Thor Heyerdahl ( Larvik , 6. listopada 1914. ? Colla Michieri, 18. travnja 2002. ), norve?ki etnograf , pustolov , pomorski biolog i antropolog .

Bio je pacifist i vatreni prista?a ekologije ("zeleni"). Njegove teze bile su u svezi s kulturnom difuzijom modela razvitka kultura. Najpoznatiji je po ekspediciji " Kon-Tiki " iz 1947. godine na koju 33-godi?nji Heyerdahl odlazi s grupom suradnika u Ju?nu Ameriku . Tamo gradi splav od balzamova drveta i drugih domoroda?kih materijala. ?elio je dokazati komunikaciju pretkolumbovskih civilizacija iz Polinezije i Ju?ne Amerike. Jedini moderni uređaj koji su ponijeli na ekspediciju bio je radio . Sa sobom na splav ponijeli su samo suhu hranu, pitku vodu u 56 limenki, a kao nadopunu jelovniku, lovili su ribu.

Putovali su 101 dan preko Pacifika , a na kraju putovanja splav imena Kon Tiki razbila se na koraljnom grebenu Raroii iz oto?ja Tuamotua . Heyerdahl je postigao svoj cilj, te je knjiga o ekspediciji Kon-Tiki ekspedisjonen postala bestseler, a dokumentarac Kon-Tiki o legendarnom putovanju osvojio je Oscara 1951. godine.

Napisao je i niz drugih knjiga. Teoriju o komunikaciji J. Amerike i Polinezije je temeljio na legendi Inka . Govorio je da su preci stanovnika Uskr?njeg otoka ?ivjeli u doba Kon Tikija, legendarnog Kralja Sunca starih Inka. Brodovima Ra i Ra 2 ?elio je dokazati komunikaciju Egip?ana s ameri?kim kontinentom. Ra je upio previ?e vode i potonuo, ali Ra 2 je ispunio svoju misiju. Danas se Ra 2 ?uva u muzeju Kon Tikija u Oslu.

Brodom Tigris je ?elio dokazati komunikaciju civilizacija iz Mezopotamije i onih iz doline Inda . Ne uspjev?i zbog rata pro?i kroz Sueski kanal , ogor?en javno spaljuje brod 3. travnja 1978. , istodobno uputiv?i otvoreno pismo Kurtu Waldheimu , tada?njem glavnom tajniku UN -a sa zahtjevom za obustavom prodaje oru?ja zemljama u razvoju.

Istra?ivao je Maldive i Indijski ocean . Dobio je 11 po?asnih doktorata, a posljednju knjigu naslovio je: "U potrazi za Odinom " u kojoj razrađuje Snorrijevu tezu da su svi bogovi nordijske mitologije bili ljudi, a kasnije slavljeni kao bogovi. Jednu od saga iz Prozne Edde uzeo je kao povijesnu istinu, te je objasnio na znanstveni na?in.

No, zbog te knjige napali su ga filolozi, povjesni?ari, i gotovo cijela znanstvena zajednica.Optu?en je za pseudoznanost, za temeljni nedostatak znanstvene metodologije u svojem radu i za druge stvari. Međutim, Heyerdahl nikad nije bio obi?ni, jo? manje ortodoksni znanstvenik. On nije pisao za znanstvenu zajednicu, nego za ?iroke mase. Njegov stil pisanja bio je zanimljiv i slikovit.

Umro je od tumora na mozgu u 87. godini ?ivota u mjestu Colla Michieri u Italiji .

Rani ?ivot [ uredi | uredi kod ]

Rođen 6. listopada 1914. u gradi?u Larviku , na jugu Norve?ke , Thor Heyerdahl odrastao je u dobrostoje?oj obitelji. Njegovog djeda u tom su kraju pamtili kao "?ovjeka koji je donio elektri?nu energiju ", a otac mu je bio bogati bankar. No, upravo je razlika u svjetonazorima oca vjernika i majke, pristalice Darwinove teorije nastanka ?ovjeka, uvelike odredila njegov ?ivotni put. Budu?i da je, kao i mnogi drugi Norve?ani, volio prirodu te je kao dje?ak istra?ivao obli?nje fjordove i planine , kad je 1930. trebalo odabrati studij, upisao je biologiju i zoologiju . Na studiju je ubrzo postao nezadovoljan zbog, tvrdio je, "besplodnih akademskih rasprava i gubljenja kontakta sa stvarnim ?ivotom".

≫Volju za studijem izgubio sam shvativ?i da je u kabinetima i u?ionicama skupljeno veliko teorijsko znanje, koje profesorima i njihovim studentima ne koristi kad se nađu u prirodi. Moj mi je mentor tada predlo?io da odem na studijsko putovanje te prou?avam biljke i ?ivotinje nekog udaljenog otoka na ju?nom Pacifiku - ispri?ao je poslije.≪

No, prije nego ?to je krenuo na put, mladi Heyerdahl se o?enio. Na studiju je upoznao Liv Coucheron Torp i neposredno prije diplome odlu?io se o?eniti.

≫Pred djevojkama sam bio povu?en i srame?ljiv, no Liv mi se toliko sviđala da sam skupio svu hrabost i pri?ao joj.≪

Dapa?e, Heyerdahl je ne samo osvojio djevojku nego ju je i zaprosio. Bra?nu je ponudu jo? uljep?ao pozivom da s njim krene na osamljen otok i u divljini provede godinu dana. Zaru?nica je, zaljubljena, pristala.

Otkri?a koja su mu odredila ?ivot [ uredi | uredi kod ]

Dan nakon vjen?anja, 22-godi?nji Thor Heyerdahl i 20-godi?nja Liv krenuli su na daleko putovanje. No, ubrzo nakon dolaska na oto?i? Fatu-Hiva, najudaljeniji u Marki?anskom oto?ju , i to ?kunom koja je ondje plovila jednom godi?nje, shvatili su da to nije raj na zemlji kakvim su ga isprva zami?ljali. Mladi bra?ni par stanovao je u ku?ici od bambusa , koju su sami izgradili na ?istini u d?ungli, nedaleko od domoroda?kog sela na obali. Prehranjivali su se vo?em i kokosovim orasima te ribom koju su ulovili, a druge ljude nisu viđali mjesecima.

Nakon nekog vremena uvidjeli su i lo?u stranu ?ivota na otoku. Devedeset posto autohtonog stanovni?tva umrlo je od bolesti koje su donijeli Europljani. Na otoku su, naime, vladali encefalitis i guba . Kad je do?la sezona ki?a, Liv je dobila ?ir na nozi, a da stvar bude gora, brod koji je oto?anima donosio namirnice u zamjenu za njihove proizvode, nije te godine pristao. Stoga su se domoroci po?eli neprijateljski pona?ati prema dvoje bijelaca.

Tra?e?i pomo?, Heyerdahlovi su pre?li preko planine na drugu stranu otoka, gdje je ?ivio stari kanibal , posljednji pripadnik svoga plemena, i njegova posvojena k?i. Prije nego ?to je doplovio parobrod koji ih je vratio a civilizaciju, Heyerdahl je do?ao na neobi?nu ideju.

≫Stari ljudo?der pri?ao mi je o precima, bijelim, bradatim ljudima koji su na splavima doplovili s istoka. Njihovog je vođu smatrao bogom i nazivao ga je Kon Tiki. Po?eo sam razmi?ljati o tome. Uvidio sam da vjetrovi i morske struje zaista dolaze s istoka i prisjetio se kamenih kipova koje sam viđao u unutra?njosti otoka i u cijeloj Polineziji. Bili su veoma sli?ni kipovima ju?noameri?kih Indijanaca i to me navelo na pomisao da su bijeli, bradati ljudi, koji su donijeli civilizaciju u Polineziju zaista doplovili s istoka, a ne sa zapada kao ?to se dotad smatralo - ispri?ao je kasnije.≪

Drugi svjetski rat [ uredi | uredi kod ]

Kad se vratio ku?i, predao je fakultetu staklenke s uzorcima oto?kog bilja i riba te priop?io roditeljima da se kani baviti antropologijom . Ponuđeno mu je da prou?ava iskopine kanadskih Indijanaca i on je to prihvatio, ma?taju?i cijelo vrijeme kako ?e se baciti na istra?ivanje o naseljavanju Polinezije . No, njegov je znanstveni rad prekinuo rat koji je buknuo u Europi . Nijemci su okupirali njegovu domovinu i Heyerdahl se prijavio u Armiju slobodne Norve?ke.

Proveo je tri ratne godine iza neprijateljskih linija, u Finskoj , a 1945. je, sad ve? razveden od Liv, s kojom je dobio sinove Thora mlađeg i Bjorna, odlu?io ostvariti svoj san. Skupljao je arheolo?ke i druge dokaze, prou?avao sli?nosti između ju?noameri?ke i polinezijske kulture, ?itao mitove i stare putopise. No, kad je mislio da je skupio dovoljno dokaza da objavi svoj rad, znanstvena ga je zajednica ismijala.

- Tko bi mogao preploviti Pacifik na splavi - govorili su mu. Jedini na?in da doka?e svoju teoriju bio je - da je sam provjeri.

Putovanje splavom preko Pacifika [ uredi | uredi kod ]

Uz podr?ku Dru?tva istra?iva?a Norve?ke, te s opremom britanske i ameri?ke vojske (koje su htjeli ispitati opremu i namirnice za brodolomce), skupio je sredstva i sagradio 14 metara dugu splav od balze, kakvima su jo? do 16. stolje?a plovili Indijanci uz obale Perua .

≫Tijekom putovanja more bi se u nevjerojatno kratko vrijeme silno uzburkalo. Valovi su se dizali do visine od pet metara, a pojedine kreste vinule bi se i do sedam ili osam metara povrh vala, tako da su dopirale do visine jarbola. Svi smo morali ispuzati na palubu skvr?eni, dok je vjetar strahovito tresao bambusovim zidom - opisao je jednu od oluja Heyerdahl u svojoj knjizi " Kon-Tiki: Na splavi preko Tihog oceana ≪

Nakon povratka s arhipelaga Tuamotu, gdje je po njih do?ao jedan norve?ki brod, Heyerdahl je bio slavljen kao nacionalni heroj. Uz knjigu koja je postala bestseller , dokumentarni film nagrađen Oscarom te brojnim novinskim tekstovima o "hrabrom pustolovu" i "posljednjem velikom istra?iva?u", stasiti je Norve?anin stekao slavu i ugled u cijelom svijetu.

Daljni projekti [ uredi | uredi kod ]

Iako znanstvenu zajednicu nije do kraja uvjerio u svoje teorije, Heyerdahl sad barem nije imao problema sa skupljanjem sredstava za nastavak svojih istra?ivanja. A on nije dugo ?ekao. Po?eo je istra?ivati goleme kamene kipove na Uskr?njim otocima i napisao knjigu o njihovu porijeklu.

Ubrzo nakon toga se i drugi put o?enio, s Yvonne Dedekam-Simonsen, s kojom je pak dobio tri k?eri: Anette, Marian i Bettinu. S Yvonne, koja ga je svuda pratila, pro?ao je cijeli svijet. Nastavio je istra?ivati polinezijsku i peruansku kulturu, a zatim i kulture drugih drevnih naroda, otkrivaju?i u njima zajedni?ke elemente: predaju o bijelim precima, kamene piramide, sli?nosti u jeziku...

Pritom je rado obarao dotad neprijeporne znanstve-ne?injenice: dokazao je da je Kolumbo doplovio u Ameriku nekoliko godine prije 1492. , kao ?to se to smatralo, odredio to?niju kronologiju putovanja legendarnog vikin?kog moreplovca Leifa Ericssona , prvog Europljanina koji je doplovio u Novi svijet. No, kad je utvrdio da je prona?ao dokaze da su stari Egip?ani svojim brodicama od trstike preplovili Atlantik i prenijeli stanovnicima Srednje Amerike znanje o gradnji piramida, javnost mu opet nije htjela vjerovati. A on je opet naumio dokazati ono ?to su svi smatrali nemogu?im. Pritom se susreo s jo? ve?im pote?ko?ama, nego kad je odlu?io graditi Kon Tiki: umije?e gradnje velikih brodica od trstike u Egiptu je bilo ve? odavno zaboravljeno, a malobrojni stari crte?i nisu mu bili dovoljni da ih rekonstruira. Heyerdahl se ipak nije predavao. Vidio je da sli?ne ?amce, ali manje, grade Indijanci na jezeru Titicaca . Prou?avao ih je, skicirao nacrte, u vlastitoj kadi ispitivao koliko trska mo?e izdr?ati prije nego ?to upije vodu i potone, a kad je skupio dovoljno novca i organizirao ekspediciju - ovaj put sastavljenu od pripadnika nekoliko nacija i pod zastavom Ujedinjenih naroda - u Maroku je dao izgraditi brod Ra, sposoban preploviti Atlantik te je 1969. isplovio iz luke Safi.

Novi splavovi [ uredi | uredi kod ]

No, novo se putovanje pokazalo znatno opasnijim od onoga na Pacifiku . Trstika je br?e od balze upijala vodu, ekspediciju je pratilo lo?ije vrijeme i kad su bili samo tjedan dana udaljeni od obala karipskog otoka Barbadosa, Ra je potonuo. Posada se spasila, a iako bi svatko drugi odustao od daljnjih poku?aja, Heyerdahl se nije predavao.

Sljede?e godine izgradio je Ra II, ovaj put vjerniji starim egipatskim crte?ima i uz pomo? ?etiri pripadnika ju?noameri?kog indijanskog plemena Aymara koji su ?ivjeli na jezeru Titicaca i jo? uvijek izrađivali sli?ne brodove na na?in identi?an njihovim precima, ?to se pokazalo punim pogotkom. Novim brodom za 55 dana uspio je preploviti 3200 milja od Maroka do Barbadosa .

Poslije porvratka Heyerdahl se vratio u Colla Micheri, svoj mirni dom u Italiji , s kojeg se s jedne strane pru?a pogled na Korziku, a s druge na Alpe. Tu je, opet sam, jer se u međuvremenu razveo i od Yvonne, ponovno posvetio istra?ivanjima drevnih migracija, duboko uvjeren da su stari narodi bili mnogo bolji pomorci nego ?to povjesni?ari priznaju te da su oceani oduvijek spajali, a ne razdvajali ljude.

Tvrdio je da ne postoje tri oceana, nego jedan. Ocean je poput velike ceste koja se pru?a u svim smjerovima Potkraj sedamdesetih to je ponovno naumio dokazati. U autobiografiji objavljenoj 2000. godine izjavio je da bi, budu?i je ve? pre?ao Atlantski i Tihi ocean, bilo logi?no da preplovi i Indijski.

Jedrenjak Tigris [ uredi | uredi kod ]

U studenom 1977. , na jedrenjaku Tigris, izgrađenom kao i Ra od trstike - jedinog materijala za brodove u Mezopotamiji - otisnuo se rijekom Tigris prema Perzijskom zaljevu . ?elio je doploviti do rijeke Ind i natrag do Egipta, kako bi dokazao povezanosti starih civilizacija Mezopotamije i Indije .

Heyerdehal je tvrdio da je i ranije plutao morima, no?en vjetrom i strujama, no ovaj put ?elio je pokazati da su prvi pomorci znali upravljati brodovima i da su poznavali navigaciju. Putovanje je bilo uspje?no, no kad je Heyerdahl na povratku iz Indije htio u?i u Crveno more , posadi i njemu zabranjen je prolaz. Vodio se krvavi rat između Etiopije i Somalije, a zara?ene strane nisu imale razumijevanja za norve?kog istra?iva?a.

Iako je zavr?etak putovanja bio dramati?an, ekspedicija Tigris potvrdila je mogu?nost da su civilizacije u Egiptu, Mezopotamiji i Indiji, koje su se pojavile u gotovo isto doba, bile povezane te da su utjecale jedna na drugu.

Daljnji projekti i zadnji period ?ivota [ uredi | uredi kod ]

Sljede?ih desetak godina Heyerdahl je istra?ivao povijest prvih stanovnika Maldiva , a zatim se potkraj osamdesetih preselio u Peru , gdje je nastavio prou?avati piramide i stare narode koji su ih gradili. Te građevine bile su klju?ni dokaz u njegovoj tezi da oceani spajaju ljude: morskim putevima prenosilo se sve, ?ak i građevinske vje?tine. Piramide je otkrio u mnogim dijelovima svijeta, ?ak i na Siciliji , a najvi?e ga je odu?evila vijest koju je dobio 1991. da sli?ne građevine postoje i na Kanarskim otocima .

≫Tu sam, u mjestu Guimara, gradi?u uz ju?nu obalu kanarskog otoka Tenerife, prona?ao posljednju kariku koja mi je nedostajala za stvaranje kona?ne karte tijekova civilizacijskog razvoja - rekao je.≪

Osim piramida, u Guimara je na?ao i novu ljubav. Bila je to Jacqueline Beer , Miss Francuske 1954. , glumica koja je pedesetih godina nastupila u nekoliko francuskih filmova, a zatim se potkraj tog desetlje?a oku?ala i u Hollywoodu , gdje je dobila uloge u filmovima "That Certain Feeling" , "The Prize" i "?aputanje na jastuku" te ?est godina glumila u ameri?kom televizijskom serijalu "'77 Sunset Strip " . Nakon ?to joj je dojadio Hollywood, Jacqueline Beer se povukla u mirni kutak, na Tenerife.

Kad su mjesni intelektualci doznali da na njihov otok dolazi slavni istra?iva?, odlu?ili su ga upoznati s nekad popularnom glumicom, i ne slute?i da ?e se među njima roditi ljubav. Ubrzo nakon prvog susreta Heyerdahl, koji je mislio da se vi?e nikad ne?e ?eniti, nije mogao zamisliti ?ivot bez ljupke Francuskinje. I Jacqueline se na prvi pogled zaljubila u visokog Norve?anina, koji je i u osmom desetlje?u ?ivota sa?uvao privla?nost i neiscrpnu energiju.

Vjen?ali su se 1991. , na jednom zajedni?kom putovanju u Zapadnoj Sahari , i odlu?ili nastaviti ?ivjeti na Tenerifima. Heyerdahl je ondje osnovao muzej i mali istra?iva?ki centar u kojem je posljednjih desetak godina tra?io nove dokaze za svoje teorije o vezama među drevnim civilizacijama, redovito putuju?i diljem svijeta, od Ju?ne Amerike do azijskih stepa .

Posljednje istra?ivanje, na kojem je radio zajedno s norve?kim i ruskim arheolozima - ono o podrijetlu Odina - prekinula je bolest, od koje je naposljetku preminuo.