한국   대만   중국   일본 
Stanko Stoj?evi? ? Wikipedija Prijeđi na sadr?aj

Stanko Stoj?evi?

Izvor: Wikipedija

Stanko Stoj?evi? ( Miljanovac , Daruvar, 27. listopada 1929. ? Zagreb , 24. sije?nja 2009. ), hrvatski politi?ar iz redova srpske nacionalnosti.

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Rodio se je u Miljanovcu kod Daruvara 1929. godine. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. 1960-ih postao pomo?nik generalnog direktora poduze?a Rade Kon?ara . Sredinom 1980-ih postao visoki hrvatski du?nosnik. Od 1984. do 1986. godine bio je tajnik ( sekretar ) Predsjedni?tva CK SKH . Kad je izabran na tu du?nost, imenovao je Slavka Malobabi?a ?efom kabineta. [1] Na du?nosti ga je naslijedio Ivica Ra?an , a Stoj?evi? je s mjesta tajnika pre?ao na vi?i polo?aj. Ve? 1986. bio je na 10. kongresu SKH izabran za predsjednika [2] i do 1989. bio je predsjednih Predsjedni?tva CK SKH . U godinama uspona velikosrpskog nacionalizma pred velikosrpsku agresiju na Hrvatsku bio je protagonistom politike hrvatske ?utnje . Bio je tipi?ni aparat?ik partijske vlasti i predstavnik tvrđe struje među komunistima, zajedno s Mikom ?piljkom , koja je među ostalim bila suprotstavljena struji Stipe ?uvara . [1] U Stoj?evi?evu kabinetu formiran je poseban "analiti?ki tim u CK" sastavljen uglavnom od Srba, a navodno jer Stoj?evi? zbog prisutnih sukoba i grupa?enja unutar partijskoga vrha nije vjerovao tada?njemu sustavu sigurnosti u Hrvatskoj, ni Slu?bi dr?avne sigurnosti (SDS), ni GSUP-u, nego je formirao svoj paralelni obavje?tajni sustav vrha partije. [3] Neki analiti?ari povezuju to s razoru?avanjem TO Hrvatske 1990. godine. [3]

Za Stoj?evi?eva mandata vezan je uspon i pad Veljka Kne?evi?a , koji je za Domovinskog rata postao generalni direktor televizije pobunjenih Srba. 1980. Kne?evi? je izabran za predsjednika Op?inskog komiteta Saveza Komunista Hrvatske u zagreba?koj op?ini Centar, a od tad do demokratskih promjena, Kne?evi? je va?io kao Stoj?evi?ev ?ovjek. Kne?evi? je u međuvremenu postao ?lan svemo?nog Gradskog komiteta Saveza komunista Hrvatske u Zagrebu, a 1984. imenovan direktorom RTV Zagreb, i to tako ?to je Josipa Gopca uspio uz pomo? svog starog osobnog prijatelja Stanka Stoj?evi?a uputiti na vi?u i odgovorniju du?nost u potpuno neva?ni republi?ki Socijalisti?ki savez . [4]

Ipak, Stoj?evi? je pristao uz reformisti?ku struju u Savezu komunista Hrvatske u doba demokratskih promjena . Dan uo?i 11. kongresa SKH , 10. prosinca 1989. bombasti?na je stvar do?la na dnevni red Predsjedni?tva CK SKH : prijedlog o raspisivanju slobodnih parlamentarnih izbora (slobodni i vi?estrana?ki izbori za skup?tine dru?tveno-politi?kih zajednica). Snage su bile podijeljene: ?etvorica su bili "za", a ?etvorica "protiv". Naposljetku je pobijedila kor?ulanska struja: Celestin Sardeli? , Mladen ?uvela , Stjepko Gugi? te Drago Dimitrovi? (kor?ulanski zet). Ta je struja na svoju stranu pridobila predsjednika Stanka Stoj?evi?a i odluka je pro?la [5] sa sedam glasova "za", među kojima i Stoj?evi?ev i ?est "protiv" [2] i tako su sljede?e 1990. godine odr?ani demokratski izbori .

Po drugim izvorima, odluka o raspisivanju demokratskih izbora donesena je do po?etka 12. kongresa SKH , a Stoj?evi? je bio jedan od prvih koji je prihvatio zamisao o demokratskim izborima. [6] Dragutin Dimitrovi? (koji se u visoku politiku uklju?io jer je Stoj?evi? to tra?io), upozorio je Stoj?evi?a, predsjednika CK SKH "na slabosti s kojima idu na kongres i na njihovu ako kongres ne podigne unutarnje jedinstvo i ne otvori promjene na razini zahtjeva trenutka". Dimitrovi? je rje?enje vidio u dono?enju odluke o demokratskim izborima, a Stoj?evi? se je slo?io te su odluku o raspisivanju izbora Dimitrovi? i Stoj?evi? prvo predlo?ili na partijskom predsjedni?tvu, gdje je jedva pro?la; poduprlo ju je jo? 5 ( Mirjana Po?ek-Mati? , Mladen ?uvela , Celestin Sardeli? i jo? dvoje) od 11 ?lanova predsjedni?tva SKH. [6]

Stoj?evi? je bio slo?ena stava u tim trenutcima. Premda je Dimitrovi?a uvukao u visoku politiku, krenuo je s diskreditiraju?im optu?bama na Dimitrovi?a ("?pijun KGB-a preko veza u Bugarskoj"), kad se pokazalo da Dimitrovi? nije "partijski vojnik". Dimitrovi? je za ta sumnji?enja doznao od predsjednika Predsjedni?tva SFRJ Lazara Mojsova , a poslije je doznao da su mu suradnike ispitivali pripadnici dr?avne sigurnosti, " a sve se to nije moglo dogoditi bez Stanka Stoj?evi?a ". [6] Bez obzira na to, Dimitrovi? je istaknuo i drugu Stoj?evi?evu dimenziju, jer je s njime zajedno odradio mno?tvo dobrih poteza ?iji je ishod bio taj da su se stabilizirale prilike u Hrvatskoj. [6] Stoj?evi? je Hrvatsku do?ivljavao kao svoju dr?avu, a za sunarodnjake Srbe u Hrvatskoj je tvrdio da su u pravilu ?rtve velikosrpske politike. [6]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  • Hrvatski leksikon L-?, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1997., str. 481

moljac.hr  :: Stanko Stoj?evi? , uz dozvolu autora teksta

  1. ↑ a b Ivica Marija?i?: [1]   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 22. sije?nja 2012. ( Wayback Machine ), AMAC/Hrvatski list
  2. ↑ a b Davorka Budimir: Hrvatska politi?ka elita na po?etku demokratske tranzicije   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 9. kolovoza 2014. ( Wayback Machine ), Anali 2010., str. 81
  3. ↑ a b Jo?ko Buljan: Sedmi listopada 1991. godine ? .: Dan kada je trebala nestati Hrvatska - 22 godine od poku?aja atentata na dr. Franju Tuđmana u Banskim dvorima , HKV/Hrvatski tjednik, 8. listopada 2013.
  4. ↑ Veljko Kne?evi?   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 18. o?ujka 2009. ( Wayback Machine ), Moljac.hr
  5. ↑ Slobodna Dalmacija Danko Plevnik : Celestin Sardeli? - Hrvat s ki?mom prvi je pokazao zube Milo?evi?u, 18. kolovoza 2009. Pristupljeno 23. rujna 2012.
  6. ↑ a b c d e Kljakovi?, Krunoslav; DRAGUTIN DIMITROVI? Nekada?nji sekretar predsjedni?tva CK SKH: Milo?evi? mi je ponudio autonomiju Dalmacije , Slobodna Dalmacija , 10. listopada 2009. Preuzeto 13. svibnja 2010.
v  • u
Lideri Saveza komunista Hrvatske
Dobavljeno iz " https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stanko_Stoj?evi?&oldid=6687239 "