Valentina Vladimirovna Tere?kova
(
rus.
Валенти?на Влади?мировна Терешко?ва;
Maslennikovo
,
Jaroslavska oblast
,
Rusija
,
6. o?ujka
1937.
), ruska
astronautkinja
, prva ?ena u
svemiru
,
heroj
Sovjetskog Saveza
.
[1]
Valentina Vladimirovna Tere?kova rodila se 6. o?ujka 1937. u selu Maslennikovu u Jaroslavskoj oblasti u Rusiji. Roditelji su joj bili
kolhozni
radnici. Otac joj je poginuo u
Drugom svjetskom ratu
, a majka se potom s troje djece preselila u
Jaroslavlj
. Zbog siroma?tva koje je vladalo u prvim godinama poslije rata, Tere?kova nije pohađala ?kolu sve do svoje desete godine.
Nakon zavr?etka sedmogodi?nje ?kole, kao sedamnaestogodi?nja djevojka, zaposlila se u lokalnoj tvornici automobilskih guma, no uz posao je nastavila ?kolovanje u ve?ernjoj ?koli. Nakon tvornice guma po?ela je raditi u predionici
pamuka
u kojoj su ve? radile njezine sestra i majka. Upisala se na jaroslavski tehnikum lake industrije 1956. godine. Uz posao i u?enje bila je i aktivna ?lanica aerokluba u sklopu kojeg se bavila
padobranstvom
(163 skoka padobranom).
U to su vrijeme padobranski treninzi bili va?an dio obuke budu?ih
sovjetskih
kozmonauta
jer su se oni pri povratku u
Zemljinu atmosferu
izbacivali iz
svemirskog broda
i prizemljivali
padobranom
. Ljubav prema svemirskom programu i njezine kvalifikacije ponukale su je da se pisanim putem obrati Sovjetskom svemirskom centru u
Moskvi
koji je upoznala o svojim padobranskim sposobnostima i ?elji za sudjelovanjem u svemirskom programu. Godine
1962.
pozvana je u
Zvjezdani Grad
nedaleko od Moskve da zapo?ne s pripremama za
svemirski let
. Tamo je bila podvrgnuta rigoroznim treninzima u izolaciji, letovima u
beste?inskom stanju
, upravljanju
mlaznim letjelicama
i skakanju padobranom u svemirskom odjelu. Nakon 9 mjeseci treniranja dodijeljen joj je ?in poru?nice. Od 400 prijavljenih kandidatkinja izabrana je Tere?kova uz jo? ?etiri djevojke koje su bile pripremane za let:
Tatjanu Kuznjecovu
,
Irinu Solovjovu
,
?annu Jerkinu
i
Valentinu Ponomarevu
. Ni jedna od njih nije nikad poletjela. Sljede?a koja se vinula u svemirska prostranstva bila je
Svetlana Savickaja
19 godina poslije Tere?kove.
S
kozmodroma Bajkonura
u dana?njem
Kazahstanu
16. lipnja
1963.
lansirana je u svemir brodom
Vostok 6
, ?ime je postala prva ?ena u svemiru (?esta među sovjetskim kozmonautima). Za vrijeme svoga leta komunicirala je s
Vostokom 5
koji se istovremeno nalazio u svemiru i kozmonautom
Valerijem Bykovim
. Nakon 3 dana i 48 kru?enja oko Zemlje Tere?kova se izbacila iz broda i padobranom spustila na Zemlju. Njezin let se odvijao tjedan dana prije odr?avanja moskovske međunarodne konferencije ?ena na kojoj su joj svoje priznanje odali između ostalih i engleska kraljica
Elizabeta II.
i sovjetski premijer
Nikita Hru??ov
. Progla?ena je herojem Sovjetskog Saveza i nositeljica je najvi?ih dr?avnih po?asti i nagrada.
Nekoliko mjeseci poslije leta Tere?kova se udala za kolegu kozmonauta
Adrijana Nikolajeva
a
1964.
rodila im se k?i Jelena koja je danas lije?nica. Smatra se da je taj brak u velikoj mjeri bio dogovoren jer su znanstvenici, pogotovo lije?nici, htjeli nastaviti s istra?ivanjima o pona?anju ljudskog organizma za vrijeme i poslije izlaganja svemirskoj okolini. Rastali su se
1982.
, iako se taj brak raspao mnogo prije toga.
Valentina Tere?kova 2002. u posjetu Finskoj
Tere?kova je nastavila raditi kao in?enjerka u svemirskoj industriji, a u međuvremenu je
1969.
diplomirala na
Vojnoj zrakoplovnoj akademiji ?ukovskog
s pohvalom. Doktor je znanosti i autorica vi?e od 50 znanstvenih radova. ?esto je putovala u inozemstvo i dr?ala predavanja o svojem letu, primiv?i pritom mnogobrojne nagrade i po?asti.
Aktivno se bavila
kozmonautikom
sve do 1968. kada je u Zvjezdanom Gradu ukinut ?enski odjel. Unato? tome i dalje je bila na popisu aktivnih kozmonauta do 1987., a 1985. razmatrala se ?ak mogu?nost njezina povrataka u svemir.
Od 1968. bavi se radom u dru?tvenim organizacijama. Od 1968. do 1987. predsjednica je Komiteta sovjetskih ?ena. Od 1987. predsjednica je raznih dru?tava i udruga koje se zala?u za razvijanje kulturnih i prijateljskih odnosa prvotno SSSR-a, a potom, nakon njegova raspada, Rusije i ostalih dr?ava svijeta.
?lanica je Centralnog komiteta
Komunisti?ke partije SSSR-a
od 1971. do 1990., a od 1966. do 1989. zastupnica je u
Vrhovnom Sovjetu SSSR-a
. Doktorirala je 1976. dobiv?i zvanje generalice bojnice
zrakoplovstva
.
Njezinim imenom nazvan je i jedan od
kratera
na
Mjesecu
a 2000. godine progla?ena je ?enom stolje?a.
Valentina Tere?kova i Hrvatska
[
uredi
|
uredi kod
]
Predsjednik RH
Stjepan Mesi?
odlikovao je 8. rujna 2005. u Moskvi Valentinu Tere?kovu
Redom kneza Branimira s ogrlicom
.
[2]
Odli?je je dobila za svoje zasluge u unapređivanju odnosa između Rusije i Hrvatske kao i promoviranju RH u Rusiji. Tere?kova ga je zaslu?ila i zbog doprinosa koji je dala kao ?elnica Ruskog sredi?ta za međunarodnu znanstvenu i kulturnu suradnju u stvaranju prvog
rusko-hrvatskog dru?tva prijateljstva
u Moskvi te u uspostavi suradnje s hrvatsko-ruskim dru?tvom prijateljstva u Zagrebu 1990-ih godina, odmah nakon dr?avnog osamostaljenja i međunarodnog priznanja RH.