?vedsko kolonijalno carstvo postojalo je od 1638 . do 1663 . i od 1785 . do 1878 . godine. Izraz ?carstvo” nije slu?bena terminologija, budu?i da su ?vedski kolonijalni posjedi bili ograni?eni na nekoliko manjih podru?ja, koja nikad nisu bila u njenom posjedu istodobno.

?vedske kolonije bile su:

• Nova ?vedska , Sjeverna Amerika (od 1638. do 1655. ), oduzela Nizozemska
• Gvadalupa , Antili (od 1813. do 1814. ), vra?ena Francuskoj
• Sveti Bartolomej , Antili (od 1785. do 1878. ), prodan Francuskoj
• ?vedska zlatna obala , Afrika (od 1650. do 1663. ), oduzele Danska i Nizozemska , uklju?uju?i Cape Coast (od 1650. do 1663. ) koji je na kraju vra?en Velikoj Britaniji

U Americi [ uredi | uredi kod ]

Nova ?vedska [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Nova ?vedska

Prva ?vedska kolonija je bila Nova ?vedska, koju je 1638. godine, osnovala Nova ?vedska kompanija na obali Atlantika u Sjevernoj Americi, na istijeku rijeke Delaware . Ova kolonija se nalazila oko Fort Kristine (danas u gradu Wilmingtonu u dr?avi Delaware ), koja je nazvana po kraljici Kristini od ?vedske . Veliki broj kolonijalista su bili Finci , budu?i da je Finska do 1809. godine, bila isto?na tre?ina ?vedske. ?vedska je dosegnula najve?u veli?inu svog teritorija u 17. stolje?u , te je zauzimala i neka njema?ka i balti?ka podru?ja. Nizozemci su također bili prisutni na ovom podru?ju sa kolonijom Nova Nizozemska . ?veđani su, sjeverno od dana?njeg Salema u New Jerseyu , 1843. godine, osnovali i tvrđavu Fort Nya Elfsborg . U svibnju 1654. godine, su zauzeli nizozemsku tvrđavu Casimir . Kao odgovor, nizozemski guverner Peter Stuyvesant je poslao vojsku na rijeku Delaware, koja je nakom rata izvojevala pobjedu od ?veđana, koji su napustili tvrđave koje su onda uklju?ene u Novu Nizozemsku.

Antili [ uredi | uredi kod ]

Zbog ?vedske potpore francuskim neprijateljima, tijekom Napoleonskih ratova , Gvadalupa je data ?vedskom kralju Karlu XIV. Ivanu . Otok je vra?en Francuskoj, godinu poslije, Pari?kim mirovnim sporazumom . ?vedska je pritiskom, dobila od?tetu od 24 milijuna franaka . Zadnja isplata je pla?ena 1983 .

Kralj Gustav III. je 1785. godine, osnovao koloniju na Svetom Bartolomeju . Otok je postao sredi?te trgovine robovima . Francuska je 1878. godine, kupila otok od ?vedske. Taj otok je bio zadnja ?vedska kolonija.

U Africi [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: ?vedska zlatna obala

?vedska je privremeno kontrolirala nekoliko naselja na Zlatnoj obali (dana?nja Gana ), od 22. travnja 1650. . Zadnja naselja je izgubila 15 godina kasnije, 20. travnja 1663. . To su bili Fort Carlsborg te glavni grad Fort Chistiansborg, koje su zauzeli Danci .

Cape Coast [ uredi | uredi kod ]

1652. godine, ?veđani su zauzeli Cape Coast (u dana?njoj Gani) kojeg su prije njih kontrolirali Nizozemci, te prije njih Portugalci . Cape Coast se nalazio oko dvorca Carolusburg, koji je sagrađen 1653. godine, te nazvan po kralju Karlu X. Gustavu , te je danas poznat pod imenom Dvorac Cape Coasta.

?vedska trgovina robovima [ uredi | uredi kod ]

Tijekom ovog razdoblja, postojala je i mala, ?vedska trgovina robljem, koja je zavr?ila nakon pada Nove ?vedske. Kasnije je ponovno uspostavljena za vrijeme kralja Gustava III. , koji je 1785. uspostavio koloniju na Svetom Bartolomeju, koji je bio sredi?te trgovine robova. ?vedska zapadnoindijska kompanija je 1786. godine, osnovana na otoku.

Druga podru?ja [ uredi | uredi kod ]

?vedska je također trgovala sa Indijom (pogledajte: ?vedska isto?noindijska kompanija , ?vedski : Svenska Ostindiska Kompaniet )