Trpimirovi?i
su
hrvatska
vladarska
dinastija
iz koje su u ranom
srednjem vijeku
birani hrvatski
knezovi
, a kasnije
kraljevi
. Ime je dobila po rodona?elniku
knezu
Trpimiru
koji je ?ivio u prvoj polovici
9. stolje?a
i za ?ije vladavine se bilje?i prvo va?no spominjanje hrvatskog imena (
Dux Croatorum
).
[1]
Klis, prijestolnica Trpimirovi?a
Trpimirovi?i su bili vladarska dinastija koja je u prvoj polovici 9. stolje?a zasjela na prijestolje
Primorske Hrvatske
. Patrimonijalni posjedi Trpimirovi?a (
lat.
terra regalis
,
territorium regale
) nalazili su se na podru?ju između
Trogira
i
Splita
(danas
Ka?tela
?
Stombrate
,
solinsko
podru?je i
Klis
odakle su vladali), te Splita i
Omi?a
(u
polji?kom
primorju), a kasnije i u drugim krajevima.
[2]
S tih posjeda vladari su ubirali prihode (
tribatum
) ?to su ih pla?ali
kmetovi
.
Poslije smrti kneza Trpimira, vlast u Hrvatskoj privremeno je preuzeo
Domagoj
, pripadnik druge vladarske ku?e, da bi
878.
godine vlast pre?la na Trpimirovog sina
Zdeslava
(† 879.), a oko
892.
opet na njegova brata
Muncimira
(† o. 910.).
Vladari iz dinastije isprva su vladali kao
frana?ki
vazali
. Sukobljavali su se s
Mleta?kom Republikom
i
Bizantom
, a pretkraj 9. stolje?a ostvarili su ve?u samostalnost.
Kralj Tomislav
je u
10. stolje?u
ujedinio
Panonsku
i Primorsku Hrvatsku te stvorio
Hrvatsko Kraljevstvo
. Prema oskudnim povijesnim izvorima za njegove vladavine,
Hrvatska
je bila mo?na dr?ava. Na vanjskopoliti?kom planu, odr?avao je savezni?tvo sa Svetom Stolicom i uspje?no se obranio od prodora Mađara, dok je na doma?em planu sudjelovao na
crkvenim saborima
odr?anima u
Splitu
925.
i
928.
godine.
[3]
Borba s Bizantom i Mleta?kom Republikom za dalmatinske gradove nastavljena je i u 10. i
11. stolje?u
.
Reljef s likom hrvatskog kralja (identificiran kao Petar Kre?imir IV.)
Tomislavovi nasljednici nisu uspjeli zadr?ati stabilnu vlast, pa je zemlju sredinom 10. stolje?a zahvatila dinasti?ka kriza. U borbu između bra?e
Miroslava
i
Mihajla Kre?imira II.
umije?ao se hrvatski ban
Pribina
, ukorist potonjeg ?to je rezultiralo ubojstvom kralja Miroslava
949.
godine.
[4]
[5]
Politi?ki i dru?tveni oporavak zemlje dogodio se u vrijeme vladavine
Stjepana Dr?islava
, za kojeg splitski
kroni?ar
Toma Arhiđakon
(1200. ? 1268.) pi?e da je primio znakove kraljevske ?asti te da se od njegova vremena hrvatski vladari nazivaju
kraljevima Dalmacije i Hrvatske
.
[6]
Poslije smrti kralja
Stjepana Dr?islava
o.
997.
godine, naslijedila su ga tri sina;
Svetoslav Suronja
,
Kre?imir III.
i
Gojslav
. Dvojica mlađe bra?e pobunila su se protiv Svetoslava Suronje, ?to je izazvalo novi dinasti?ki sukob, koji je zavr?io Svetoslavovim zbacivanjem s prijestolja. Vlast su zajedni?ki preuzeli Kre?imir III. i Gojslav. Od Svetoslava i njegova sina Stjepana nastala je loza
Svetoslavi?a
, koji su upravljali
Slavonijom
, a Kre?imirovi potomci ?inili su drugi ogranak,
Kre?imirovi?e
, koji su nastavili vladati Hrvatskim Kraljevstvom.
Dinastija je svoj vrhunac do?ivjela za vladavine
Petra Kre?imira IV.
(† o. 1074.), koji je konsolidirao i pro?irio kraljevstvo, a ugasila se
1091.
smr?u njegova sinovca
Stjepana II.
, nasljednika kralja
Zvonimira
koji nije ostavio mu?kog nasljednika.
Titule hrvatskih vladara iz roda Trpimirovi?a
[
uredi
|
uredi kod
]
Krunidba kralja Tomislava
,
Oton Ivekovi?
Iako je
njema?ki
benediktinac
Gottschalk
(† o. 868.) nazivao Trpimira "kraljem" (
rex
), ?to je bio odraz njegove samostalne vlasti, ipak su Trpimirovi?i u 9. i po?etkom 10. stolje?a naj?e??e koristili titule
dux
,
dominus
,
comes
ili
princeps
, koje se uglavnom prevode kao "
knez
" ili "
vojvoda
".
[7]
Prvi spomen vladarske titule kod Trpimirovi?a nalazi se na
Trpimirovoj darovnici
koja se datira u
852.
godine, a gdje stoji
Dux Chroatorum
. Jedan od Trpimirovih nasljednika,
Branimir
, naslovljen je na kamenom natpisu kao comes, dok ga
papa
Ivan X.
u pismu naziva "princepsom", a na jednom mjestu i "comesom". Trpimirov sin, Muncimir je na kamenom natpisu tituliran kao "princeps", a u dokumentu kao "dux", dok se Stjepan Dr?islav na jednom kamenom natpisu pojavljuje kao "dux magnus".
[8]
Poslije Tomislava, koji je u papinom pismu i zaklju?cima splitskog crkvenog sabora naveden kao "rex", a u kronici
Tome Arhiđakona
Historia Salonitana
kao "dux", hrvatski vladari se sve ?e??e pojavljuju u izvorima s titulom "rex". U istoj kronici pi?e da je Stjepan Dr?islav bio okrunjen za kralja i da su otada on i njegovi nasljednici nosili titulu
rex Dalmatiae atque Croatiae
.
[7]
Hrvatski vladari do kraja 11. stolje?a
[
uredi
|
uredi kod
]
Kne?evi Primorske Hrvatske
[
uredi
|
uredi kod
]
- Trpimir I.
(c. 845. – 864.)
- Zdeslav
(864., 876./878. – 879.)
- Domagoj
(864. – 876.) ?
nije iz roda Trpimirovi?a
- Iljko
? (876. – 876./878.) ?
nije iz roda Trpimirovi?a
- Branimir
(879. – c. 892.) ?
nije iz roda Trpimirovi?a
- Muncimir
(c. 892. – c. 910.)
- Tomislav
(c. 910. – c. 925.)
Tradicionalan prikaz hrvatske krune
- ↑
Goldstein, Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, str. 198.
- ↑
?i?i?, Ferdo
, str. 161.
- ↑
?i?i?, Ferdo, str. 131?132.
- ↑
?i?i?, Ferdo, str. 132.
- ↑
Goldstein, Ivo, str. 302.
- ↑
Goldstein, Ivo, str. 333.
- ↑
a
b
Trpimirovi?i | Hrvatska enciklopedija
.
www.enciklopedija.hr
. Pristupljeno 12. studenoga 2023.
- ↑
Goldstein, Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, str. 241?242.
- Goldstein, Ivo, Hrvatski rani srednji vijek, Novi Liber, Zagreb, 1995.
ISBN
953-6045-02-8
- ?i?i?, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. ? 1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004.
ISBN
953-214-197-9