Jugoslovenska narodna armija
(akronim
JNA/JLjA
;
makedonski
:
?угословенска народна арми?а
,
slovenski
:
Jugoslovanska ljudska armada
) predstavljala je oru?ane snage
Socijalisti?ke Federativne Republike Jugoslavije
.
Tokom Drugog svetskog rata osnovana je
22. decembra
1941
. godine u mestu
Rudo
Prva proleterska NOU brigada
Narodnooslobodila?ke vojske Jugoslavije
(skra?eno
NVJ
), kao deo partizanskih jedinica. Sa krajem
Drugog svetskog rata
1945
. godine NVJ dobija naziv
Jugoslovenska armija
(skra?eno
JA
). Kona?ni naziv -
Jugoslovenska narodna armija
(skra?eno
JNA
) - dobija deset godina nakon osnivanja, decembra
1951
. godine.
Vrhovni komandant JNA bio je
Josip Broz Tito
, predsednik SFRJ. Posle njegove smrti
1980
. godine JNA je imala kolektivnog vrhovnog komandanta,
Predsedni?tvo SFRJ
.
JNA se sastojala od vidova, rodova i slu?bi. Vidovi su bili: kopnena vojska, ratno vazduhoplovstvo, protivvazdu?na odbrana i ratna mornarica. Rodovi su bili: pe?adija, artiljerija, artiljerijski-raketne jedinice protivvazdu?ne odbrane (u sva tri vida JNA), oklopne jedinice, in?injerija, ABH odbrana, veza i grani?ne jedinice. Slu?be u JNA bile su: tehni?ka slu?ba, građevinska slu?ba, intedantska slu?ba, saobra?ajna slu?ba, vazduhoplovno-tehni?ka slu?ba, organi bezbednosti i vojna policija, sanitetska slu?ba, veterinarska slu?ba, finansijska slu?ba, administrativna slu?ba, pravna slu?ba, geodetska slu?ba, muzi?ka slu?ba i informatika u OS. Krajem 80-ih godina VOJIN (Vazdu?no osmatranje, javljanje i navođenje) postao je rod vojske.
Vojna obaveza u JNA bila je op?ta. Sastojala se od regrutne obaveze, obaveze slu?enja vojnog roka, i slu?enja u rezervnom sastavu.
U socijalisti?koj Jugoslaviji postojao je sistem
op?tenarodne odbrane
i dru?tvene samoza?tite, pa je tako JNA bila "zajedni?ka oru?ana sila svih naroda i narodnosti i svih radnih ljudi i građana SFRJ". Pripadnikom oru?anih snaga smatrao se svaki građanin "koji sa oru?jem u ruci u?estvuje u otporu protiv napada?a".
Slu?enje vojnog roka u JNA trajalo je godinu dana.
Kopnena vojska je po brojnosti bila najve?i vid JNA. Imala je oko 140.000 aktivnih vojnika (uklju?uju?i 90.000 regruta), a mogla je u ratnim okolnostima da mobilizuje preko milion rezervista. Rezervne snage su bile organizovane po republi?kim linijama u snage
Teritorijalne odbrane
i u ratnim prilikama bile bi pot?injene Vrhovnoj komandi JNA kao integralni deo odbrambenog sistema. Teritorijalnu odbranu ?inili su biv?i regruti koji su povremeno pozivani na vojne ve?be.
Tenkovske brigade JNA su se sastojale iz dva ili tri bataljona. Koristile su oko 1000 sovjetskih tenkova
T-54
i
T-55
, 70 sovjetskih
T-72
, oko 450 jugoslovenskih
M-84
i nekoliko ameri?ih
M-47
tenkova. Tenkovske jedinice su bile najzastareliji deo JNA. Tenkovi
T-54
/
T-55
su bili glavni tenkovi tokom 1960ih. Doma?i tenkovi M-84 (pobolj?ane verzije sovjetskih tenkova T-72 izrađivani pod licencom u Jugoslaviji) su isporu?eni JNA krajem 1970ih i 1980ih. JNA je takođe imala rezerve starih sovjetskih
T-35
/
T-85
i ameri?kih
?erman
tenkova iz
Drugog svetskog rata
.
JNA je imala vi?e od 400
borbenih vozila pe?adije
M80
, 500 vozila BVP M-80A i 300
oklopnih transportera
koji su se proizvodili u Jugoslaviji. Pe?adija je koristila vi?e od 200 sovjetskih oklopnih transportera
BTR-152
,
BTR-40
i
BTR-50
koji su kupljeni tokom 1960ih i 1970ih. Imala je i 100
M-3A1
poluguseni?ara koji su proizvedeni u Sjedinjenim Dr?avama i mali broj novih rumunskih TAB-72 (varijanta BTR-60) oklopnih transportera. Oklopna vozila za izviđanje su brojala nekoliko starijih sovjetskih BTR-40, novih
BRDM-2
i
BTR-60
modela i doma?a
BOV
i
M-8
vozila.
Artiljerija JNA je bila opremljena sovjetskim, ameri?kim i doma?im sistemima. Od artiljerije sovjetskog porekla u JNA nalazilo se pribli?no 1000 vu?enih
haubica
kalibra 122 mm, topovi kalibra 130 mm, haubice/topovi od 152 mm i haubice kalibra 155 mm. U artiljerijskim baterijama nalazilo se oko 700 starijih ameri?kih vu?enih topova od 105 i 155 mm i doma?i modeli M-65. Vu?ena artiljerija je bila vrlo va?na za operacije u planinskim krajevima Jugoslavije.
Artiljerija je koristila sovjetske
samohodne topove
od 100 mm i 122 mm i jugoslovenske samohodne topove M-7 od 105 mm, kao i preko 6.000 minobaca?a od 82 i 120 mm, uklju?uju?i i
minobaca?e
montirane na varijantu M-60PB standardnog oklopnog trasportera.
Artiljeija JNA je koristila nekoliko raketnih sistema uklju?uju?i 160 YMRL-32 i M-63
vi?ecevnih baca?a raketa
. Arsenal JNA je uklju?ivao ?etiri lansera nevođenih sovjetskih raketa zemlja-zemlja
FROG-7
dometa 100 km. Prvi ovakav sistem je instaliran 1967.
Protiv-tenkovske jedinice JNA su koristile vu?ene protiv-tenkovske topove, beztrzajne cevi i sovjetske
protiv-tenkovske vođene rakete
. Od protiv-tenkovskih topova koristili su se modeli od 75, 90 i 100 mm.
Bestrzajne cevi su se izrađivale u Jugoslaviji i koristili su se modeli od 57, 82 i 105 mm. Cevi od 82 mm mogle su se montirati na oklopne transportere M-60PB.
Protiv-tenkovske vođene rakete
AT-1
i
AT-3
su bili sovjetske proizvodnje. Kori??ene su i protiv tenkova i pe?adije, ali zbog ranije proizvodnje efikasnost protiv naprednijih oklopnih jedinica je bila nesigurna. Vozilo
BOV-1
se moglo opremiti sa 6 AT-3 lansera kako bi slu?ilo kao izuzetno pokretna protiv-tenkovska platforma.
Ve?e jedinice JNA su imale zna?ajnu protiv-vazdu?nu pratnju, ?iji je cilj bio da ?titi velike koncentracije vojske od neprijateljskih vazdu?nih napada. Kopnena vojska je imala ?etiri baterija sa raketama zemlja-vazduh i 11 pukova protiv-avionske artiljerije. Raketne jedinice su koristile sovjetske rakete
SA-6
,
SA-7
,
SA-9
,
SA-13
,
SA-14
i
SA-16
. Sistemi kratkog dometa su takođe kori??eni u pe?adiji.
Protiv-avionska artiljerija je koristila preko 5000 sistema. Od samohodnih protiv-avionski topova kori??eni su sovjetski dvostruki sistemi
ZSU-57-2
od 57 mm, doma?i trostruki sitemi
BOV-3
od 20 mm i ?e?ki dvostruki
PAST 30/2
od 30 mm. Veliki broj vu?ene protiv-avionske artiljerije je takođe bio u arsenalu JNA, doma?eg i stranog porekla.
Priobalska artiljerija==
Priobalska artiljerija je koristila i rakete zemlja-zemlja i topove. Koristila je sisteme SS-C-3 projektovane u Sovjetskom Savezu, i protiv-brodske rakete BROM koje su se montirale na kamione.
U tablici su prikazani ?inovi u JNA.
|
Kopnena vojska (KoV)
|
Ratna mornarica (RM)
|
Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdu?na odbrana (RV i PVO)
|
Generali i admirali
|
mar?al Jugoslavije
|
general JNA
|
general armije
|
admiral flote
|
general armije
|
general-pukovnik
|
admiral
|
general-pukovnik
|
general-potpukovnik
|
viceadmiral
|
general-potpukovnik
|
general-major
|
kontraadmiral
|
general-major
|
Vi?i oficiri
|
pukovnik
|
kapetan bojnog broda
|
pukovnik
|
potpukovnik
|
kapetan fregate
|
potpukovnik
|
major
|
kapetan korvete
|
major
|
Ni?i oficiri
|
kapetan prve klase
|
poru?nik bojnog broda
|
kapetan prve klase
|
kapetan
|
poru?nik fregate
|
kapetan
|
poru?nik
|
poru?nik korvete
|
poru?nik
|
potporu?nik
|
Vi?i podoficiri
|
zastavnik prve klase
|
zastavnik
|
Ni?i podoficiri
|
stariji vodnik prve klase
|
stariji vodnik
|
vodnik prve klase
|
vodnik
|
Vojnici
|
mlađi vodnik
|
desetar
|
razvojnik
|
Napomene:
- ?in mar?ala Jugoslavije pripadao je samo Josipu Brozu Titu, ukinut 1980.
- ?in generala JNA bio je predviđen kao najvi?i ?in koji bi bio dodeljivan saveznom sekretaru za nacionalnu odbranu, ali niko nije bio unapređen u ovaj ?in, ukinut 1974.
U JNA se dodeljivala "Zna?ka - Primeran vojnik",tj. onima koji su se tokom slu?enja vojnog roka zna?ajno istakli u
razvijanju drugarstva
,
bratstva i jedinstva
,i savladavanju vojne obuke. Nosilac ovog priznanja imao je pravo na no?enje zna?ke na uniformi, uru?ivano mu je uverenje o dodeli, a pripadalo mu je i nagradno odsustvo od 15 dana.
Glavni ?lanak:
Praznici u SFRJ
JNA je zvani?no nestala
20. maja
1992
. godine progla?enjem
Vojske Jugoslavije
kao oru?ane sile
Savezne Republike Jugoslavije
.