Vatroslav Jagi?

Vatroslav Jagi? ( Vara?din , 6. srpnja 1838. ? Be? , 5. kolovoza 1923. ), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najzna?ajniji svjetski slavist druge polovice 19. stolje?a .

**Grb roda Jagi?,** sam Vatroslav Jagi? s istim grbom dobio titulu viteza, dok su ostali se slu?ili samo plemi?kim naslovom, a prema grbovnici iz 1579. godine.

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Pu?ku ?kolu i gimnaziju pohađao u Vara?dinu, Klasi?nu gimnaziju zavr?io u Zagrebu 1856. godine. ^[1] U Be?u je studirao klasi?nu filologiju , a kod Franza Miklo?i?a slu?ao slavistiku kojoj se potpuno priklonio. Zavr?iv?i studij vratio se u Zagreb gdje je skoro cijelo desetlje?e (1861. ? 1870.) profesor u Klasi?noj gimnaziji . ^[2] Godine 1869. izabran je za pravog ?lana JAZU i dopisnog petrogradske akademije. Sljede?e godine otpu?ten iz dr?avne slu?be.

Na preporuku I. I. Sreznjevskog izabran je za profesora slavistike u Odesi . Pripremnu godinu proveo je u Berlinu i Petrogradu . Od 1874. do 1880. bio je prvi profesor slavistike na Humboldtovu sveu?ili?tu u Berlinu . Nakon toga je profesor slavistike na sveu?ili?tu u Petrogradu. Godine 1886. kao nasljednik F. Miklo?i?a postao je profesor slavistike na be?kom sveu?ili?tu na kojem je djelovao do umirovljenja ( 1908. ). Umro je u Be?u, ali je pokopan u Vara?dinu ( 12. kolovoza 1923. ).

Stru?ne radove iz knji?evnosti i jezika Jagi? je po?eo objavljivati u izvje?tajima zagreba?ke gimnazije. Godine 1863. s Franjom Ra?kim i Josipom Torbarom pokrenuo je Knji?evnik, ?asopis za jezik i poviest hrvatsku i srbsku i prirodne znanosti ^[3] u kojemu je objavio nekoliko zapa?enih radova ( Na? pravopis, Primjedbe na?oj sintaksi, Iz pro?losti hrvatskoga jezika ). Marljivo je surađivao u Radu JAZU u kojemu je, uz ostalo objavio rasprave Građa za glagolsku paleografiju , Pomlađena vokalizacija u hrvatskome jeziku , Građa za slovinsku narodnu poeziju .

Vatroslav Jagi? je 1869. godine u 1. knjizi "Starina" u prilogu Ogledi stare hrvatske proze tekst "Reda i zakona od primlenja na dil dobroga ?i?enja sestar na?ih reda svetoga otca na?ega Dominika" objavio kao "crticu o ?ivotu manastirskom starih dalmatinsko-hrvatskih koludrica". ^[4]

Jedan je od prvih prireditelja djela za niz Stari pisci hrvatski .

Godine 1871. doktorirao je u Leipzigu na osnovi disertacije Das Leben der Wurzel de in den slavischen Sprachen (Korijen de u slavenskim jezicima). Po dolasku u Berlin po?eo je izdavati ?asopis Archiv fur slavische Philologie koji je uređivao punih 45 godina. Tim je ?asopisom pobudio zanimanje za Slavene i silno doprinio afirmaciji slavistike kao znanstvene i sveu?ili?ne discipline.

Nakon prelaska u Be? bavio se mi?lju o izdavanju Enciklopedije slavenske filologije. Iz te je zamisli potekla njegova knjiga Istorija slavjanskoj filologii (Povijest slavenske filologije; Petrograd, 1910. ) kojom je obuhva?en razvoj slavenske filologije od po?etaka do kraja 19. st. Posebno intenzivno bavio se staroslavenskim jezikom za koji je dokazao da je oblikovan na temelju jednoga ju?noslavenskoga (ju?nomakedonskog) narje?ja ?ime je pobio tzv. panonsku teoriju . Potkraj ?ivota prou?avao je ?ivot i djelo Jurja Kri?ani?a .

Iako je prete?it dio ?ivota proveo izvan Hrvatske, ipak nije prekinuo veze s njom. Kad je do?ao u Be?, redovito je pratio sva zbivanja u hrvatskoj filologiji , a u nekoliko se navrata (npr. u prikazu i polemici oko Rje?nika hrvatskoga jezika) u njih izravno uklju?io. Jedan je od najve?ih jezikoslovaca u povijesti slavistike i jedan od najradinijih. "Napisao je toliko da bi od toga, kada bi se sve pre?tampalo, nastala biblioteka od 100 knjiga, svaka po dvjesto stranica" ( Josip Hamm ).

Umro je u Be?u. Pokopan je na Gradskom groblju Vara?din .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godi?njice Klasi?ne gimnazije u Zagrebu (1607. ? 2007.), Zagreb, 2007., str. 914., ISBN 978-953-95772-0-7
↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godi?njice Klasi?ne gimnazije u Zagrebu (1607. ? 2007.), Zagreb, 2007., str. 894., ISBN 978-953-95772-0-7
↑ http://knjiznica.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=054773&Baza=1 ^{[
neaktivna poveznica
]}
↑ Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 9. lipnja 2008 . Pristupljeno 27. listopada 2008. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Logotip Zajedni?kog poslu?itelja

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Vatroslav Jagi?

Gramatika jezika hervatskoga
Historija knjiz?evnosti naroda hrvatskoga i srbskoga. Knj.l.Staro doba
Zasluge Vuka ?tefanovi?a Karad?i?a za na? narodni jezik
Na? pravopis , jedna od najzna?ajnih studija o hrvatskome pravopisu, Jagi?ev rad iz 1864.
Iz pro?losti Hrvatskoga jezika , zna?ajna studija iz 1864.
Vatroslav Jagi?: Ruska knji?evnost u osamnaestom stolje?u

[1] Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godi?njice Klasi?ne gimnazije u Zagrebu (1607. ? 2007.), Zagreb, 2007., str. 914., ISBN 978-953-95772-0-7

[2] Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godi?njice Klasi?ne gimnazije u Zagrebu (1607. ? 2007.), Zagreb, 2007., str. 894., ISBN 978-953-95772-0-7

[3] ttp://knjiznica.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=054773&Baza=1 ^{[
neaktivna poveznica
]}

[4] Arhivirana kopija . Ina?ica izvorne stranice arhivirana 9. lipnja 2008 . Pristupljeno 27. listopada 2008. journal zahtijeva |journal= ( pomo? ) CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )

[1]

[2]

[3]

[4]