Uzbekistan

Republika Uzbekistan ; O'zbekiston Respublikasi
Zastava	Grb
	Himna ; Nacionalna himna Republike Uzbekistan
	Polo?aj Uzbekistana
Glavni grad	Ta?kent
Slu?beni jezik	uzbe?ki
Dr?avni vrh
- Predsjednik	?avkat Mirzijajev
- Predsjednik Vlade	Abdulla Oripov
Neovisnost	Od Sovjetskog Saveza 1. rujna 1991.
Povr?ina	55. po veli?ini
- ukupno	447.400 km 2
- % vode	4,9 %
Stanovni?tvo	42. po veli?ini
- ukupno ( 2006 )	27.307.134
- gusto?a	61/km 2
Valuta	uzbekistanski som (100 tiyina)
Pozivni broj	+998
Vremenska zona	UTC +5
Internetski nastavak	.uz

Uzbekistan , slu?beno Republika Uzbekistan je dr?ava u sredi?njoj Aziji , bez izlaza na more. Grani?i na sjeveru i zapadu s Kazahstanom , na istoku s Kirgistanom i Tad?ikistanom , na jugozapadu s Turkmenistanom te na jugu s Afganistanom . Uzbekistan je jedna od 15 dr?ava nastalih raspadom Sovjetskog Saveza.

Zemljopis [ uredi | uredi kod ]

Vi?e od 4/5 teritorija ?ine slabo naseljene ravnice, dijelovi velike Turanske nizine: na krajnjem zapadu Uzbekistanu pripada dio Ustjurtske visoravni i ju?na polovica Aralskog jezera (te?ko one?i??enog u doba Sovjetskog Saveza), a u sredi?njem dijelu nalazi se pustinja Kizilkum. Na istoku zemlje nalaze se planine, dijelovi Tien ?ana , te Gissara i Alaya, u ?ijim podno?jima ?ivi ve?ina stanovni?tva. Najvi?i vrh je Be?tor, 4.300 m.

Zapadni dio dr?ave zauzima autonomna republika Karakalpa?ka .

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Na podru?ju dana?njeg Uzbekistana i okolnih zemalja postojale su u prvom tisu?lje?u prije Krista dr?ave Sogdiana i Baktrija koje su u doba Ahemenida dospjele pod vlast Perzijskog Carstva . U 8. stolje?u poslije Krista Arapi su donijeli Islam , a u 13. st. zemlja je bila dio dr?ave D?ingis-kana . Uzbe?ka plemena, porijeklom turkijsko-mongolska, doselila su se na ovaj prostor u 15. i 16. stolje?u pod vla??u Abu'l-Hayr kana i njegovog unuka Muhameda ?ajbanija ?iji su nasljednici, dinastija ?ajbanida, vladali do po?etka 17. stolje?a. Naslijedili su ih A?tarhanidi (Astrahanidi) pod ?ijom je vla??u snaga dr?ave opadala, pa je podru?je Uzbekistana tijekom 18. stolje?a podijeljeno na tri kanata: Hivski (jugoisto?no od Aralskog jezera), Buharski i Kokandski (u Ferganskoj dolini).

U drugoj polovici 19. stolje?a kanate je zauzelo Rusko Carstvo , a nakon oktobarske revolucije 1917. Sredi?nja Azija bila je popri?te pobune anti-bolj?evi?kih gerilaca Basma?i koja je ugu?ena tek sredinom 20-ih. Uzbe?ka Sovjetska Socijalisti?ka Republika progla?ena je 1924.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza i neovisnosti u zemlji su nastavili vladati vođe komunisti?ke partije s kraja sovjetskog perioda, među kojima je i predsjednik Islam Karimov. Otvoreno suprotstavljanje vlastima se ne tolerira. U 1999. i 2004. u Uzbekistanu se dogodilo nekoliko teroristi?kih napada za koje vlasti okrivljuju radikalne islamiste.

Stanovni?tvo [ uredi | uredi kod ]

Uzbekistan je najmnogoljudnija od biv?ih sovjetskih republika Sredi?nje Azije. Ve?inu stanovni?tva ?ine Uzbeci , turkijski narod ?ija je religija tradicionalno sunitski Islam . Broj Tad?ika , prve po veli?ini nacionalne manjine, je sporan, a iznosi od 5 do 30% stanovni?tva. U zemlji ?ive i Rusi (5,5%), te zna?ajna korejska zajednica, rezultat Staljinovog prisilnog preseljenja u doba drugog svjetskog rata .

Gospodarstvo [ uredi | uredi kod ]

Razvoj gospodarstva ko?e uplitanje dr?ave, restriktivni trgovinski propisi i nekonvertibilnost doma?e valute udru?ena s visokom inflacijom. Poljoprivreda jo? uvijek dominira, a najva?nija grana je uzgoj pamuka . Zna?ajan je i izvoz zlata te zemnog plina . BDP je u 2003. bio 1.700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Sestrinski projekti

	Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Uzbekistan
	Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Uzbekistan
	Wje?nik ima rje?ni?ku natuknicu Uzbekistan