Slobodna Dalmacija
je hrvatski
dnevnik
i najtira?nije novine u
Dalmaciji
.
Prvi broj tiskan je
17. lipnja
1943.
godine u pojati na
Mosoru
. Nakon toga tiskala se u
Br?tanovu
, Splitu,
Ogorju
,
Livnu
,
Hvaru
i
Visu
, a od
26. listopada
1944.
stalno u Splitu.
Prvi broj Slobodne Dalmacije u slobodnom Splitu 1943.
Za vrijeme
Drugog svjetskog rata
preokret u sukobu nastaje krajem
1942.
godine kada su
Nijemci
pora?eni kod
Staljingrada
, njihove snage slomljene kod
El Alameina
, a
Amerikanci
pokrenuli ofenzivu na pacifi?ke otoke pod kontrolom
japanske vojske
. U svibnju
1943.
Nijemci i
Italija
povukli su se iz Afrike, a Saveznici su izvr?ili ofenzivu na
Siciliju
i talijansko kopno.
U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlu?ile su po?etkom lipnja
1943.
godine osnovati jedan sredi?nji list za ?itavu pokrajinu preko ?ijih ?e se "stranica upravljati nabujalim narodnim pokretom". Time je bila za?eta ideja dana?nje Slobodne Dalmacije.
Prvi broj lista tiskan je u napu?tenoj pastirskoj pojati na
Mosoru
17. lipnja
1943.
godine s podnaslovom "Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodila?kog fronta Dalmacije". Novine su se tiskale u ote?anim uvjetima s primitivnim sredstvima. Papir za tiskanje dopremao se potajice iz Splita. Među prvim novinarima Slobodne Dalmacije isticali su se
?erif ?ehovi?
, prvi glavni urednik lista,
Leon Ger?kovi?
i ?ivko Gattin, a listu su pridonijeli i ilustratori
Cvijeta Job
i
Joko Kne?evi?
. Za list je pisao i knji?evnik
Jure Ka?telan
.
Nakon ?to su Talijani minobaca?ima stali gađati Mosor, uredni?tvo se premjestilo u
Br?tanovo
pod
Mose?em
. U rujnu
1943.
godine, poslije kapitulacije Italije, list se nakratko tiskao u Splitu, a potom se list selio od
Ogorja
do
Livna
da bi se zatim uredni?tvo i sva oprema prebacila prosinca 1943. na Hvar.
S Hvara, kojeg su ve? u sije?nju
1944.
godine okupirali
nacisti
, uredni?tvo je prebjeglo na slobodni otok Vis gdje su novine jedno vrijeme tiskane i u obiteljskoj ku?i knji?evnika
Ranka Marinkovi?a
.
U to vrijeme Slobodna ve? sadr?i vijesti o
kulturi
i
?portu
. Pi?e se o kazali?tu i o
Hajduku
, obnovljenom na Visu na dan
sv. Dujma
,
7. svibnja
1944.
godine.
Partizanske postrojbe su u jesen 1944. godine krenule u oslobođenje Dalmacije, pa 72. broj lista od
26. listopada
donosi naslov preko ?itave prve stranice: "Oslobođen je Split, ponos hrvatske Dalmacije".
Uredni?tvo Slobodne Dalmacije tada je kona?no preseljeno u oslobođeni Split, a prostorije je prona?la u ku?i Ivani?evi? kod Pazara (splitska tr?nica).
Slobodna Dalmacija za vrijeme Jugoslavije
[
uredi
|
uredi kod
]
U vrijeme komunisti?ke vladavine partijski kadrovi imali su znatnog upliva na uređiva?ku politiku svih novina u
Jugoslaviji
pa time i u Slobodnoj Dalmaciji u kojoj su morali izlaziti propagandni ?lanci koji su veli?ali ideolo?ko jednoumlje novoga re?ima. Ipak, novina je dala i niz zna?ajnih ?lanaka koji dokumentiraju povijest poput ?lanka od
15. travnja
1945.
godine o izvanrednom zasjedanju ZAVNOH-a (kasnijeg hrvatskog Sabora) u Splitu na kojem je osnovana prva narodna vlada Hrvatske na ?elu s
Vladimirom Bakari?em
ili ?lanak od
8. svibnja
1945.
godine koji je popratio slom
Hitlerove
Njema?ke naslovom "Dan pobjede - najve?i događaj u historiji ?ovje?anstva".
50-ih
godina
20. stolje?a
dvije su teme prednja?ile na stranicama Slobodne Dalmacije -
radni?ko samoupravljanje
i
pokret nesvrstanih
.
Godine
1950.
provedena je policijska istraga u Slobodnoj radi navodne skupine
informbirovaca
u redakciji kojoj je bio cilj ?i??enje re?imu nepo?udnog kadra.
Slobodna je op?irno popratila
Titov
dolazak u Dalmaciju
6. svibnja
1962.
godine, gdje se Tito u govorima kriti?ki obru?io na svoje suradnike u vlasti. Naime, taj posjet dalmaciji uslijedio je nakon zata?kanog raskola među republikama na zasjedanju partijskog vrha u
Beogradu
. Bio je to po?etak kasnijih nesporazuma koji ?e naposljetku dovesti do raspada Jugoslavije.
U doba
hrvatskog prolje?a
vodstvo lista se uglavnom priklonilo partijskim reformistima zbog ?ega je nakon zasjedanja u
Karađorđevu
1971.
godine gdje se Tito obra?unao s reformisti?kom strujom, provedena sveop?a
?istka
u
Hrvatskoj
prilikom ?ega je
1973.
godine smijenjeno i vodstvo Slobodne Dalmacije, a iz
Zagreba
su dovedeni novi ?elnici lista.
Slobodna Dalmacija je na svojim stranicama
4. svibnja
1980.
popratila vijest o Titovoj smrti koja je navijestila nastanak unutardr?avne krize i zao?travanje odnosa među pojedinim republikama u ?emu je prednja?ila
Srbija
u kojoj je do kraja
80-ih
nastao val nacionalizma koji je drugim narodima u federaciji u?inio nemogu?im su?ivot sa Srbima.
Demokratizacija, neovisnost Hrvatske i rat
[
uredi
|
uredi kod
]
Krajem 80-ih do?lo je do vala demokratizacije u komunisti?kim zemljama na istoku
Europe
. U to vrijeme glavni urednik lista bio je
Jo?ko Kulu?i?
koji je u doba preobrazbe hrvatskog dru?tva iz represivnog
komunizma
u liberalnu parlamentarnu
demokraciju
, otvorio stranice lista mnogim slobodoumnim ljudima pridonose?i razvoju novog hrvatskog dru?tva. U tim danima list je bilje?io prodaju i do 150.000 primjeraka ?to je ostao nenadma?eni rekord u dalmatinskom novinstvu.
Kada su hrvatski komunisti krajem
1989.
godine odlu?ili provesti slobodne vi?estrana?ke izbore i kada je na njima pobijedio
HDZ
na ?elu s
Franjom Tuđmanom
, Slobodna Dalmacija je pozdravila demokratizaciju zemlje.
U vrijeme pred rat kada su nova hrvatska i slovenska vodstva odlu?ila iza?i iz federacije, Slobodna
26. lipnja
1990.
donosi na vi?e stranica izvje?taje sa saborskih zasjedanja pod naslovom: "Povijesna odluka Hrvatskog sabora - Republika Hrvatska progla?ena suverenom i samostalnom dr?avom".
Od jeseni
1991.
godine novinari Slobodne Dalmacije stalno prate ratna događanja i izvje??uju o stanju na boji?tima. Pi?u o napadu na
Dubrovnik
, o stradanjima naroda na podru?ju cijele Dalmacije kao i o hrabrom hrvatskom otporu. Na stranicama se prate i vijesti o bombardiranju Splita, povla?enju
JNA
s Visa, obrani
Zadra
i ru?enju Masleni?kog mosta.
U broju od
5. kolovoza
1995.
godine na prvoj stranici objavljen je naslov: "Hrvatski udar iz trideset pravaca". Na tri se stranice opisuju po?etne akcije oslobađanja dijelova zemlje koje su dr?ali pobunjeni Srbi. Ve? idu?eg dana list donosi na prvoj stranici najkrupnijim slovima udarnu vijest: "Knin je slobodan!"
Broj lista od
27. kolovoza
1995.
izvje?tava kako je zavr?eno prvo putovanje vlakom iz Zagreba preko Knina do Splita tzv. Vlakom slobode. Jedan od naslova s prve stranice glasi: "Dr. Tuđman: Ovo je dokaz kona?ne slobode".
Sporovi oko vlasni?tva
[
uredi
|
uredi kod
]
Dana
13. svibnja
1993.
godine zaklju?en je ugovor o prodaji "Slobodne Dalmacije" Miroslavu Kutli za ?ijeg je mandata oplja?kana za 130 milijuna njema?kih maraka. Prije toga do?lo je do ?trajka (
8.
do
13. o?ujka
1993.) koji je podr?alo stotinu zaposlenika redakcije lista. Bio je to posljednji i neuspje?ni poku?aj da se zaustave nezakonite radnje. List je pretrpio te?ke gubitke ?to je dovelo do stagnacije u razvojnim strategijama i tehnolo?kom razvoju lista.
U svibnju
2005.
godine Slobodna Dalmacija prodana je
Europapress Holdingu
, koja se od 2016. godine zove Hanza Media. Od
2008.
uprava, novinari i tiskara preseljeni su u poduzetni?ku zonu u
Dugopolje
, ?to je izazvalo nezadovoljstvo ve?eg dijela splitske javnosti i građana. Ipak,
2016.
uredni?tvo je vra?eno u Split, ali je u međuvremenu "Slobodna Dalmacija" postala dio EPH u organizacijskom i pravnom smislu te vi?e ne ?ini dioni?ko dru?tvo.
[2]
Pomet
je humoristi?no-satiri?ki prilog koji je izlazio kao tjedni podlistak u Slobodni Dalmaciji. Nekad je izlazio kao samostalni humoristi?ni list. Pokrenuo ga je novinar
Miljenko Smoje
.
[3]
Za Pomet su pisali i crtali poznati hrvatski humoristi, satiri?ari i karikaturisti:
Ton?i Kerum
,
Robert Mari?
,
?i?o Senjanovi?
, Lueti?, Mihatov i dr.
Nedjeljna Dalmacija
je hrvatski tjednik koji je bio tiskan u razdoblju 1971. ? 2002. kao nedjeljno izdanje Slobodne Dalmacije. U po?etku je bila kao "?tivo za vikend", jer nedjeljom novine nisu izlazile. Poslije je Slobodna Dalmacija izlazila i nedjeljom, ali se Nedjeljna Dalmacija ve? bila uspostavila na tr?i?tu među ?itateljstvom kao ugledni tjedni list. U okviru tog tjednika ponikao je i kasniji
Feral Tribune
kao humoristi?no-satiri?ni prilog.
Feral Tribune
je bio
hrvatski
satiri?ki
tjednik
koji je izlazio kao podlistak nedjeljnog izdanja Slobodne Dalmacije, a kasnije kao samostalan tjednik do prestanka tiskanja
2008.
godine.
Isticao se provokativnim naslovnicama i izrazito kriti?nim pristupom.
Parafraziranje
i fotomonta?e prepoznatljive su osobine ovog tjednika.
Mali Oglasnik
je tjedni oglasnik u izdanju Slobodne Dalmacije.
Slobodna BiH
je bio hrvatski dnevni list iz
BiH
, koji je izdavala novinska ku?a Slobodna Dalmacija.
Internetsko izdanje objavljeno je prvi put
3. lipnja
1999.
godine.
U
Slobodnoj Dalmaciji
radili su odnosno surađivali mnogi vrsni novinari, kriti?ari, fotoreporteri i ini. Evo nekih (uz glavne urednike):
Ivo Baljkas
,
Frano Baras
,
Renato Bareti?
,
Inoslav Be?ker
,
Ante Bezi?
,
Milorad Bibi?
,
Ton?i Bona?i
,
?iro ?i?in ?ain
,
Jo?ko ?elan
,
Jerolim ?ogelja
,
Marija ?udina
,
Andro Damjani?
,
Boris De?ulovi?
,
Zoran Erceg
,
Jak?a Fiamengo
,
Ivica Flesch
,
Zlatko Gall
,
?ivko Gattin
,
Zdravko Gracin
,
Dra?en Gudi?
,
Viktor Ivan?i?
,
Ivica Ivani?evi?
,
Ante Jelaska
,
Jo?ko Jeli?
,
Mato Jerini?
,
Josip Jakovljevi?
,
Ivo Juri?i?
,
Fjodor Klari?
,
Josip Kort?ek
,
Mladen Krni?
,
Anatolij Kudrjavcev
,
Sre?ko Lorger
,
Predrag Luci?
,
Nikica Marinkovi?
, Darko Marku?i?,
Ilija Mar?i?
,
Jo?ko Maru?i?
,
Vojko Mirkovi?
,
Ivica Mlivon?i?
,
Milan Mudronja
,
Jurica Pavi?i?
,
Sandro Pogutz
,
Petar Po?ar
,
Mario Profaca
,
Stjepan Puli?eli?
,
Zvonko Pupa?i?
,
?eljko Rapani?
,
Zdravko Rei?
,
Davorin Rudolf
,
Abdulah Seferovi?
,
đermano ?i?o Senjanovi?
,
Mirko Slade ?ilovi?
,
Miljenko Smoje
,
Jadranka Svili?i?
,
Damir ?arac
,
Divna ?eri?
,
Jandre ?irini?
,
Josip ?mit
,
Davor ?tambuk
,
Silvije Toma?evi?
,
Ante Tomi?
,
Ranko Vili?
,
Eda Vujevi?
,
Pero Zlatar
,
Bo?e V. ?igo
,
Marijan ?uvi?
, Petar Jovi?, Danilo Kabi?, Stanko Karaman, Josip ?parac, Ranko Vili?, Toma Bebi?, Toni Amid?i?, Zvonko Pupa?i?, Sergije ?elamov, Mladen Mateljan, Meri ?ilovi?, Stipe Frani?evi?, Sa?a Ljubi?i?, Ljubica Kova?evi?, Branka Oreb, Borka Grgurevi?, Petar Samard?ija, Dra?en Duilo, Zvonko ?ipi?, Toni Pa?tar, đani Goll, Zoran Mari?, Damira Skansi, Slobodan Paparella, Maja Stani?ljevi?, Nik?a Antonini,
- Vojko Mirkovi?
, ?ezdeset godina dnevnika "Slobodna Dalmacija", u Slobodna Dalmacija, Split, 2003.