Stari most u Mostaru

Koordinate : 43°20′13″N 17°48′53″E  /  43.33694°N 17.81472°E  / 43.33694; 17.81472
Izvor: Wikipedija
Stari most u Mostaru
Stari most u Mostaru
Ovaj ?lanak ili jedan njegov dio zahtijeva jezi?nu i pravopisnu doradu .
?lanak treba preurediti u skladu s gramati?kim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika .
Dodaj infookvir " most ".
( Primjeri uporabe predlo?ka )
Stari Most u Mostaru
Svjetska ba?tina ? UNESCO
}}
Dr?ava Bosna i Hercegovina
Godina uvr?tenja 2005.
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo vi
Ugro?enost ?
Poveznica UNESCO:946
Koordinate 43°20′13″N 17°48′53″E  /  43.33694°N 17.81472°E  / 43.33694; 17.81472
Mostar na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Mostar
Mostar
class=notpageimage|
Lokacija Starog mosta u BiH

Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO -ova svjetska ba?tina koji je, kada je izgrađen, bio je najve?a lu?na konstrukcija na svijetu. Dao ga je sagraditi 1566. godine Sulejman Veli?anstveni , a graditelj je bio Mimar Hajrudin . Sru?en je tijekom Rata u Bosni i Hercegovini 1993. godine, a obnovljen nakon rata i ponovno otvoren za javnost 23. srpnja 2004. godine.

Odlike

Stari most s tornjem Tara (1974.)
Stari most no?u (2008.)

Stari most ima izra?en luk ?irok 4 metra i 30 metara dug koji svojom visinom od 24 metra, na najvi?em mjestu, dominira rijekom Neretvom . S oba kraja zavr?ava s jednim obrambenim tornjem , Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju "mostari" (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime). Luk je napravljen od lokalnog kamena "tenelija", a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se mo?e opisati kao kru?nica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most po?iva na vapnen?kim upornjacima koji se na razini rijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve. Upornjaci su visoki 6,53 metra (za vrijeme ljetnog vodostaja), a luk od njih zapo?inje dekorativnom simom visokom 32 cm, od nje je luk mosta visok 12,02 metra.

S obzirom na to da su mnogi podaci o njegovoj izgradnji misterij, poput pitanja kako je bila podignuta njegova drvena konstrukcija, kako je kamen transportiran na lokaciju, te kako su drveni potpornji izdr?ali devetogodi?nju izgradnju, on se mo?e smatrati jednim od najve?ih arhitektonskih dostignu?a svog vremena.

Povijest

Most je naru?io osmanski sultan Sulejman Veli?anstveni 1557. godine kako bi zamijenio stari drveni vise?i most koji se pokazao nestabilnim. Izgradnja je zapo?ela iste godine i trajala je devet godina, ?to se mo?e pro?itati iz natpisa na mostu koji za godinu zavr?etka navodi 974. godinu po islamskom kalendaru (oko 1567.).

Malo je stvarnih podataka o njegovoj gradnji i sa?uvane su samo legende o graditelju Hajrudinu , u?eniku velikog turskog arhitekta Sinana . On je navodno pod prijetnjom smr?u, u slu?aju neuspjeha, morao izgraditi ovaj most. Prema legendi, arhitekt se spremao za svoj pogreb na dan skidanja drvene konstrukcije.

Ru?enje mosta

Tijekom Bo?nja?ko-hrvatskog sukoba u Mostaru , most je predstavljao jedinu vezu između isto?ne obale Neretve, pod nadzorom Armije BiH i manjeg dijela grada na desnoj obali koji je također bio pod bo?nja?kim nadzorom. Sru?io ga je HVO 9. studenog 1993. godine, a sam trenutak ru?enja snimile su televizijske kamere. [1] Dana 6. travnja 2023. pojavio se novi snimak sniman sa brda Hum koji u kontinuitetu prati putanje vi?e od 50 projektila koje ispaljuje tenk HVO-a. [2]

Presuda

Tu?iteljica Haa?kog tribunala Carla Del Ponte u po?etnoj optu?nici protiv ?estorice od 2. o?ujka 2004. optu?ila je postrojbe Herceg-Bosne/HVO za ru?enje Starog mosta. [3] Predsjedatelj Sudskog vije?a, Jean-Claude Antonetti , tijekom postupka je u sije?nju 2010. rekao da nije dokazano [ pojasniti ] da je HVO sru?io Stari most, a ostao je ?okiran ?injenicom da tu?iteljstvo nije dovelo vojnike iz tenka koji je navodno pucao po mostu kako bi oni dali informacije jesu li pucali i ako jesu, po ?ijoj naredbi. [4] U prvostupanjskoj presudi tro?lano Sudsko vije?e je, uz suprotno mi?ljenje predsjedatelja Antonettija, zaklju?ilo da je ru?enje mosta " predstavljalo neproporcionalnu ?tetu iako ga je Armija BiH koristila, pa je zato za HVO bio legitiman vojni cilj ", zbog ?ega su osuđeni i Milivoj Petkovi? i Slobodan Praljak . [5] [6] I po drugostupanjskoj presudi Stari most bio je legitiman vojni cilj, a u odnosu na prvostupanjske presude osuđuju?e odluke vezane za "neproporcionalnu ?tetu" ukinute su. [7] Pretresno vije?e Međunarodnog kaznenog suda za biv?u Jugoslaviju je zaklju?ilo u presudi " Prli? i ostali " (IT-04-74) da je " jedan tenk snaga HVO-a otvarao paljbu na Stari most tijekom cijelog dana 8. studenoga 1993. i da do ve?eri taj most samo ?to se nije sru?io. Pretresno vije?e također je zaklju?ilo da je Stari most bio od bitne va?nosti za borbena djelovanja te da je u vrijeme napada, predstavljao vojni cilj, glede toga da bi njegovo uni?tenje prakti?no u potpunosti onemogu?ilo daljnju opskrbu postrojba ABiH. Kako je razaranje Starog mosta osudilo neke stanovnike na gotovo potpunu izolaciju i prouzrokovalo duboke psiholo?ke posljedice kod muslimanskog stanovni?tva u Mostaru, Pretresno vije?e zaklju?ilo je da su posljedice razaranja bile nesrazmjerne konkretnoj i neposrednoj vojnoj prednosti koja se od tog razaranja o?ekivala. Pretresno vije?e također je zaklju?ilo da je HVO razorio Stari most za oslabiti moral muslimanskog stanovni?tva, pa je zaklju?ilo da su snage HVO-a po?inile bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nu?dom. " [8]

Revizionizam

Hrvatski mediji nastavili su iznositi tvrdnje da su most sru?ile postrojbe Armije RBiH, [9] [10] poglavito koriste?i se dokazima koje je Slobodan Praljak na osobnoj stranici objavio gdje je iznio osobne analize na osnovu video snimaka ru?enja koji su do tog nadnevka bili dostupni. [11] Povjesni?ari Holm Sundhaussen [12] i Marie-Janine ?ali? [13] odbacili su takve poglede i mi?ljenja su da je most sru?en granatiranjem HVO-a. Martin Coward opisao je ru?enje kao ?in "ubijanja sje?anja" tj. memoricida , u kojemu se zajedni?ko kulturno naslijeđe namjerno uni?tavalo. [14] [15]

Obnova

Ronioci su na?li ostatke Starog mosta. Most je 2004. obnovljen.

Galerija

  • Stari most 1900. godine
    Stari most 1900. godine
  • Stari most 1930. godine
    Stari most 1930. godine
  • Stari most 1974. godine
    Stari most 1974. godine
  • Stari most tijekom obnove 2001. godine
    Stari most tijekom obnove 2001. godine
  • Skok sa Starog mosta 2011. godine
    Skok sa Starog mosta 2011. godine
Panorama Starog mosta od 360° s južne strane
Panorama Starog mosta od 360° s ju?ne strane

Izvori

  1. ↑ Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted | International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia . www.icty.org . Pristupljeno 6. svibnja 2023.
  2. ↑ Novi snimak granatiranja i ru?enja Starog mosta u Mostaru . Federalna ( engleski ) . Pristupljeno 6. svibnja 2023.
  3. ↑ Prlic et al. Initial Indictment . Pristupljeno 29. lipnja 2020. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  4. ↑ Nije dokazano da je HVO sru?io Stari most u Mostaru . www.vecernji.hr . Pristupljeno 6. svibnja 2023.
  5. ↑ DONOSIMO Izdvojeno mi?ljenje sudca Antonettija: UZP i agresija Hrvatske nisu dokazani, zanemarene ofenzive Armije BiH   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 22. prosinca 2017. ( Wayback Machine ), dnevnik.ba, pristupljeno 19. prosinca 2017.
  6. ↑ Sa?etak presude Raspravnog vije?a , icty.org, pristupljeno 19. prosinca 2017.
  7. ↑ SUD U HAAGU: Stari most je bio legitiman vojni cilj, njegovo ru?enje nije zlo?in , maxportal.hr, pristupljeno 19. prosinca 2017.
  8. ↑ (srpski) Sa?etak presude ?albenog vije?a u predmetu "Prli? i drugi" . Sa?etak za medije. Nije slu?beni dokument. MKSJ. Pristupljeno 29. lipnja 2020.
  9. ↑ ' Tko je i kako sru?io Stari most ? nema kona?ne istine ' . www.vecernji.hr . Pristupljeno 7. svibnja 2023.
  10. ↑ Slobodna Dalmacija - Je li se Stari most u Mostaru 'uru?io' ili je sru?en? Neki ni nakon 30 godina ne odustaju od svojedobne interpretacije Mate Bobana, no Franjo Tuđman nikad nije bje?ao od istine . slobodnadalmacija.hr . 10. studenoga 2022 . Pristupljeno 7. svibnja 2023.
  11. ↑ Praljak, Slobodan. Analiza ru?enja Starog Mosta prema dostupnim video snimcima (PDF) journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
  12. ↑ Holm Sundhaussen Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewohnliche Geschichte des Gewohnlichen , Bohlau Verlag Wien - Koln - Weimar, ISBN 978-3-205-79609-1 str. 360
  13. ↑ Marie-Janine ?ali? , Krieg und Frieden in Bosnien Herzegowina , Suhrkamp Verlag Frankfurt an Main 1996, ISBN 978-3-518-11943-3
  14. ↑ Coward, Martin. 2009. Urbicide: The Politics of Urban Destruction . Routledge. London. str. 1?7. ISBN   0-415-46131-6
  15. ↑ Borowitz, Albert. 2005. Terrorism for self-glorification: the herostratos syndrome . Kent State University Press. str.  65 . ISBN   0-87338-818-6

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedni?kog poslu?itelja
Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Stari most u Mostaru
v  • u
Svjetska ba?tina u Bosni i Hercegovini
Kulturna dobra (3)
Most Mehmed-pa?e Sokolovi?a (2007.) ? Stari most i stari dio grada Mostara (2005.) ? Ste?ci , srednjovjekovni nadgrobni spomenici 1) (2016.)
Zastava BiH
Nematerijalna svjetska ba?tina (5)
Berba trave na Ozrenu (2018.) ? Konji?ko drvorezbarstvo (2016.) Strljanica (2020.) ? Tradicija uzgoja lipicanaca 2) (2022.) ? Tradicionalni vez iz Zmijanja (2014.)

1)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Bosne i Hercegovine, Crne Gore , Srbije i Hrvatske  

2)  Zajedni?ka svjetska ba?tina Austrije , Bosne i Hercegovine, Hrvatske , Italije , Mađarske , Rumunjske , Slovenije i Slova?ke
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stari_most_u_Mostaru&oldid=6865964 "