Godina
921.
(
CMXXI
) bila je
redovna godina koja po?inje u ponedjeljak
u
julijanskom kalendaru
.
- 13. 2.
- Umro ?e?ki knez
Vratislav I
, nasljeđuje ga malodobni
Vjenceslav I
, regent mu je baka
Ljudmila
, dok u septembru ne bude ubijena po nalogu Vjenceslavove majke Drahomire.
- 20. 2.
- Inauguracija
Mahdije
, nove fatimidske prijestolnice nakon
Raqqade
(mada jo? nije zavr?ena; slu?i do 948).
[1]
- 11 - 18. 3. -
Vizantijsko-bugarski rat 913?927
- Bitka kod Pige ("Izvora"): Vizantinci potu?eni nadomak Carigrada. Zapaljene okolne palate i oplja?kan kraj severno od Zlatnog roga.
- Pre ovoga: car Roman I je poslao Potha Argyra u Bugarsku, koji je stigao do Aque Calide/Burgasa, ali je deo ove armije uni?ten u zasedi; patrijarh
Nikola Mistik
predla?e bra?ni savez bugarskom caru
Simeonu
, ali ovaj ho?e vizantijski presto.
- Simeon ratuje u Trakiji, opseda Jedrene, Vizantinci, za diverziju, podsti?u srpskog vladara
Pavla Branovi?a
protiv Bugara, ali ovi ga obaraju.
- U Srbiji vlada
Pavle Branovi?
ili
Zaharija Pribislavljevi?
(nejasna hronologija). Zaharija dolazi uz pomo? Bugara, ali se i on, kao Pavle, okre?e Vizantincima.
- prole?e -
Druga fatimidska invazija Egipta
:
al-Kaim
zauzima ve?i deo Gornjeg Egipta. U toku je diplomatski i propagandni sukob između Fatimida i
Abasida
.
- 21. 5.
- Vizantijski car
Roman I Lakapin
postavio je sina Hristofora za suvladara (do njegove smrti 931).
- maj/jun - Abasidska
al-Dulafijeva
flota povratila Aleksandriju od Fatimida.
- april - Pobuna protiv vizantijskih vlasti u Apuliji: u Ascoliju je ubijen strateg Ursoleon. Ovu pobunu je podr?ao knez Landulf I od Beneventa.
- 21. 6.
-
Abasidski
kalif
al-Muqtadir
iz
Bagdada
?alje diplomatsku misiju na dvor
Povol?kih Bugara
, koja tamo sti?e slede?eg maja - njen ?lan je i
Ahmad ibn Fadlan
, koji ostavlja putopis.
- 8. 7.
- Al-Kaim naređuje povla?enje fatimidskih snaga iz Fajuma i Egipta - ostavljena je sva te?ka oprema, mnogi su stradali na te?kom mar?u kroz pustinju (manjih napada ?e biti i slede?ih godina, do uspe?ne fatimidske invazije 969).
- ljeto - Njema?ki kralj
Heinrich Pti?ar
sa vojskom ulazi u
Bavarsku
i dobiva
zakletvu vjernosti
od
Arnulfa Lo?eg
.
- 15. 9.
- Poslije Ljudmilinog ubistva, Vjenceslavova majka
Drahomira
je novi regent (do 924).
- 7. 11.
- Bonnski ugovor, tj. Pakt prijateljstva između vladara dve Frana?ke,
Karla III
i
Henrika I
: uzajamno priznanje granica (Lotaringija je Karlova) i autoriteta (Karlo zba?en ve? slede?e godine a Henrik ?e ubrzo priznati uzurpatora).
- Mađarske invazije Evrope
: pora?avaju neprijatelje cara Berengara kod Verone, dogodine sti?u na jug Italije. Pominje se mađarski upad u Isto?nu Frana?ku, pora?eni su kod Blajburga u Koru?koj i u Alzasu (?lanak o Henriku Pti?aru na en Wiki).
- 921-22 - Krinitis Arotra (
Krenites Arotras
) postavljen je za stratega teme Peloponez, zadu?en za gu?enje pobune slovenskih
Jezerita
i
Milinga
.
- Bitka kod Sevana
: Armeni pod kraljem
A?otom II
su porazili poku?aj invazije iranskih
Sad?ida
iz dan. Azerbejd?ana.
- Umro vikin?ki
kralj Northumbrije
Ragnall ua Imair
, nasleđuje ga rođak
Sitric Caech
(do 927), koji napu?ta prijestolje
Dublina
, a koje preuzima
Gofraid ua Imair
(do 934). Gofraid predvodi haranje kraja oko
Armagha
. Numizmati?ki podaci sugeriraju da je Sitric narednih godina povratio dio
Mercije
pod vikin?ku vlast.
- Pet dinastija i Deset kraljevstava
: Slu?beni zapisi
kineske
dinastije Kasniji Liang
navode kako su
Kitani
pokorili sva "barbarska" plemena na sjevernoj granici. Wang Rong, jedini vladar dr?ave Zhao u Hebeiu je ubijen ovog prole?a, nasleđuje ga usvojenik Zhang Wenli, ali umire najesen, u vreme
Li Cunxuove
invazije. Wenlijev sin Zhang Chujin se odr?ao do slede?e godine.
- U
Angkoru
je posve?en
Vi?nuov
hram
Prasat Kravan
.
- Na severu dana?nje Kambod?e se osniva grad
Koh Ker
(/Kah Ke/, tada
Lingapura
ili
Chok Gargyar
), koji ?e 928-944. biti prestonica
Kmerskog Carstva
umesto Angkora.
- ↑
Gilbert Meynier (2010)
L'Algerie cœur du Maghreb classique. De l'ouverture islamo-arabe au repli (658-1518)
. Paris: La Decouverte; pp.38.
- ↑
Gilbert Meynier (2010)
L'Algerie cœur du Maghreb classique. De l'ouverture islamo-arabe au repli (658-1518)
. Paris: La Decouverte; pp.28.