Wolfgang Amadeus Mozart
(
27. januar
1756
?
5. decembar
1791
) (Volfgang Amadeus Mocart; puno ime
Joannes Chrysostomus Wolfgangus Theophilus Mozart
) je rođen
27. januara
1756
. u
Salzburgu
, danas u
Austriji
ali tad glavni grad male nezavisne nadbiskupije u
Svetom Rimskom Carstvu
.
Mozartova muzi?ka vje?tina je bila vidljiva ?ak i kad je bio samo par godina star. Otac mu je bio
Leopold Mozart
, veoma zna?ajan u ?ivotu svoga sina. Bio je veoma obrazovan i također jedan od vode?ih evropskih nastavnika muzike, ?ija uticajna knjiga
Versuch einer grundlichen Violinschule
("pisani ?lanak o osnovama sviranja violine") je bila objavljena iste godine kad je Mozart rođen, otac ga je nau?io da svira
klavir
.
?ivot Mozarta je trijumf genija nad ranim sazrijevanjem. Brzo je u?io, i svoje prve kompozicije pi?e ve? u petoj godini ?ivota. Stari
Goethe
koji je kao mlad ?ovjek ?uo sedmogodi?njeg dje?aka kako dr?i koncert u
Frankfurtu
, smatrao ga je nedosti?nim u muzici, rame uz rame sa
Rafaelom
i
?ekspirom
u njihovim podru?jima umjetni?kog djelovanja.
Leopold Mozart
nije dugo oklijevao da iskoristi nadarenost svoje djece u obostranu korist. Oni ?e mu biti podr?ka u njegovoj starosti. Kratkotrajna trosedmi?na turneja u
Minhenu
u januaru
1762
. dok Mozartu nije bilo ni ?est godina bila je samo uvod u naredne mnogo ve?e pohode. Ovaj o?igledni uspjeh ubrzo je doveo do du?eg boravka u Be?u do kraja te iste godine, sa obaveznim muzi?kim nastupima na
imperijalnom
dvoru uz velikodu?ne nov?ane naknade. Za manje od mjesec dana boravka u Be?u Leopold Mozart je ostavio 120
zlatnih
dukata u svoju salcbur?ku
banku
?to je bilo vi?e nego ne?ija dvogodi?nja zarada.
Pa ipak ovi izleti su bili zasjenjeni velikom turnejom koja je zadr?ala ?etiri ?lana porodice Mozart u inostranstvu vi?e od tri godine, od juna
1763
. do novembra
1766
. Veliki dio te turneje je pro?ao u produ?enim boravcima u va?nim muzi?kim sredi?tima: pet mjeseci u
Parizu
, 15 mjeseci u
Londonu
, a onda u povratku jo? tri mjeseca u Parizu, sa ?estim zastajanjima du? puta, uglavnom u
njema?kim
dr?avama i
Holandiji
. Slava brat-sestra dueta pro?irila se
zapadnom Evropom
, a dobili su ogromne mogu?nosti u pokazivanju njihovog ?arma i njihovog prerano razvijenog muzi?kog majstorstva.
U svakom od gradova porodica Mozart mogla je sa sigurno??u o?ekivati poziv od lokalnog vladara,
vlastele
i bogate
aristokratije
. Obi?no su nakon jednog nastupa slijedili pozivi za druge nastupe. U Londonu reklame za Mozartove koncerte koje je u najve?oj mjeri pisao Leopold Mozart odnosile su se na vlastelu i
plemstvo
. Svugdje gdje su i?li porodica Mozart se isklju?ivo oslanjala na ovu vrstu publike.
Njihovi uzastopni uspjesi i nedostatak ?elje za povratkom u Salzburg, ?inilo je da su stalno odlagali povratak ku?i. ?esto su bili obasuti aplauzima i blagonaklono??u velikih, gledano iz ugla nagrađivanja i zarada koje su u?ivali. Nakon svega ovoga Salzburg je izgledao kao tmurna perspektiva kako nov?ano, tako dru?tveno i emocionalno. To je bilo mjesto gdje je Leopold Mozart bio samo sluga, slabo pla?en i malo cijenjen. Kad se porodica vratila u Salzburg, Mozartu je bilo deset godina i ve? je bio iskusan izvođa? i kompozitor.
Na svojim putovanjima susreo je mnoge ?uvene muzi?are i upoznao se sa djelima mnogih drugih velikih
kompozitora
. Među njima su:
G.F.Handel
,
Joseph Haydn
i
Johann Christian Bach
koji je imao veoma veliki utjecaj na Mozarta tokom njihovih susreta u Londonu
1764
. i
1765
.
Porodica ponovo odlazi u Be? kasne
1767
. i ostaje tamo do decembra
1768
.
Nakon godinu dana u Salzburgu Leopold i Wolfgang odlaze u
Italiju
ostavljaju?i Wolfgangovu majku i sestru ku?i. Ovo putovanje je trajalo od decembra
1769
. do marta
1771
, i poput ranijih putovanja imalo je za svrhu pokazivanje mladi?evih sposobnosti kao izvođa?a i sve zrelijeg kompozitora.
U
Bologni
se susre?e sa Giovannijem Battistom Martinijem i biva prihva?en za ?lana ?uvene
Accademia Filarmonica
. U
Rimu
je ?uo izvođenje
Miserere
od
Gregorija Allegrija
u
Sikstinskoj kapeli
, koju je zatim napisao u cjelosti po sje?anju, popravljaju?i kasnije samo sitne gre?ke, prave?i prvi ilegalni primjerak ove bri?no ?uvane svojine
Vatikana
.
U
Milanu
je napisao operu
Mitridate Re Di Ponto
1770
. koja je bila izvedena sa uspjehom. Ovo je vodilo do daljnjih ponuda za komponiranje opera. Malo kasnije Leopold i Wolfgang se dva puta vra?aju u Milan (august-decembar 1771. i oktobar
1772
.- mart
1773
.) na komponiranje i prvo izvođenje
Ascanio in Alba
1771. pa potom
Lucio Silla
1772. Leopold se nadao da ?e ove posjete pomo?i njegovom sinu da dobije posao kompozitora u Italiji, ali ove se nade nisu nikad ispunile. Pri kraju svog zavr?nog boravka u Italiji napisao je i danas ?esto izvođenu kantatu Exsultate Lubilate, K.165.
Također je primjetio djela poznatih ljudi van muzike, poput staklene harmonike
Benjamina Franklina
za koju je napisao nekoliko kompozicija.
Nakon ?to je se kona?no vratio sa ocem iz Italije 13. marta 1773. Mozart se zapo?ljava kao dvorski muzi?ar kod vladara u Salzburgu princa-nadbiskupa Hyeronimusa Colloreda.
Kompozitor je bio miljenik u Salzburgu gdje je imao veliki broj prijatelja i obo?avalaca.
Tu je imao priliku da radi u mnogim ?anrovima uklju?uju?i simfonije, sonate, kvartete za
?i?ane instrumente, serenade i nekoliko manjih opera. Neki od ovih ranih radova se izvode i danas. Od aprila do decembra
1775
. Mozart je razvio entuzijazam za komponiranje violinskih kon?erta, proizvode?i niz od pet (jedini koji je ikada napisao), uz stalno pobolj?anje muzi?ke istan?anosti. Zadnja tri violinska kon?erta (K. 216, K. 218, K. 219) sada su osnova njegovog muzi?kog repertoara.
U
1776
. usmjerio je svoje napore na komponiranje klavirskih kon?erta, ?iji vrhunac je bio Es-dur kon?erto K. 271 iz rane
1777
. Kritika ga smatra prekretnicom u njegovom muzi?kom radu.
Unato? ovim umjetni?kim uspjesima, Mozart je bio sve nezadovoljniji boravkom u Salzburgu i udvostru?io je svoje napore kako bi prona?ao neko drugo mjesto. Jedan od razloga, kako se ?ini je njegova niska plata, 150 forinti godi?nje, ali i to da je Mozart ?eznuo za sastavljanjem opera, a u Salzburgu je imao samo rijetke prilike za to.Stanje se pogor?alo 1775. kada je dvorsko pozori?te zatvoreno.
Dvije duge ekspedicije u potrazi za poslom (oba Leopold i Wolfgang su tra?ili) prekinuo je ovaj dugi boravak u Salzburgu: posjetili su Be? od 14. jula do 26 septembra 1773. i Munchen od 6. decembra
1774
. do marta 1775. Nijedna posjeta nije bila uspje?na, iako je putovanje u Munchen dovelo do uspje?nog prvog izvođenja opere La finta giardiniera.
U avgustu 1777. Mozart daje ostavku u Salzburgu poziciju i 23. septembra kre?e u jo? jednu potragu za zaposlenjem, s posjetama
Augsburgu
,
Mannheimu
, Parizu i Munchenu. Budu?i da nadbiskup Colloredo ne bi dopustio Leopoldu da putuje, Mozartova majka Anna Maria ga je pratila na putovanjima.
Mozart se upoznao sa ?lanovima poznatog orkestra u Mannheimu, najboljim u Evropi u to vrijeme. Tu su bili neki izgledi za zapo?ljavanje u Mannheimu, ali bez uspjeha, i Mozart odlazi u Pariz 14. marta
1778
. gdje nastavlja svoju potragu. Njegova sre?a u Parizu jedva da je bila bolja. U jednom od njegovih pisama poslatih ku?i navodi mogu?nost da dobije posao kao orgulja? u
Versaillesu
, ali Mozart nije bio zainteresovan za to. Zapao je u dug i morao je rasprodati svoje dragocjenosti. Ova posjeta se dogodila u vrijeme kad se Mozartova majka razbolijeva i umire 3. jula
1778
.
Dok je Wolfgang bio u Parizu, Leopold je energi?no tra?io mogu?nosti za njegov povratak u Salzburg. Uz podr?ku lokalnog plemstva osigurao mu je bolji posao dvorskog orgulja?a i koncert-maestra. Godi?nja plata bila je 450 forinti, ali je Wolfgang nerado prihvatio. Nakon ?to je napustio Pariz 26. septembra 1778. boravio je u Mannheimu i Munchenu, jo? uvijek u nadi da ?e dobiti posao izvan Salzburga. U Munchenu je opet nai?ao na Aloysiju, tada vrlo uspje?nu pjeva?icu, a ona mu je jasno stavila do znanja da vi?e nije zainteresovana za njega.
Mozart je napokon stigao ku?i 15. januara
1779
. te zapo?eo novi posao, ali njegovo nezadovoljstvo Salzburgom je bilo neumanjeno.
U januaru
1781
. Mozartova opera
Idomeneo
premijerno je izvedena s "velikim uspjehom" u Munchenu. Sljede?eg marta kompozitor je bio pozvan u Be?, gdje je njegov poslodavac, nadbiskup Colloredo, prisustvovao proslavi stupanja Josipa II na austrijsko prijestolje. Mozart, svje? nakon obo?avanja koje je zaradio u Munchenu, bio je uvrijeđen kada ga je Colloredo tretirao kao pukog slugu, a posebno kada mu je nadbiskup zabranio da svira pred carem kod grofice Thun za nov?anu naknadu koja je jednaka polovini godi?nje plate u Salzburgu .Ovo je dovelo do svađe koja je kulminirala u maju, nakon ?ega je Mozart otpu?ten na veoma uvredljiv na?in. U Be?u je, međutim, Mozart postao svjestan nekih bogatih mogu?nosti, pa je zato odlu?io da se tamo nastani kao slobodni izvođa? i kompozitor.
Svađa s nadbiskupom bila je te?a za Mozarta, jer je i njegov otac stao protiv njega. Nadaju?i se gorljivo da ?e se bespogovorno vratiti Colloredu nazad u Salzburg, Leopold je razmijenio intenzivna pisma sa svojim neposlu?nim sinom, pozivaju?i ga da se pomiri sa svojim poslodavcem. Međutim, Wolfgang je strastveno branio svoju namjeru nastaviti samostalnu karijeru u Be?u. Rasprava je zavr?ila tako ?to je Mozart smijenjen, oslobađaju?i se od zahtjeva okrutnog poslodavca i pretjerano zabrinutog oca. Salomon smatra Mozartovu ostavku kao "revolucionarni korak", koji ?e uveliko izmijeniti tok njegovog ?ivota.
1782. je bila uspje?na godina za Mozartovu karijeru. Nastupao je ?esto kao pijanist, a naro?ito va?no je bilo njegovo takmi?enje s Muzijem Clementijem pred carem 24. decembra 1781, a uskoro je bio priznat kao "najbolji klavijaturist u Be?u".
Njegova
opera
Otmica iz Saraja
(
Die Entfuhrung aus dem Serail
) je bila vrlo uspje?na i odr?ao je niz
koncerata
u kojima je izvodio svoja muzi?ka djela kao kompozitor i solist.
4. augusta
1782
. godine, o?enio se s Constanze Weber protiv ?elja svoga oca. On i Constanze su imali ?estero djece, ali samo dvoje nisu umrli u djetinstvu. Oboje, Karl Thomas (1784-1858.) i Franz Xaver Wolfgang, nisu se ?enili niti imali djecu.
Godine 1784. postaje
slobodni zidar
i nagovara svoga oca da se također pridru?i tom tajnom dru?tvu prije njegove smrti
1787
. godine. Njegova posljednja opera,
?arobna frula
(
Die Zauberflote
), sadr?i mnoge slobodno-zidarske teme i
alegorije
. ?ivot mu je bio pun nov?anih te?ko?a i raznih bolesti. ?esto nije bio pla?en za svoj rad, a i malo novaca koje je dobio brzo je potro?io na ekstravagantan na?in ?ivota. Mozart je proveo
1786
. godinu u
Be?u
, u jednom stanu koji se mo?e i danas posjetiti u ulici Domgasse 5 iza
katedrale Svetog Stjepana
. Tu je komponirao
Figarova ?enidba
(
Le Nozze di Figaro
).
Kad je Leopold Mozart po?eo da uvodi Mozartovu sestru Nannerl u tajanstveni svijet
harpsikorda
, ona je pokazivala veliku nadarenost za taj instrument. Njen trogodi?nji brat se osjetio nadahnutim da sam poku?a nau?iti svirati ovaj muzi?ki instrument. Otac je napisao zbirku laganih pjesama za harpsikord koja bi pomogla njegovoj k?erki da ga brzo nau?i svirati. Mali Mozart je uskoro sam napisao svoju muzi?ku zbirku koja ?e kasnije imati historijsku va?nost kao izvor njegovog ranog muzi?kog razvoja. Malo je petogodi?njaka ili ?estododi?njaka u njegovo vrijeme moglo napraviti lijepe varijacije na muzi?ku temu ili izvu?i povezane
melodije
iz harpsikorda sviraju?i njegovu
klavijaturu
tako brzo da im ne vidi? prste. Za razliku od ostalih "
wunderkinda
" iz sredine
18. vijeka
, Mozart je pobolj?ao svoja muzi?ka otkri?a i svoje nastupe u zadivljuju?e lijepe, ne pokazuju?i ni najmanji znak blijeđenja u obi?nu prosje?nost. Bio je muzi?ki ?udotvorac koji nikad nije trebao da ispravlja notne zapise tokom njegovih brzih nadahnu?a.
"Wolfgangerl" kako je njegov otac precizno i sa zaprepa??enjem zapisao:
nau?io je ovaj
menuet
i
trio
za pola sata dan prije svog petog rođendana u pola deset uve?e 26. januara
1761
.
Nije mu promaklo da je takva natprirodna vje?tina vrijedna ovjekovje?enja.
Tek ?to je napunio petu godinu ?ivota, Mozart je poduzeo (za njega) neizbje?an prelaz od izvođa?a do kompozitora. Bio je potpuno obuzet muzikom tako da je imao malo vremena i strpljenja za druge stvari. Sam je nau?io svirati violinu kad mu je bilo sedam godina. Uskoro je svirao dovoljno dobro kao solista za javne nastupe.
Prije svoje osme godine napisao je sonate za violinu, harpsikord i ostale instrumente, a tokom naredne
1765
. godine napisao je prvu simfoniju. U ovim po?etni?kim godinama proveo je brojne sate slu?aju?i radove drugih kompozitora koji su bili tada u
modi
, a kao sve novajlije marljivo ih kopiraju?i. Njegova navika da obrazuje sam sebe bila je i navika skoro svakog velikog
umjetnika
: bore?i se u stremljenju ka svojoj originalnosti prou?avaju?i i opona?aju?i svoje prethodnike. Imao je sre?e da jo? kao dje?ak putuje u velike evropske kulturne centre, gdje je imao priliku da ?uje, a ponekad i susretne kompozitore koje je smatrao svojim u?iteljima.
Mozartova publika smatrala je njegovu virtuoznost neodoljivom, naro?ito zbog toga ?to uop?te nije bio cirkuski zabavlja?, nego ?to je u potpunosti prikazao sebe kao poznavaoca muzi?kih osnova. Ve? u jedanaestoj godini komponira svoju prvu operu
La Finta Semplice
, koja ?e biti samo najava ve?ih stvari koje dolaze. Do svoje ?esnaeste godine on vi?e nije trebao da prikazuje sebe kao malog ?udotvorca. On je ve? sazrio u sonati i simfoniji, prvoj vrsti muzike koju je komponirao, a sad je pokazivao svoju nadarenost na podru?jima opere,
oratorija
i klavirskih kon?erta.
Kako je Mozart muzi?ki sazrijevao, sve vi?e je uklju?ivao karakteristike preuzete iz
baroka
. Na primjer,
Simfonija broj 29 u A-duru K. 201
ima kontrapunktalnu glavnu temu u svom prvom stavku, i eksperimentisanje s nepravilnim du?inama muzi?kih fraza. Neki od njegovih kvarteta iz
1773
. imaju finala koja zvu?e poput
fuga
: vjerovatno pod utjecajem Haydna, koji je uklju?ivao tri takva finala u svojoj nedavno objavljenoj Opus 20 zbirci. Utjecaj
Sturm und Drang
("Oluja i stres") razdoblja u muzici, sa svojim kratkim nagovje?tajem romanti?arskog doba koje ?e do?i kasnije, a ?to je uo?ljivo u muzici oba kompozitora u tom trenutku. Mozartova
Simfonija broj 25 u G-molu (Mozart)
K. 183 je jo? jedan odli?an primjer.
Mozart je ponekad preusmjeravao pa?nju između opere i instrumentalne muzike. On je proizveo opere u svakoj od prevladavaju?ih stilova:
Opera buffa
, kao ?to su Figarov pir, Don Giovanni, a
Cosi fan tutte
,
opera seria
, kao ?to su Idomeneu, a Singspiel, od kojih je ?arobna frula najpoznatiji primjer ovog kompozitora. U svojim kasnijim operama uveo je suptilne promjene u instrumentaciji, orkestraciji i boji tona, u emocionalnoj dubini i ozna?avanju dramatskih promjena. Ovdje je njegov napredak u operi i instrumentalnom komponiranju u pro?imanju kroz njegovu sve istan?aniju upotrebu orkestra u simfonijama i kon?ertima. Ovo sve je utjecalo na njegove operne orkestracije razvijaju?i njegovu suptilnost u kori?tenju orkestra za dobijanje psiholo?kog u?inka u operama, koja ?e biti uo?ljiva u njegovim kasnijim ne-operskim djelima.
U posljednjih pet ili ?est godina svog ?ivota Mozart je unato? nov?anim nevoljama, nedostatku redovnog zaposlenja i pogor?anog zdravlja uspio da komponira bez prekida i to u najboljoj formi. Dao je mnogo u tim posljednjim godinama, vi?e nego ikad: kvinteti za ?i?ane instrumente,
Jupiter simfonija
, neke od kasnih klavirskih kon?erta,
Don Giovanni
koji najjasnije ?ivi u cjelokupnom muzi?kom sje?anju. Nikad prije u historiji zapadne muzike, a ni nakon toga, nije kompozitor napisao toliko mnogo remek djela za tako kratko vrijeme i u toliko raznih ?anrova. ?ak ni
Beethoven
i
Schubert
nisu dostigli Mozarta u njegovoj raznovrsnosti.
Mozartova muzika, kao i Haydnova, predstavljaju prototip primjere klasi?nog stila. U to vrijeme kad je po?eo komponirati, evropskom muzikom je dominirao stil galant: reakcija koja se razvila protiv velike zamr?enosti baroka. Ali postepeno, zahvaljuju?i samom Mozartu, kontrapunktske slo?enosti iz kasnog baroka pojavljuju se jo? jednom, obuzdane i disciplinovane novim oblicima, i prilagođene novim estetskim zahtjevima dru?tvene sredine.
Mozart je bio svestran kompozitor, a napisao je muziku u svakom va?nijem ?anru, uklju?uju?i simfonije, opere, solo kon?erta, kamernu muziku, uklju?uju?i guda?ke kvartete i guda?ke kvintete, i klavirske sonate. Ti oblici nisu bili novi, ali je Mozart unaprijedio njihove tehni?ke sofisticiranosti i njihove osje?ajne dosege. On je gotovo vlastoru?no razvio i popularisao klasi?ni klavirski kon?erto. Napisao je mnogo duhovne muzike, uklju?uju?i i velike mise, ali i mnoge plesove, divertimenta, serenade, i druge oblike lake zabave.
Sve glavne osobine klasi?nog stila su prisutne u Mozartovoj muzici. Jasno?a, ravnote?a, i transparentnost su obilje?ja njegovog rada, ali bilo kakvo pojednostavljivanje poimanja njene ljepote maskira izuzetnu mo? njegovih najboljih remek-djela, poput
Klavirskog koncerta broj 24 u c-molu
, K. 491,
simfonija broj 40 u g-molu
, K. 550, i opere Don Giovanni.
Pogotovo tokom posljednje decenije svog ?ivota, Mozart je koristio kromatsku
harmoniju
do stepena rijetko viđenog u to vrijeme, s izvanrednim samopouzdanjem i velikim umjetni?kim u?inkom.
Mozart je uvijek imao dar za prihvatanje i prilagođavanje vrijednih karakteristika tuđe muzike. Njegova putovanja svakako su pomogla u stvaranju jedinstvenog kompozicijskog jezika. U Londonu, kao dijete, on se sastao sa J.C. Bachom i ?uo njegovu muziku. U Parizu, Mannheimu i Be?u susreo se s mnogim drugim kompozicijskim utjecajima, kao i avangardnim sposobnostima Mannheimskog orkestra. U Italiji je nai?ao na italijansku uvertiru i operu buffa, koje su duboko utjecale na razvoj njegove vlastite muzi?ke prakse.
U Londonu i Italiji galantni stil bio je u usponu: jednostavna, lagana muzika uz obaveznu upotrebu kadence, stavljanje naglaska na tonik, dominant i subdominantne akorde do isklju?enja drugih harmonija, simetri?ne fraze, i jasno izra?enim podjelama muzi?kih stavaka. Neke od Mozartovih ranih simfonija su talijanske uvertire, s tri stavka koji se nastavljaju jedan na drugi, od kojih su mnogi u istom klju?u, sa sporim srednjim stavkom u relativnom molu. Druga opona?aju djela J.C. Bacha, a druga pokazuju jednostavne zaobljene binarne oblike koji se pojavljuju i kod drugih Be?kih kompozitora.
Mozartov najpoznatiji u?enik, koga je Mozart uzeo kao dijete da ?ivi dvije godine u njegovoj Be?koj ku?i, bio je vjerovatno Johann Nepomuk Hummel, prelazna figura između klasi?nog i romanti?nog razdoblja.
Va?niji je utjecaj koji je Mozart imao na kompozitore kasnijih generacija. Nakon njegove smrti do?lo je do porasta njegovog ugleda, a prou?avanje njegove muzike je bio standardni dio obuke klasi?nih muzi?ara.
Brojni kompozitori su odali po?ast Mozartu pi?u?i zbirke varijacija na njegove teme. Beethoven je napisao ?etiri takve zbirke (op.66, op.28, op.40, op.46). Druge uklju?uju varijacije za klavir i orkestar
Frederica Chopina
na "La ci darem la mano" iz Don Giovannija (1827) i
Max Regerove
varijacije i fuga na temu od Mozarta iz
1914
., na temelju varijacije teme iz klavirske sonate K. 331 .
Petar Ilji? ?ajkovski
je napisao svoju orkestralnu suitu broj 4 u G, "Mozartiana"
1887
., u ?ast Mozarta.
Ludwig van Beethoven
, koji je bio mlađi ?etrnaest godina od Mozarta, cijenjen i pod velikim utjecajem njegovog djela, s kojim je bio upoznat jo? kao tinejd?er. Za njega se smatra da je svirao u dvorskom orkestru u
Bonnu
, prilikom izvedbe Mozartove opere. Zbog toga je putovao u Be?
1787
. nadaju?i se da ?e u?iti kod starijeg kompozitora.
Mozartove
simfonije
, klavirski kon?erti, klavirske i violinske
sonate
,
kamerna muzika
,
divertimenta
,
opere
,
koncertne
arije
i
mise
dostigli su takav nivo da je samo nekoliko kompozitora moglo se samo nadati da to dostignu.
- Peter Gay
,
Mozart
, prvo izdanje 1999. od Viking Group, ?lan Pinguin Putnam Inc. 375 Hudson Street, New York, New York 10014 USA
- Abert, Hermann (2007).
W. A. Mozart
. Cliff Eisen (ed.), Stewart Spencer (trans.). New Haven: Yale University Press.
ISBN
978-0-300-07223-5
.
OCLC
70401564
.
- Barry, Barbara R (2000).
The Philosopher's Stone: Essays in the Transformation of Musical Structure
. Hillsdale, New York: Pendragon Press.
ISBN
1-57647-010-5
.
OCLC
466918491
.
- Braunbehrens, Volkmar (1990).
Mozart: Lebensbilder
. G. Lubbe.
ISBN
978-3785705803
.
- Deutsch, Otto Erich (1965).
Mozart: A Documentary Biography
. Peter Branscombe, Eric Blom, Jeremy Noble (trans.). Stanford: Stanford University Press.
ISBN
978-0-8047-0233-1
.
OCLC
8991008
.
- Einstein, Alfred (1965).
Mozart: His Character, His Work
. Galaxy Book 162. Arthur Mendel, Nathan Broder (trans.) (6th izd.). New York City: Oxford University Press.
ISBN
0-304-92483-0
.
OCLC
456644858
.
- Eisen, Cliff; et al.
?Mozart”
.
Grove Music Online
(potrebna pretplata)
. Pristupljeno 15 September 2010
.
- Fradkin, Robert A. (1996)
The well-tempered announcer: a pronunciation guide to classical music.
Bloomington: Indiana University Press.
ISBN
0-253-21064-X
.
- Freeman, Daniel E. (2013).
Mozart in Prague
. Minneapolis: Bearclaw.
ISBN
978-0-9794223-1-7
.
- Halliwell, Ruth (1998).
The Mozart Family: Four Lives in a Social Context
. New York City: Clarendon Press.
ISBN
978-0-19-816371-8
.
OCLC
36423516
.
- Haberl, Dieter (2006). ?Beethovens erste Reise nach Wien: die Datierung seiner Schulerreise zu W. A. Mozart”.
Neues Musikwissenschaftliches Jahrbuch
(14).
OCLC
634798176
.
- Heartz, Daniel (2003).
Music in European Capitals: The Galant Style, 1720?1780
(1st izd.). New York City: W. W. Norton & Company.
ISBN
0-393-05080-7
.
OCLC
50693068
.
- Landon, Howard Chandler Robbins (1990).
1791: Mozart's Last Year
. London: Flamingo.
ISBN
978-0-00-654324-4
.
OCLC
20932333
.
- Lorenz, Michael (9 August 2010).
?Mozart's Apartment on the Alsergrund”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2014-11-01
. Pristupljeno 27 September 2010
.
- March, Ivan; Greenfield, Edward; Layton, Robert (2005). Czajkowski, Paul. ur.
Penguin Guide to Compact Discs And DVDs, 2005?2006
(30th izd.). London: Penguin Books.
ISBN
0-14-102262-0
.
OCLC
416204627
.
- Mozart, Wolfgang; Mozart, Leopold (1966). Anderson, Emily. ur.
The Letters of Mozart and his Family
(2nd izd.). London: Macmillan Publishers.
ISBN
0-393-02248-X
.
OCLC
594813
.
- ?Mozart, Mozart's Magic Flute and Beethoven”
.
Raptus Association for Music Appreciation
. Arhivirano iz
originala
na datum 2010-11-27
. Pristupljeno 27 September 2010
.
- Rosen, Charles (1998).
The Classical Style: Haydn, Mozart, Beethoven
(2nd izd.). New York City: W. W. Norton & Company.
ISBN
0-393-31712-9
.
OCLC
246977555
.
- Sadie, Stanley, ur. (1998).
The New Grove Dictionary of Opera
. New York: Grove's Dictionaries of Music Inc..
ISBN
978-0-333-73432-2
.
OCLC
39160203
.
- Sadie, Stanley, ur. (1980).
The New Grove Dictionary of Music and Musicians
(6th izd.). London: Macmillan Publishers.
ISBN
0-333-23111-2
.
OCLC
5676891
.
- Eisen, Cliff; Sadie, Stanley. "Mozart, Wolfgang Amadeus", in:
The New Grove Dictionary of Music and Musicians
, 2nd edition, vol. 17, ed. Stanley Sadie, Oxford University Press, Inc., New York, 2001.
ISBN
978-0195170672
.
- Solomon, Maynard (1995).
Mozart: A Life
(1st izd.). New York City: HarperCollins.
ISBN
978-0-06-019046-0
.
OCLC
31435799
.
- Steptoe, Andrew (1990).
The Mozart-Da Ponte Operas: The Cultural and Musical Background to Le nozze di Figaro, Don Giovanni, and Cosi fan tutte
. Oxford: Clarendon Press.
ISBN
0-19-816221-9
.
OCLC
22895166
.
- ?Award of the Papal Equestrian Order of the "Golden Spur" to Wolfgang Amadeus Mozart”
.
Vatican Secret Archives
. 4 July 1770. Arhivirano iz
originala
na datum 2010-09-18
. Pristupljeno 27 September 2010
.
- Wakin, Daniel J. (24 August 2010).
?After Mozart’s Death, an Endless Coda”
.
The New York Times
.
ISSN
0362-4331
.
- Wilson, Peter Hamish (1999)
The Holy Roman Empire, 1495?1806
. London: MacMillan Press.
- Christoph Wolff (2012)
Mozart at the Gateway to His Fortune: Serving the Emperor, 1788?1791
. New York: Norton.
ISBN
978-0393050707
- Cairns, David (2006).
Mozart and His Operas
. Berkeley, California: University of California Press.
ISBN
0-520-22898-7
.
OCLC
62290645
.
- Eisen, Cliff; Keefe, Simon P, ur. (2006).
The Cambridge Mozart Encyclopedia
. Cambridge: Cambridge University Press.
ISBN
0-521-85659-0
.
OCLC
60245611
.
- Gutman, Robert (2000).
Mozart: A Cultural Biography
. London: Harcourt Brace.
ISBN
978-0-15-601171-6
.
OCLC
45485135
.
- Holmes, Edward (2005).
The Life of Mozart
. New York: Cosimo Classics.
ISBN
1-59605-147-7
.
OCLC
62790104
.
- Mozart, Wolfgang (1972). Mersmann, Hans. ur.
Letters of Wolfgang Amadeus Mozart
. New York: Dover Publications.
ISBN
0-486-22859-2
.
OCLC
753483
.
- ?New Mozart Pieces Unveiled (Video)”
.
The Huffington Post
. 8 February 2009
. Pristupljeno 29 September 2010
.
- Till, Nicholas (1995).
Mozart and the Enlightenment: Truth, Virtue and Beauty in Mozart's Operas
. New York City: W. W. Norton & Company.
ISBN
0-393-31395-6
.
OCLC
469628809
.
|
---|
|
Knji?evnici
| |
---|
Skladatelji
| |
---|
Umjetnci
| |
---|
Filozofija
| |
---|
Politika
| |
---|
Kultura
| |
---|
|