Sveti Rok

Sveti Rok
Rođen	oko 1348. ; Montpellier
Preminuo	15. / 16. kolovoza 1376. / 1379. ; Voghera
Spomendan	16. kolovoza
	Portal o kr??anstvu

Sveti Rok ( fr. Saint Roch , lat. Rochus , okcit. Saint Roch ; Montpellier , oko 1348. ? Voghera , 15. / 16. kolovoza 1376. / 1379. ) ili Roko ( tal. San Rocco ), također i Rok(o) iz Montpelliera (fr. Roch de Montpellier , tal. Rocco di Montpellier ), svetac je Katoli?ke Crkve , hodo?asnik, dobrotvor, za?titnik od zaraznih bolesti ( kuge , kolere i inih), za?titnik hodo?asnika, kirurga , dermatologa i ljekarnika . Spomendan mu je 16. kolovoza .

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rođen je u Montpellieru , u ju?noj Francuskoj , u vrijeme Stogodi?njega rata . Otac mu je bio grof . Prema najstarijemu Rokovu ?ivotopisu , roditelji su mu du?e vrijeme bili bez poroda, a jako su ?eljeli djecu. Molili su i zavjetovali se Bogu za dijete. Prije nego ?to je navr?io 20 godina ostao je bez roditelja. Prodao je sva svoja dobra, a novac podijelio siromasima te se kao siroma?an hodo?asnik uputio prema Rimu . Rokov je kr??anski odgoj oblikovan njegov daljnji ?ivot. Na svome hodo?a??u u Rim, Rok se zaustavio u Acquapendenteu gdje se dao na dvorenje oku?enih bolesnika u bolnici. Daljnja postaja Rokova hodo?a??a bila je Cesena , a onda Rim. Ondje se zadr?ao oko tri godine te se na povratku u domovinu zaustavio u Riminiju , Novari i Piacenzi . Sva su ta mjesta njegova putovanja bila ispunjena djelima ljubavi prema bolesnicima.

U Piacenzi se razbolio od kuge . Građani su ga zbog toga prognali iz svojega grada. Sklonio se u jednu ?umu i ondje hranio biljem, uzdaju?i se u Bo?ju providnost. Neki ?ivotopisci spominju da mu je tada svaki dan dolazio jedan pas nose?i mu komad kruha . Prizor su ovjekovje?ili mnogi slikari . Talijanski patricij Gottardo Pallastrelli , nai?av?i na bolesnog Roka u ?umi, upusti se s njim u razgovor. Premda nije bio prakti?ni vjernik, Rok je na njega ostavio izvanredan dojam te se obratio, a Pallastrelli je Roka prihvatio i njegovao dok nije ozdravio. Zadobiv?i zdravlje , Rok se vratio u svoj zavi?aj. Iscrpljen od te?ke bolesti, bio je posve izobli?en tako da ga nisu mogli prepoznati. Uhvatili su ga te zatvorili. U zatvoru je proveo pet godina. Tada ga je jo? jedanput pohodila kuga. Sve?eniku , koji mu je podijelio svete sakramente , otkrio je tko je. Preminuo je 16. kolovoza 1327.

?tovanje [ uredi | uredi kod ]

?tovanje ovoga svetca uvelike su pro?irili franjevci i kapucini . U Rimski martirologij unio ga je papa Grgur XIII. Taj unos kasnije potvrđuje i papa Urban VIII. Po vrhu, koji je po njemu dobio ime, dobio je ime i istoimeni tunel , drugi najdu?i u Hrvatskoj , na autocesti Zagreb-Split . Spomendan mu je 16. kolovoza . Za?titnik je mnogih mjesta.

U Hrvatskoj, to su: Mimice , Sveta Nedelja (Zagreba?ka ?upanija) , Bibinje , Sveti Filip i Jakov , Virovitica , Stari Grad , Sutivan , Kre?evo , Prapatnice , Klana , Benkovec ( Mala Subotica ), Dra?kovec , Lumbarda , ?epurine , Drni? , Lovinac , Sveti Rok u Lici, Zaton , Jazavica (Novska), Ro?danik (Novska), Galgovo (Samobor), Petrakovo Brdo (naselje grada Duge Rese), Karlovec Ludbre?ki (op?ina Sveti đurađ), Skakavac (Karlovac) , Udovi?i? kod Otoka , ?ije , Duga Resa , Medov Dolac , Zagrađe (kod Pleternice) i dr. ^[1]^[2]

Izvan Hrvatske, od zna?ajnijih naselja, za za?titnika ga imaju: Subotica , Bereg u Ba?koj (od 1873.), Carigrad i ini. ^[1] Za?titnik je oboljelih od gube , kuge i kolere (i op?enito od zaraznih bolesti), invalida , kirurga , protiv bolesti ?ivotinja (posebice pasa ). Na dan sv. Roka, Rokovo , postoje tradicije hodo?a??enja sveti?tima. U Hrvatskoj, vjernici ?upa Hreljin, Kostrena, Krasica, Kukuljanovo, Praputnjak, ?krljevo i Zlobin hodo?aste Majci Bo?joj Trsatskoj . ^[3] U neretvanskom kraju, vjernici posebno slave sv. Roka od 1761. godine, a hodo?aste mu na kapelicu na vrhu brda Rujnice, s desne strane obale Neretve. U Medovu Docu sv. Roko se ?tuje od 1760. godine kada je izgrađena crkva .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ ^a ^b Dragi?, Marko: Sveti Rok u tradicijskoj katoli?koj ba?tini Hrvata , Nova prisutnost , sv. 11, br. 2 (2013), str. 165-182
↑ Sveti Rok . Radio Marija Hrvatska . Pristupljeno 12. travnja 2023.
↑ Rokovo u Virovitici, Subotici i na Trsatu katolici.org . Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 27. rujna 2007. ( Wayback Machine )

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

Sestrinski projekti [ uredi | uredi kod ]

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Sveti Rok

[Dragić-1] Dragi?, Marko: Sveti Rok u tradicijskoj katoli?koj ba?tini Hrvata , Nova prisutnost , sv. 11, br. 2 (2013), str. 165-182

[2] Sveti Rok . Radio Marija Hrvatska . Pristupljeno 12. travnja 2023.

[3] Rokovo u Virovitici, Subotici i na Trsatu katolici.org . Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 27. rujna 2007. ( Wayback Machine )

[1]

[2]

[3]